fbpx
Copyright: AlexeixDruzhinin/KremlinxPoolx

SVIJET STRAHUJE OD PUTINOVOG POTEZA: Ukrajinci se boje: ‘Iskoristit će nas kao topovsko meso’. Odluka Rusije već u petak?

Autor: M.P.

Proruske vlasti su proteklih dana održale takozvane referendume u četiri regije Ukrajine.

Pa, iako su Ukrajina i zapadne zemlje referendume odbacile kao prevaru, nazvavši ih lakrdijom, postoji strah da bi oni mogli biti izgovor za novu, opasnu etapu u ratu.

Oni su se održali u trenutku kada se sedmomjesečni sukob Rusije i Ukrajine nalazi na prijelomnoj točki. Brza ukrajinska protuofenziva preotela je zamah na bojnom bolju, a mnogi analitičari očekuju da će ruski predsjednik Vladimir Putin eskalirati odgovor svoje zemlje.


To bi značilo da su ‘glasovi’ i rezultati referenduma, koji su već pokazali da četiri okupirane regije podržavaju priključenje Ruskoj Federaciji, važan korak u natojanju Rusije da vrati kontrolu nad sukobom u Ukrajini, piše u velikoj analizi CNN.

Što se događa u dijelovima okupirane Ukrajine?

Četiri okupirana područja Ukrajine glasovala su o pripajanju Rusiji. Referendumi, koji su u suprotnosti s međunarodnim pravom, mogli bi otvoriti put ruskoj aneksiji tih područja.

“Ruski referendumi su obmana – lažna izlika za pokušaj aneksije dijelova Ukrajine silom u flagrantnom kršenju međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih naroda”, rekao je prošli tjedan američki predsjednik Joe Biden.

Glasovanje, koje je trajalo pet dana počevši od prošlog petka, raspisali su proruski dužnosnici u samoproglašenim republikama Donjeck i Lugansk na istoku, te u dijelovima Hersona i Zaporožja na jugu Ukrajine koji su pod kontrolom Rusije, s pitanjima na glasačkom listiću koja su se malo razlikovala ovisno o regiji. Zajedno, četiri regije čine oko 18% teritorija Ukrajine.

Ovo slijedi sličnu igru ​​kao rusko preuzimanje Krima 2014. Ondje organizirani referendum, na kojem je 97% birača službeno podržalo aneksiju, ratificirali su ruski zakonodavci u roku od tjedan dana.

Ovog puta neke regije planiraju objaviti svoje rezultate prije nego druge. Vlasti u Lugansku rekle su da će objaviti rezultate dan nakon završetka glasovanja, dok će u Hersonu vlasti pričekati pet dana nakon zatvaranja birališta.




Putin bi pridruživanje mogao najaviti već u petak?

To znači da će navedeni rezultati biti objavljeni do početka sljedećeg tjedna. Međutim, mogli bi doći i ranije. Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva priopćilo je da “postoji realna mogućnost” da će Putin iskoristiti svoje obraćanje ruskom parlamentu u petak kako bi “službeno najavio pridruživanje okupiranih regija Ukrajine Ruskoj Federaciji”.

Gotovo je sigurno da će proklamirani rezultati imati malo sličnosti sa stvarnom voljom Ukrajinaca. Ekskluzivna CNN-ova anketa među Ukrajincima provedena u veljači, neposredno prije ruske invazije, pokazala je da niti jedna regija u zemlji nema više od jedne od pet osoba koje podupiru ujedinjenje Ukrajine s Rusijom.

Čak i na istoku – najproruskijem području Ukrajine – manje od četvrtine Ukrajinaca reklo je da bi regijama koje se više osjećaju ruskima trebalo dopustiti da napuste Ukrajinu i postanu dio Rusije.




Anketa je pokazala da se 18% Ukrajinaca na istoku – uključujući regije Lugansk i Donjeck- slaže s prijedlogom “Rusija i Ukrajina trebaju biti jedna država”, dok 16% Ukrajinaca na jugu, koji uključuje regije Herson i Zaporožje, to podržava.

Što znamo o ‘glasovanju’?

Izvješća iz pogođenih mjesta sugeriraju da se glasovanje odvijalo uglavnom – a u nekim slučajevima i doslovno – uz prijetnju oružjem.

Serhii Hayday, ukrajinski šef vojne uprave regije Lugnsk, rekao je da vlasti idu od vrata do vrata, praćeni naoružanim stražarima, kako bi skupili glasove.

“Ako je netko označio ‘protiv’ pridruživanja Rusiji, podaci se bilježe u nekim bilježnicama”, rekao je Hayday na Telegramu. “Šire se glasina da se ljudi koji glasaju protiv nekamo odvode. Ovo se namjerno radi kako bi se zastrašilo lokalno stanovništvo.”

Vlasti koje podupire Rusija javljale su o velikom odazivu na glasanje, iznoseći brojke kojima su se Kijev i zapadni promatrači rugali.

Što Rusija želi od tih takozvanih referenduma?

U međunarodnopravnom smislu referendumi neće postići ništa jer ih svjetska zajednica uporno odbija prihvatiti. Ali kod kuće, Putin će moći tvrditi da je volja okupiranih Ukrajinaca da pripadnu Rusiji.

Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly rekao je proteklih dana da je Rusija već unaprijed odlučila što će se dogoditi nakon završetka ovih referenduma, navodeći da će do “kraja mjeseca ruska namjera biti formalizirati pripajanje četiriju regija Rusiji”.

To je izazvalo zabrinutost da će Putin nastojati eskalirati rat nakon objave “rezultata”. Uspješna protuofenziva ukrajinskih snaga značajno je odbacila Rusiju u sjeveroistočnoj Ukrajini. Zapadni dužnosnici su sugerirali da će Putin vjerojatno nastojati preoblikovati tu protuofenzivu i sve druge kao napad na ruski suverenitet.

Lavrov već dao naslutiti što će se dogoditi

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov već je kimnuo u korist tog stajališta posljednjih dana, rekavši tijekom vikenda da Moskva zadržava pravo “potpune zaštite” područja koja su formalno postala njezin teritorij.

Kada je u prošlotjednom obraćanju najavio djelomičnu mobilizaciju ruskih građana, Putin je čak podigao i bauk nuklearnog oružja, rekavši da će upotrijebiti “sva sredstva koja su nam na raspolaganju” ako smatra da je “teritorijalni integritet” Rusije ugrožen.

Ali kontekst rata ključan je za razumijevanje zašto se odvijaju ovi na brzinu organizirani referendumi i prijetnje iz Kremlja koje ih okružuju.

Ukrajinske snage potpuno su promijenile zamah u sukobu posljednjih tjedana, izvodeći brze protunapade koji su gurnuli Rusiju u vojno nazadovanje. Neugodna je situacija u kojoj se Putin našao, sedam mjeseci nakon pokretanja invazije za koju su mnogi mislili da će biti dovršena za nekoliko dana. Čini se da je to izazvalo zabrinutost kod nekih međunarodnih saveznika Rusije, poput Kine.

U međuvremenu, kod kuće, Putinova “djelomična mobilizacija” građana izazvala je kaos, s prosvjedima, očitim pogreškama u izradi nacrta i egzodusom građana koji bježe iz Rusije.

Putinova situacija izgleda sve očajnija, dok on teži za promjenom ravnoteže koja će omogućiti ruskim snagama da ponovno steknu prednost. Čini se da je organiziranje lažnih referenduma ključni dio njegovih nastojanja da iznudi promjenu.

Što slijedi za ove regije?

Neki dijelovi regija u kojima se održavaju takozvani izbori – posebice dijelovi Donjecka i Zaporožja – trenutno nisu ni pod kontrolom ruskih snaga.

Ali Kremlj će vjerojatno odmah tretirati te teritorije kao da su dijelovi Rusije nakon objave rezultata. “Cijeli državni teritorij Rusije koji je već ili može dodatno biti formaliziran u ustavu naše zemlje svakako će imati koristi od pune zaštite”, rekao je Lavrov na tiskovnoj konferenciji u New Yorku u subotu. “Kako može biti drugačije? Svi zakoni, doktrine, koncepti i strategije Ruske Federacije primjenjivi su na cijelom njezinom teritoriju.”

Ukrajinci strahuju da će ih okupatori regrutirati

Postoji zabrinutost da će Ukrajince u dijelovima zemlje koje kontrolira Rusija regrutirati njihovi okupatori.

Ukrajinski dužnosnici kažu da Rusija koristi glasove kao izgovor za novačenje Ukrajinaca u rusku vojsku. “Glavna svrha lažnog referenduma je mobilizirati naše stanovnike i iskoristiti ih kao topovsko meso”, rekao je na Telegramu Ivan Fedorov, ukrajinski gradonačelnik Melitopolja pod ruskom okupacijom u egzilu.

Ukrajinski Nacionalni centar otpora rekao je prošli tjedan u izjavi: “Jasno je da će neprijatelj nakon referenduma objaviti mobilizaciju i na okupiranim zemljama jer su mu potrebni ljudski resursi.”

Ukrajinska vlada kaže da ruske okupacijske uprave, zajedno s ruskom Federalnom sigurnosnom službom (FSB), sastavljaju popise tisuća ljudi koje treba mobilizirati u Zaporožju i Hersonu.

Kako međunarodna zajednica reagira?

Zapad i NATO odmah su odbacili glasovanje i jasno dali do znanja da neće biti promjena u njihovoj potpori Ukrajini.

“NATO-ov odgovor je da pojača potporu”, rekao je glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg u intervjuu za CNN-ovu Juliju Chatterley u petak. “Najbolji način da se okonča ovaj rat je dodatno ojačati Ukrajince na bojnom polju, kako bi mogli u nekoj fazi sjesti i postići rješenje koje je prihvatljivo za Ukrajinu i koje će sačuvati Ukrajinu kao suverenu, neovisnu naciju u Europi.”

Američki dužnosnici predviđaju da bi Rusija mogla brzo krenuti u aneksiju četiri područja, potencijalno u roku od nekoliko dana od završetka glasovanja. Ako i kada to učine, to bi dovelo do brze reakcije Sjedinjenih Država, koje su obećale da neće priznati rezultate, rekao je jedan dužnosnik.

U bliskoj budućnosti, čini se vjerojatnim još jedan krug sankcija Rusiji nakon što se objave rezultati glasovanja. Savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je za ABC u televizijskom intervjuu u nedjelju da su zemlje G7 “ponovile da će biti posljedica i precizirale da bi to uključivalo dodatne sankcije, uključujući sankcije subjektima i tvrtkama izvan Rusije koji podupiru ruski ratni stroj ili podupiranje ovih lažnih referenduma ili nastojanja Rusije.

“Dakle, vidjet ćete da će u nadolazećim danima Sjedinjene Države imati daljnje objave u nadolazećim danima ako Rusija to učini”, rekao je Sullivan.

No, jasno je da su izgledi za eskalaciju rata pojačali zabrinutost o tome što slijedi – osobito u pogledu nuklearnog oružja.

“Rusija jako dobro razumije što bi SAD učinio kao odgovor na upotrebu nuklearnog oružja u Ukrajini jer smo im to objasnili”, rekao je Sullivan, dok dužnosnici rade na uvjeravanju svog stanovništva i globalnih saveznika.

Iako dužnosnici nisu vidjeli naznake da Rusija planira upotrijebiti nuklearno oružje u bliskoj budućnosti, više su zabrinuti zbog te mogućnosti sada nego što su bili prije šest ili sedam mjeseci, potvrdio je jedan dužnosnik za CNN.

Autor:M.P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.