Foto: Guliver Image/AP Photo/Alexander Zemlianichenko

Putin zavadio stare saveznike! Bilo je jasno kada je stigao paket s izmetom: Orban izgubio povjerenje braće

Autor: Dnevno.hr/M.P.

U proljeće 2022. u mađarsko veleposlanstvo u Varšavi je stigao paket neugodna mirisa: u njemu je bio izmet – nije poznato je li ljudski ili životinjski.

Tek nedavno je mađarski portal Direkt36 taj incident uopće otkrio domaćoj publici.

Taj događaj dobro odražava kvalitetu trenutnih odnosa Poljske i Mađarske jer smrdljivi paket nije bila jedina neugodnost za mađarsko veleposlanstvo u Varšavi u doba neposredno nakon početka ruskog napada na Ukrajinu.

Pukla ljubav zbog Putina

Zbog upornog njegovanja dobrih odnosa Mađarske s Kremljem u ožujku je zgrada mađarskog veleposlanstva umrljana crvenom bojom, nešto kasnije su prosvjednici na ogradi oko zgrade objesili sliku Viktora Orbana i Vladimira Putina kako nazdravljaju čašama napunjenima naftom. Još uvijek se na stranicama mađarskog veleposlanstva na društvenim mrežama mogu naći srditi komentari Poljaka zbog Orbanovog prijateljstva s Putinom.

I iz poljskih vladinih krugova su se nakon početka rata u Ukrajini čule poruke Mađarskoj koje su se do onda činile nezamislivima. Jaroslav Kaczynski, čelnik vladajuće stranke Zakon i pravda (PiS), je u intervjuu prošlog proljeća izjavio da, ako Orban “ne može vidjeti ruske ratne zločine u Ukrajini, mora početi nositi naočale”.

Tko je kriv za Drugi svjetski rat?

Spona Poljska-Mađarska seže daleko u povijest i činila se nesalomljivom. Počinje još od veza kraljevskih kuća u srednjem vijeku pa sve do nacionalnog buđenja u 19. stoljeću. A povezuje ih i zajednička sudbina u Istočnom bloku, baš kao i doba gotovo istovremenih antikomunističkih pobuna 1956. u Budimpešti i Poznanu.

Ali čini se da je sad nastupilo ledeno doba između dviju zemalja, piše Deutsche Welle. 




Nema više ni prijateljstva i naklonosti prema onoj drugoj naciji i sve to ne izgleda kao razvod gdje se partneri razilaze kao prijatelji. Jer mađarsko očijukanje s Putinom će ostati trn u poljskom oku još dugo vremena.

Kap koja je prelila čašu bile su izjave šefa glavnog mađarskog stožera Gabora Böröndija u jednom intervjuu početkom svibnja. U vezi s ratom Rusije protiv Ukrajine on je Hitlerov napad na Poljsku nazvao „njemačko-poljskom ratom, koji je započeo kao lokalni rat”. „Eskalacija”, rekao je Böröndi, nije mogla biti spriječena „pravovremenim mirovnim procesom”, što je onda, naglasio je, dovelo do izbijanja Drugog svjetskog rata.

Te šokantne izjave izazvale su oštru diplomatsku reakciju Varšave. Mađarska vlada se morala ispričati. No to je bio samo najteži, ali ne i jedini diplomatski skandal između dviju zemalja.




Putevi se razilaze

“Putevi kojima kroče Poljska i Mađarska su se razdvojili”, objavio je i poljski premijer Mateusz Morawiecki koncem srpnja 2022. godine. Time je reagirao na izjavu Orbana koji je rekao: “Mađari vide ovaj rat kao sukob dvaju slavenskih naroda, dok se Poljaci smatraju jednom od strana u sukobu.” Većina formalnih i neformalnih oblika suradnje su nakon toga stavljeni na led.

Mađarska vlada je potpisala nove ugovore o isporuci plina s Rusijom, dok se Poljska odrekla uvoza iz Rusije. Varšavu ljuti neodlučni stav Budimpešte prema odlukama EU-a o sankcijama protiv Rusije, a ne može shvatiti ni zašto jedino još Mađarska – osim Turske, nije ratificirala priključenje Švedske NATO-u. Varšava nema razumijevanja ni za stav mađarske vlade da ne želi izvršiti uhidbeni nalog Međunarodnog kaznenog suda ako bi ruski predsjednik Vladimir Putin došao u Mađarsku.

Od uzora do razdora

U stvari je poljskoj vrhušci upravo Viktor Orban dugo vremena bio uzor. Jaroslaw Kaczynski i njegovi politički drugovi zavidno su promatrali izborni uspjeh Orbanove stranke Fidesz, koja je od 2010. godine osvojila četiri izbora s dvotrećinskom većinom. “Duboko sam uvjeren kako ćemo jednog dana imati Budimpeštu u Varšavi”, tješio se Kaczynski nakon poraza od Donalda Tuska 2011. godine.

Zajedno protiv Bruxellesa

Kad su Kaczynski i PiS konačno preuzeli vlast u Poljskoj u jesen 2015., činilo se kako nema kraja ljubavi Budimpešte i Varšave. Obje vlade su se međusobno podupirale kako bi spriječile moguće kažnjavanje od strane Europske unije. Zajednički su se uspješno opirali prihvatu izbjeglica, posebice iz islamskih zemalja, i blokirali europsko rješenje migracijske krize.

PiS je marljivo kopirao mađarske mjere koje su Orbanu donijele politički nadzor nad zemljom. Kao i u Mađarskoj, Ustavni sud je također bio popunjen lojalnim pristašama, a kasnije je srušena neovisnost čitavog pravosudnog sustava. I Kaczynski je pretvorio tamošnje javne medije u glasnogovornike vlade i svoje stranke. Desničarske konzervativne elite obje države smatrale su se pionirima kontrarevolucije – kršćansko-nacionalne alternative liberalnom i “trulom” Zapadu.

Međutim, u Varšavi su također morali shvatiti kako Orban tu najprije gleda svoje interese. Tako je poljska vladajuća garnitura 2017. pod svaku cijenu željela spriječiti ponovni izbor sadašnjeg oporbenog čelnika u zemlji Donalda Tuska za predsjednika Europskog vijeća. Na izborima u Bruxellesu poljska vlada je doživjela neugodno iznenađenje: 27 članica Unije – uključujući i Orbana, glasalo je za Tuska, a samo jedan glas iz Poljske je bio protiv.

Posljednji ustupak

Poljska vladajuća stranka je dugo vremena zatvarala oči i pred posve jasnim Orbanovim simpatijama za Rusiju koja je trajala i nakon okupacije Krima. Još u prosincu 2021. godine, kad se iz Washingtona čulo sasvim jasno upozorenje da se Rusija sprema na vojni pohod, Kaczynski je organizirao sastanak desničarskih konzervativnih stranaka u Varšavi. Među sudionicima su bili samo Putinovi prijatelji – osim Orbana, Marine Le Pen iz francuskog Rassemblement National je tamo bio i Santiago Abascal, vođa španjolske desničarske stranke VOX.

To je vjerojatno bio najveći ustupak koji je Kaczynski bio spreman učiniti u ime prijateljstva s Orbanom. Samo dva mjeseca kasnije, početkom ruskog rata protiv Ukrajine, započeo je neizbježan prekid ljubavi Poljske i Mađarske.

Vidjet će se koliko će biti solidarnosti između dviju zemalja, posebno uslijed sve većeg pritiska EU na dvije zemlje zbog optužbi da krše načela vladavine prava.

EU tuži Poljsku zbog zakona o utjecaju Kremlja

Novi test mogao bi doći prije no što su mislili jer, kako piše Politico, Europska komisija objavila je u srijedu da tuži Poljsku zbog zakona kojim se osniva posebno tijelo za ispitivanje ruskog utjecaja u poljskoj politici, a za koji kritičari kažu da krši poljski ustav i da bi se moglo koristiti za zastrašivanje političkih protivnika.

Izvršno tijelo EU-a “pristalo je pokrenuti proceduru slanjem službene opomene u vezi s novim zakonom o državnom odboru za ispitivanje ruskog utjecaja” u Varšavu, rekao je potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis na konferenciji za novinare.

Povjerenica Dana Spinant rekla je da će više detalja biti objavljeno tijekom redovnog brifinga za novinare u četvrtak.

Poljski ministar za Europu Szymon Szynkowski vel Sęk rekao je da je Varšava sigurna u sebe: “Smireno ćemo prenijeti pravne i činjenične argumente u ovom slučaju nakon razmatranja zabrinutosti Komisije.”

To je posljednji u nizu sporova između Bruxellesa i Varšave zbog opetovanog kršenja standarda vladavine prava od strane poljskih vlasti. Zakon ‘Kremaljske komisije’ usvojio je poljski parlament krajem svibnja.

‘Kremaljska komisija’ s ogromnim ovlastima, oporba u strahu zbog ‘lova na vještice’

Komisiju od devet članova imenovao bi parlament, gdje PiS ima tijesnu većinu; oporbene stranke rekle su da će bojkotirati postupak. Također će imati pristup svim državnim odjelima i dokumentima u svom radu.

Proglasi li ljude krivima za djelovanje pod utjecajem Kremlja, može izreći niz kazni – uključujući zabranu obavljanja javne dužnosti na jedno desetljeće. To je izazvalo kritike poljske oporbe, koja je tvrdila da bi se to moglo iskoristiti za uklanjanje njezinog čelnika Donalda Tuska iz politike.

Podupiratelji vlade kažu da je Komisija potrebna za razmatranje pitanja poput ugovora o ruskom plinu koje je Varšava potpisala u vrijeme kada je Tusk bio premijer. Međutim, taj je ugovor potpisan prije ruske nezakonite aneksije Krima 2014., a Poljska je pod sadašnjom vladom stranke Pravo i pravda (PiS) nastavila kupovati rusku energiju sve do ove godine.

Bliže se napeti izbori

Zemlja se priprema za napete izbore ove jeseni dok PiS pokušava osvojiti treći mandat bez presedana. Prema anketi POLITICO’s Poll of Polls, PiS je najveća stranka, ali kada se spoje, prednjači ujedinjena oporba.

Zakon o povjerenstvu potaknuo je vladine protivnike – oko pola milijuna ljudi izašlo je u nedjelju na ulice Varšave prosvjedujući protiv PiS-a. Pravni stručnjaci kažu da komisija krši ustav potkopavanjem prava na pošteno suđenje i stvaranjem tijela sa pravosudnim ovlastima koje je izvan sudskog sustava.

Predsjednik Andrzej Duda potpisao je zakon prošli tjedan, ali je poduzeo vrlo uobičajen korak i poslao ga na ispitivanje Ustavnom sudu.

Zakon je stvorio ogroman povratni udarac. Europska komisija izrazila je zabrinutost, kao i članovi Europskog parlamenta. Što je još više zabrinjavajuće za Varšavu, Sjedinjene Države – ključni saveznik zemlje u NATO-u – pridružile su se tim ocjenama.

“Američka Vlada je zabrinuta zbog usvajanja novog zakona od strane poljske vlade koji bi se mogao zloupotrijebiti za ometanje slobodnih i poštenih izbora u Poljskoj”, rekao je State Department.

Duda se prošlog petka pokušao povući, najavivši da će podnijeti amandmane za uklanjanje sankcija osobama za koje se utvrdi da su djelovali pod utjecajem Rusije i da će povjerenstvo umjesto toga moći dati samo negativno mišljenje o sposobnosti osobe za javnu dužnost.

No, zakon koji je Duda potpisao trenutno je na snazi, a izmjene i dopune nisu izglasane u parlamentu. Čak i uz te izmjene, kritičari zakona kažu da još uvijek nije u skladu s ustavom i da će i dalje stigmatizirati oporbene političare.

EU je odlučila djelovati – dodajući ovo na dugačak popis sporova između Varšave i Bruxellesa.

U drugom postupku, Sud pravde Europske unije (CJEU) presudio je u ponedjeljak da je poljska vlada prekršila zakon EU-a donošenjem sveobuhvatnih reformi pravosuđa koje su ugrozile neovisnost sudaca.

 

Autor:Dnevno.hr/M.P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.