fbpx

SAD počele napade dronovima u Aziji

Autor: G.M.

SAD su u svibnju izvele napad dronovima na južnom filipinskom otoku Jolou u kojima je poginulo 15 ljudi, navodno operativci Abu Sayyafa i Jemaaha Islamiyaha iako je u ožujku najavljeno da dronovi neće biti korišteni za udare. Među mrtvima su tri tražena teroristička čelnika, Zulkiflija bi Hira (znanog kao Marwan), Gumbahalija Jumdaila (znan kao Doc Abu) i Mumanda Alija (znan kao Muawayaha).

SAD su u svibnju naredile napad dronovima na Filipinima, točnije na južnom filipinskom otoku Jolou. U napadima je poginulo 15 ljudi, navodno operativce Abu Sayyafa i Jemaaha Islamiyaha uključujući tri tražena teroristička čelnika, Zulkiflija bi Hira (znanog kao Marwan), Gumbahalija Jumdaila (znan kao Doc Abu) i Mumanda Alija (znan kao Muawayaha). Sam Marwan je bio najtraženija osoba na Filipinima, a za njega je SAD izdao nagradu od 5 milijuna dolara za informacije koje bi vodile njegovom hvatanju.

Filipnski zastupnici su osudili napada kao narušavanje nacionalnog suvereniteta. Filipinski predsjednik Benigno Aquino je u ožujku izjavio da su dopustili SAD izviđačke letove, no ne i napade. SAD su nedavno najavile povećanje svoje robotske zračne flote na Filipinima za 30%. Na Jolo otoku SAD već ima stotine vojnika, no u isključivo neborbenoj “savjetničkoj” ulozi. Napadi dronovima smatraju se učinkovitijima ne samo vojno, već i diplomatski jer nema potrebne za prisutnošću vojnika koja riskira njihov život ali i ljuti domaće stanovništvo.

450 godina otpora Španjolcima


Filipini su proteklih desetljeća poprište sukoba južnih muslimanskih pdoručja i katoličkog ostatka u kojemu je poginulo preko 120, 000 ljudi. Jolo otok bio je sjedište Sulu sultanata (osnovan 1457.) koji je postao lokalno sjedište moći. Iz njega se počeo širiti islam na okolne otoke. Španjolskom kolonizacijom došlo je do netrpeljivosti pa je guverner pozvao da se unište svi tragovi islama što je uzrokovalo stoljeća opresije.

Tausug grupa Moro naroda tako je jedan od rijetkih skupina koja je ratovala bez prestanka prošlih 450 godina. U tome im je pomogla klanovska struktura i ratničke vrijednosti koje naglašavaju čast, lojalnost i gostoljubivost. Sulu je osvojen tek krajem 19. stoljeća, a ubrzo su ih zamijenili amerikanci nakon osvajanja španjolskih kolonija prijelazom stoljeća.

Amerikanci su u početku oštro reagirali na pobune pa je 1906. ubijeno 1000 Tausuga, a 1913. između 500 i 2000. Unatoč tome Moroi su se odupirali pridruživanju Filipinima i preferirali su američku upravu zbog straha od obnove španjolskih progona protiv njihove regije i kulture. Od nezavisnosti 1946. muslimanske regije su posebne provincije gdje se važne pozicije daj usamo kršćanima. Moroi su nezainteresirani za izbore, a vlada za regiju što je rezultiralo bandama i piratstvom.

Početak građanskog rata

Filipinske vlasti su uzvratile silom i postavile najviše svojih snaga upravo na Jolo. 1950ih su borbe rezultirale smrtima gotovo svih muškaraca sposobnih za borbu u određenim krajevima. Sadašnji sukob počeo je 1968. Jabidah masakrom kada je 60 Tausug novaka u filipinskoj vojsci pogubljeno nakon što su odbili napasti regiju s Tausuškim stqanovništvom. Moroi su 1971. počeli otvoreni rat protiv države optuživši je za genocid i stvoren je MNLF, Moro nacionalni front za oslobođenje.

U strahu od nezavisnosti 1976. Moro područja dobila su autonomiju, a 1996. započeto je pregovaranje oko ugovora o dodatnoj autonomiji. Većina Moroa nezadovoljna je zbog kršćanskih doseljenika. Godine 1903. 76% stanovništva bilo je muslimansko, a 2000. 72,5% bilo je kršćansko. Vlada je čak i naoružavala kršćanske doseljenike. Godine 1971. Ilaga, kršćanska milicija je pobila 70 Moroa u džamiji. Nova grupa, MILF( Moro islamski front oslobođenja), otcijepio se od MNLF i zakleo na borbu za secesijom.




Nakon napada 11. rujna SAD su počele proganjati Abu Sayyafa, koji je navodno povezan s Al-Qaedom. Radi se o skupini osnovanoj 1980. od strane karizmatičnog islamskog propovjednika koja se bavi otmicama, bombaškim napadima i odsjecanjima glave. Filipini su zauzvrat iskoristili Abu Sayyaf kao opravdanje za bilo koji vojni potez. Ubrzo su dobili američku vojnu potporu ističući moguće veze Sayyafa i Qaede.




Autor:G.M.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.