Wikimedia Commons

STRUČNJACI TVRDE: Počeo je Četvrti svjetski rat, ali drugim sredstvima! Ratuje se za teritorij i resurse

Autor: Dražen Katalinić

Iako trgovinski rat između Kine i SAD-a prosječnom građaninu izgleda kao još jedno u nizu prepucavanja svjetskih sila koje će ionako na kraju završiti sporazumom, analitičari, među kojima i nobelovci, upozoravaju kako bi on mogao svijet gurnuti ne samo u novu recesiju nego još goru i dublju krizu od one iz koje je čovječanstvo tek nedavno izašlo, a možda čak i ratom!

Problem je u tome što Sjedinjene Države imaju manjak u robnoj razmjeni s gotovo svim velikim svjetskim igračima – Kinom, Kanadom i Europskom unijom i američko je pravo da se brani uvođenjem tarifa na stranu robu, odnosno da reagira na činjenicu da svima raste izvoz, a time i broj radnih mjesta, dok u SAD-u raste uvoz koji ne otvara radna mjesta, pojašnjava ekonomski analitičar i član Instituta za svjetske probleme dr. Slavko Kulić dodavši da narušavanje ekonomskih odnosa uvijek rezultira pogoršanjem političkih.

”Riječ je o sukobu interesa koji će rezultirati bitnim poremećajem svjetske proizvodnje. Neće doći do recesije, jer recesija je gomilanje proizvoda u skladištu nego do teške i duboke krize jer se ti proizvodi neće moći reproducirati po tržišnoj cijeni zbog uvođenja carina“, navodi dr. Kulić.

Tada će se dogoditi scenarij posljednje krize iz 2008. godine: doći će do pada proizvodnje što će za sobom povući porast broja nezaposlenih koji više neće moći otplaćivati kredite što će bankama nagomilati tolike nenaplative kredite da će početi propadati, investicije neće imati tko kreditirati i scena za novu svjetsku krizu je postavljena.
Ekonomist i nagrađeni nobelovac Robert Schiller još je krajem ožujka ove godine upozorio da bi rastuće tenzije između dvije najveće svjetske ekonomije mogle prouzrokovati novu recesiju u SAD-u jer bi mogle usporiti investicije.

„Prvo što će se dogoditi jest ekonomska kriza jer su ovakvi poslovi temeljeni na dugotrajnom planiranju, razvijeni su sustavi rada i školovani su ljudi, a sada će se sve to morati osmisliti kada odsiječemo uvoz”, kaže Schiller dodavši da će najveća šteta nastati kada kompanije prilagode svoje investiranje u skladu s novim carinama. Podsjeća kako su početkom tridesetih godina prošlog stoljeća, tijekom Velike depresije, tadašnje carinske stope „uništile samopouzdanje i želju da se planira za budućnost“, istaknuvši da upravo taj ‘pričekaj i vidjet ćemo’ stav uzrokuje usporavanje ekonomije.

A carinski rat se u međuvremenu zakuhava. Kao odgovor na američke carine uvedene na europski čelik i aluminij, Europska je unija prošlog vikenda uvela carine na 3,3 milijarde dolara vrijedne američke proizvode. S druge strane, do šestog srpnja Washington najavljuje uvođenje carina na 34 milijarde dolara vrijedne kineske proizvode, s time da je predsjednik Trump najavio uvođenje dodatnih carina na čak 200 milijardi dolara vrijedan kineski izvoz.

„Riječ je o izazvanoj krizi koja upozorava da je rat već počeo ali drugom sredstvima“, tvrdi dr. Kulić naglasivši kako je riječ o Četvrtom svjetskom ratu, nakon Trećeg svjetskog rata koji je trajao od 1949. do 1989. godine, kojeg poznajemo kao ‘hladni rat’ i koji je, kaže, iznjedrio najviše oružja u svjetskoj povijesti.

„Padom Berlinskog, a izgradnjom schengenskog zida počeo je Četvrti svjetski rat koji će se voditi za prostor i resurse jer prostor i ljudsko dostojanstvo ne idu u prodaju. Pri čemu treba imati na umu da produbljivanje ekonomske krize iziskuje povećavanje izdvajanja za obranu jer se stečeni ekonomski položaji moraju braniti, a uvijek su se branili oružjem“, podsjeća Kulić. Skreće pozornost na činjenicu da Njemačka šalje snage na slovensku granicu, koja nije vanjska granica EU, ali jest Schengena.

Da se ‘nešto valja iza brda’ pokazuje i najnoviji proračun Europske unije za razdoblje 2019.-2027. u kojemu se za obranu predviđa čak 20 puta veće izdvajanje u odnosu na sadašnji proračun, upozorava Kulić. Stoga se s pravom postavlja pitanje: od koga se to EU brani? Rusije?

Kulić navodi da su Euroazija, odnosno Europa i Rusija, zajednička interesna cjelina te da Europskoj uniji nije u interesu ulaziti u konflikt s Ruskom Federacijom budući da se svi energetski resursi Euroazije nalaze na istoku, dok s druge strane ni Rusija nikada nije potencirala sukob s europskim zemljama. Trump je zatvorio NATO-ov kišobran nad Europom natjeravši članice da same više izdvajaju za obranu kako znaju i umiju. EU i NATO tako su konačno počeli osjećati posljedice Trumpove kampanje ‘America first!’ koja polako počinje narušavati svjetske ekonomske, političke i vojne odnose.

Autor:Dražen Katalinić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.