fbpx
Foto: Guliver/ Xinhua Mustafa Kaya

ŠTO JE ERDOGAN DOBIO U ZAMJENU ZA PUŠTANJE ŠVEDSKE I FINSKE U NATO? Nije to napravio iz puke dobrote, ovo je par mogućih ‘nagrada’

Autor: M.P.

Velike vijesti odjeknule su naslovnicama svjetskih medija već prvog dana NATO samita u Madridu.

Naime, Turska je promijenila stajalište i u utorak podržala učlanjenje Finske i Švedske u NATO.

“Imali smo sadržajan sastanak s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom i švedskom premijerkom Magdalenom Andersson, uz posredovanje glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga. Ishod toga sastanka je potpis naših šefova diplomacije trilateralnog memoranduma kojim se potvrđuje da će Turska ovoga tjedna na madridskom summitu poduprijeti pozivnicu Finskoj i Švedskoj da postanu članice NATO-a. Konkretne korake našeg pristupanja NATO-u dogovorit će NATO saveznici tijekom sljedeća dva dana, ali ta je odluka sada pred nama. Naš zajednički memorandum podcrtava predanost Finske, Švedske i Turske potpunoj podršci protiv bilo kakvih prijetnji našoj sigurnosti. Naše učlanjenje u NATO će tu predanost samo ojačati”, navodi se u priopćenju iz Helsinkija.


“Proteklih je tjedana Turska iznosila zabrinutost zbog terorističkih prijetnji. Finska je tu zabrinutost čitavo vrijeme ozbiljno razmatrala. Finska osuđuje terorizam u svim svojim oblicima. Kao članica NATO-a, Finska će se obvezati na potpuno poštivanje svih dokumenata i politika NATO-a u pogledu borbe protiv terorizma”, navodi se u priopćenju finskog predsjednika.

Potvrdila i Turska, evo na što Švedska i Finska pristaju

Turska je potvrdila da je u utorak potpisala trilateralni memorandum s Finskom i Švedskom kojim podupire njihove kandidature za članstvo u NATO-u, slažući se da Helsinki i Stockholm neće pružati potporu kurdskim jedinicama, također poznatim kao YPG, koje Turska smatra terorističkom organizacijom, navodi tursko predsjedništvo.

Turska je priopćila da pruža punu potporu Finskoj i Švedskoj protiv prijetnji njihovoj nacionalnoj sigurnosti.

U turskom priopćenju navodi se kako su Finska i Švedska također potvrdile da je separatistička militantna Kurdistanska radnička stranka, poznata i kao PKK, koju Turska, SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom, “zabranjena teroristička organizacija” i obvezuje se na sprječavanje aktivnosti” PKK i svih drugih terorističkih organizacija i njihova proširenja”

Turska, Finska i Švedska obvezale su se na uspostavu mehanizma za razmjenu obavještajnih podataka za jačanje protuterorističkih operacija i borbu protiv organiziranog kriminala. Zemlje su se složile da će Finska i Švedska “ekspeditivno i temeljito” rješavati zahtjeve Turske za deportaciju ili izručenje osumnjičenih za terorizam.

Finska i Švedska složile su se istražiti i zabraniti sve aktivnosti financiranja i novačenja PKK – koju Turska, SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.




“Turska potvrđuje svoju dugogodišnju potporu NATO-ovoj politici otvorenih vrata i pristaje podržati na Samitu u Madridu 2022. poziv Finske i Švedske da postanu članice NATO-a”, stoji u memorandumu koji je Turska potpisala.

Što je Erdogan mogao dobiti? Prvo, najavio je intervenciju o Siriji

Kako to obično biva u međunarodnoj politici, iluzorno je vjerovati da je Erdogan odluku o puštanju Finske i Švedske u NATO donio bez da je nešto dobio zauzvrat.

Iako trenutno ne znamo što je točno tražio, na stolu je nekoliko mogućnosti.




Erdogan je u svibnju ove godine najavio kako Ankara planira pokrenuti novu vojnu operaciju u Siriji u nastojanju da poveže dva područja koja su već pod turskom kontrolom, što je izazvalo strah od obnove borbi na granici između Turske i Sirije. Erdogan je rekao da će operacija biti usmjerena na nastavak turskih napora za stvaranje 30 km “sigurne zone” duž granice sa Sirijom, prenosi Al Jazeera.

Erdogan nije iznio više detalja, ali je rekao da će operacija započeti nakon što turske vojne, obavještajne i sigurnosne snage završe svoje pripreme. Područje ciljano predloženom vojnom operacijom kontroliraju Sirijske demokratske snage, krovna skupina koja uključuje jedinice za zaštitu naroda, kurdsku naoružanu skupinu poznatu i kao YPG.

Turska na YPG gleda kao na izdanak zabranjene Kurdistanske radničke stranke (PKK), skupine koju Turska smatra “terorističkom” organizacijom. PKK je vodila oružanu pobunu protiv Turske od 1984. godine, a deseci tisuća ljudi su poginuli u sukobu.

Turske snage pokrenule su tri velika upada u sjevernu Siriju od 2016. godine, preuzimajući kontrolu nad područjima duž granice u, kako kažu, pokušaju da osiguraju svoju granicu od prijetnji ISIL-a (ISIS) i YPG-a.

Skupine aktivista za ljudska prava kritizirale su prošle vojne operacije Turske u sjevernoj Siriji, a posljednji veliki upad raselio je tisuće civila. Ujedinjeni narodi su 2020. pozvali Tursku da istraži “moguće ratne zločine” koje su počinile naoružane skupine u područjima pod njezinom kontrolom.

Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price rekao je da bi svaka nova ofenziva u sjevernoj Siriji dodatno potkopala regionalnu stabilnost i ugrozila kampanju protiv ISIL-a.

Zanimljivo, Erdoganova najava stigla je baš u vrijeme dok je Turska iznijela svoje prigovore vezano za članstvo Švedske i Finske u NATO-u, optužujući te zemlje da podržavaju kurdske organizacije koje Turska smatra teroristima.

Želi li Erdogan da Zapad zažmiri?

Erdogan je već u listopadu 2021. najavljivao mogućnost turske vojne akcije protiv YPG-a u Siriji, pisao je Euractiv.

Turska je tada priopćila da je policija u sirijskoj regiji Azaz pogođena u napadu navođenim projektilima u nedjelju koji je iz Tel Rifaata pokrenula YPG, koju Ankara smatra terorističkom skupinom.

“Neophodno je da se područja, posebice regija Tel Rifaat iz koje se neprestano provode napadi na nas, očiste”, rekao je jedan visoki dužnosnik Reutersu. Za Erdogana bi veliki problem mogao biti što Sjedinjene Američke Države YPG vide kao ključnog saveznika u borbi protiv Islamske države na sjeveroistoku Sirije. Rusija također ima snage u tom području koje podržavaju sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

Stoga je moguće, ali samo u spektru nagađanja, da je Erdogan ispregovarao da Zapad ‘zažmiri’ na njegovu najavljenu intervenciju u Siriji i to protiv saveznika koji se bore protiv takozvane Islamske države.

Švedski Kurdi strahuju da bi mogli platiti cijenu

Kurdi u velikoj švedskoj dijaspori zabrinuti su da će postati pijun u pregovorima oko ambicije Stockholma da se pridruži NATO-u ako Zapad učini ustupke kako bi pridobio potporu Turske. “Ne želimo da se Kurdima pregovara za pregovaračkim stolom”, rekao je Shiyar Ali, skandinavski predstavnik pretežno kurdskih regija sjeverne Sirije.

Švedska kurdska dijaspora od 100.000 ljudi i podrška Stockholma za prava Kurda dugo su bili točke neslaganja u odnosima s Ankarom. Švedska je bila trn u oku Turske, kritizirajući turska kršenja ljudskih prava, u Švedskoj postoji snažna i živahna kurdska dijaspora, čiji članovi suosjećaju s PKK-om“, rekao je Paul Levin, direktor Instituta za turske studije na Sveučilištu Stockholm, a prenosi Reuters,

“Sve te stvari idu u prilog turskoj perspektivi u vezi s tim pitanjima da su PKK i njihove podružnice bitna prijetnja nacionalnoj sigurnosti Turske.”

Njihovoj zabrinutosti u prilog ide i jedna izjava turske strane nakon vijesti da je Erdogan popustio po pitanju Švedske i Finske u NATO-u. U toj rečenici stoji kako su se Švedska i Finska obvezale da će  “ekspeditivno i temeljito” rješavati zahtjeve Turske za deportaciju ili izručenje osumnjičenih za terorizam.

Što će to u praksi značiti i hoće li ljudska prava nekih biti žrtvovana zbog ulaska u NATO alijansu bez da se oko toga diže prašina, tek treba vidjeti. No, sigurno ne izgleda dobro.

Raste napetost s Grčkom: ‘Saberite se’

Erdogan je početkom lipnja pozvao Grčku da prestane naoružavati egejske otoke i da slijedi međunarodne ugovore u izjavi koja bi mogla dovesti do opasne eskalacije između dvije susjedne zemlje. Grčka bi trebala “izbjegavati sanjarenja, izjave i djelovanja koje će požaliti”, rekao je tada Erdogan tijekom vojnih vježbi na zapadnoj obali Turske u kojima su sudjelovali i vojni saveznici.

“Saberite se. Ne šalim se”, rekao je Erdogan u izjavi upućenoj Ateni. Tvrdi da Grčka dopušta vojne vježbe, uključujući i NATO i treće države, na otocima koji nemaju vojni status. Takvi potezi bi “mogli imati katastrofalne posljedice”, upozorio je Erdogan, dodavši da se Turska neće suzdržati od poduzimanja mjera prema međunarodnim ugovorima, iako nije dalje objasnio svoj stav.

Militarizacija grčkih otoka na istoku Egejskog mora zabranjena je prema Sporazumu iz Lausanne 1923. godine i Sporazumu iz Pariza 1947. godine. Atena tvrdi da su vojnici raspoređeni za obranu od brodova koji prilaze sa zapadne turske obale.

Erdoganove izjave dolaze u vrijeme pojačanih tenzija između dvije NATO članice koje se povijesno ne slažu po pitanju niza problema, uključujući naftne rezerve i pomorska prava u istočnom Sredozemlju te prava na otok Cipar, koji je podijeljen između Turske i Grčke od 1974. Godine 2020. dvije zemlje su bile na rubu vojnog sukoba kad su obje poslale brodove u osporavane vode istočnog Sredozemlja.

Je li Erdogan uspio ispregovarati ustupke po pitanju sukoba s Grčkom? To isto tek treba vidjeti. Zahtjeva s Turske strane prema NATO-u sigurno je bilo, a koji su usvojeni, saznat ćemo vrlo skoro.

Autor:M.P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.