Sputnik

PUTINOV POUČAK! Evo kako je oborio sankcije Zapada te oslobodio zemlju od bankarskih dugova

Autor: Z.G./Dnevno.hr

Rusija je po svemu sudeći podigla svoju političku i financijsku nezavisnost na novu, višu razinu. Ruska je vlast odgovorila na zapadne sankcije i pad cijena nafte gomilanjem rezervi kojima može osigurati svoju financijsku stabilnost. Stroga dužnička disciplina dovela je do stanja u kojem je zaduženost zemlje “manja od nule”, javlja RBK Daily.

Službena statistika pokazuje da Kremlj sada lako može podmiriti sve dugove ako to iznenada bude potrebno. Prvog kolovoza je ukupan dug zemlje (vanjski i unutarnji državni dug) iznosio 16,2 bilijuna rubalja (248 milijardi dolara) ili 15 % bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je malo manje od 17,6 bilijuna rubalja (269 milijardi dolara) ili 16,2 % BDP, koliko Rusija ima na gotovinskim depozitima u Centralnoj banci i komercijalnim bankama.

Rusija ima manji dug od Kine i SAD-a

U ovim brojkama nije prikazan komercijalni dug, ali čak i ako se on uzme u obzir, rusko gospodarstvo opet izgleda bolje nego ostatak svijeta. Uslijed globalne financijske krize 2008. godine mnoga svjetska gospodarstva su bile prinuđena uzeti velike zajmove kako bi izbjegli recesiju. Prema podacima MMF-a, najbogatije zemlje su ujedno i najzaduženije.

Ukupan svjetski dug je 2017. godine dostigao rekordna 184 bilijuna dolara (225% svjetskog BDP). Ako bi se taj dug podijelio na sve ljude na planeti, iznosio bi 86 000 dolara po glavi stanovnika. Tri najveća dužnika na svijetu su SAD (256 % BDP), Kina (254 % BDP) i Japan (395 % BDP). Na ove tri zemlje otpada više od polovice svjetskog duga. Njihov dug je veći od njihovog udjela u svjetskoj proizvodnji.

“Što se tiče Rusije, njen dug je 2017. godine iznosio 84% BDP, s tim što je od toga 71,5 % komercijalni (ili privatni) dug, što iznosi 897 dolara po glavi stanovnika”, rekao je Gajdar Gasanov, stručnjak Međunarodnog financijskog centra u Moskvi. “Rezerve Rusije su ove godine prvi put premašile 500 milijardi dolara. To znači da rusko gospodarstvo može osigurati stabilnost svoje nacionalne valute u slučaju opasnosti od novih potencijalnih sankcija u budućnosti”.

Je li ovo stanje bilo iznuđeno?




Pa ipak, takva politika ima svoju cijenu, kažu stručnjaci. Rezultat štednje sredstava, umjesto njihovog ulaganja u stimuliranje gospodarskog rasta, izazvao je daljnju stagnaciju, smatra Sergej Suverov, stariji analitičar financijske kompanije “BKS Premjer”. “Rast bruto domaćeg proizvoda u prvom polugodištu 2019. godine iznosio je samo 0,7 %”, tvrdu. “To je dovelo do jedinstvene situacije koja ukazuje na visoku solventnost ruskih obveznica, ali ujedno i na manju privlačnost za investiranje u Rusiji. Investitori žele vidjeti gospodarski razvoj, a njega nema”.

S druge strane, takva ekonomska štednja je mogla biti iznuđeno rješenje, smatra Anton Bikov, stariji analitičar Centra za analitiku i financijske tehnologije. “Takva politika je natjerala vlasti da reduciraju socijalna davanja i povećaju poreze, što ne ide u prilog popularnosti sadašnje vlasti”, kaže. “Što je moglo potaknuti vladu da provodi ovakvu politiku? Vjerojatno se u budućnosti očekuje smanjenje državnih prihoda zbog sve sporijeg tempa rasta svjetske ekonomije i to u situaciji kada je pristup Rusije zapadnom investicijskom tržištu zatvoren”.




Autor:Z.G./Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.