PUT KOKAINA! USKE VEZE I SURADNJE BALKANSKO-KOLUMBIJSKIH KARTELA: Uhićenjem Otoniela zadan im je ‘najteži udarac’

Predsjednik Kolumbije Iván Duque Márquez nazvao je to “najtežim udarcem” na trgovinu drogom u Kolumbiji u ovom stoljeću, usporedivši uhićenje Dairo Antonia Úsuge, kolumbijskog narko bossa poznatog pod nadimkom Otoniel, s onim Pabla Escobara prije tri desetljeća.

Međutim, uzbuđenje je bilo razumljivo. Dairo Antonio Usuga, poznatiji u Kolumbiji kao ‘Otoniel’, bio je najtraženiji trgovac drogom u zemlji – bivši gerilac koji je postao vođa Zaljevskog klana (El Clan del Golfo), najveće kriminalne bande u Kolumbiji.

Otoniel je uhićen krajem listopada, kada se 500 vojnika i 22 helikoptera spustilo u njegovo ruralno skrovište na sjeverozapadu Kolumbije.

Međutim, Otonielov pad će se osjetiti mnogo šire od granica njegove rodne Kolumbije, naime, vlasti kažu da je Zaljevski klan umiješan u poslove s međunarodnim narko kartelima u Meksiku, Italiji, ali i na Balkanu.

‘Balkanski karteli za sastanke koriste hotele s pet zvjezdica, a zatim provode nekoliko dana u džungli’

Posljednja suradnja nije slučajna. Veze između organiziranih kriminalnih grupa u Kolumbiji i na Balkanu sežu godinama unatrag i baziraju se, ne samo na obostranim interesima, već i na sličnoj prošlosti, a ponekad i na vojnom ili paravojnom iskustvu.

Veze, kako su kazale kolumbijske vlasti, bile su toliko bliske, da su predstavnici balkanskih krijumčara drogom osobno posjećivali Otoniela kako bi u četiri oka pregovarali o uvjetima.

“Mnogi balkanski kriminalci su prošli vojnu obuku u svojim zemljama, a moguće je i da su pripadali paravojnim grupama ili obavještajnim agencijama”, ističe istražitelj kolumbijske policije koji je govorio za BIRN/El Espectador pod uvjetom da ostane anoniman, s obzirom na to da nije imao ovlasti za razgovor s medijima.

“Balkanski karteli za sastanke koriste hotele sa pet zvjezdica, a zatim provode nekoliko dana u džungli kako bi se sastali s vođama kolumbijskih kriminalnih grupa”, dalje navodi istražitelj.

Međutim, kako to često biva u kriminalnom podzemlju, dobre veze između trgovaca drogom lako se mogu narušiti.

Tako je u ožujku 2020. godine, srpski državljanin Dejan Stanimirović ubijen iz vatrenog oružja u kolumbijskoj provinciji Meta tijekom pijane svađe s Joseom Visenteom Riverom Mendosom. Stanimirović, koji je u Kolumbiji bio poznat pod nadimkom ‘Marcos’, navodno je bio član balkanske kriminalne ‘Kekine’ grupe. Mendosa, poznat kao ‘Soldado’, odnosno Vojnik, bio je povezan s Otonielovim Zaljevskim klanom.

Ono što je započeo Joca Amsterdam, nastavilo se s Darkom Šarićem

No, Stanimirović nije prva kriminalna veza između Kolumbije i zemalja Balkana. Niti će, vjerojatno, biti posljednja.

Zapravo, veze trgovine drogom sežu najmanje dva desetljeća unatrag, u period neposredno nakon raspada Jugoslavije i turbulentne albanske tranzicije iz komunizma u kapitalizam. U tom vremenskom razdoblju dolazi do rasta moćnih lokalnih mafijaških grupa, od kojih su neke vukle korijene još iz vremena sukoba.

Kolumbijsko-balkanske veze prvi su put službeno razotkrivene 2001. godine, kada je pet albanskih državljana, među kojima i jedan policajac, uhićeno u Albaniji u zajedničkoj operaciji kolumbijske i albanske policije, koje su pronašle vezu između kartela Medelin, koji je osnovao Escobar, i balkanskih mafijaša. Šesnaest godina kasnije, dvojica Kolumbijaca i unuk bivšeg albanskog komunističkog diktatora Envera Hodže, Ermal Hodža, pred albanskim sudom proglašeni su krivima za trgovinu drogom.

Ono što je, pak, u Srbiji započelo 2000-ih sa stanovitim kriminalcem Sretenom Jocićem, zvanim Joca Amsterdam, nastavilo se s Darkom Šarićem, kojega je sud u Srbiji 2018. godine osudio za šverc 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Europu. Ovu je presudu u lipnju ove godine ukinuo Vrhovni sud zbog, kako je obrazloženo, povrede odredaba kaznenog postupka.

Naime, Šarić je povezan s kolumbijskim narko kartelom i paramilitarnom grupom Los Rastrojos, koju je formirao Vilber Varela, poznat pod nadimkom ,‘Jabón’ (Sapun), inače vođa kartela Sjeverna dolina (Norte del Valle).

Između 2014. i 2020. Ekvador uhitio 24 osobe osumnjičene za povezanost s balkanskim kriminalnim grupama

Zatim je 2019. godine srpski državljanin Vladimir Vidaković preminuo iz nepoznatih razloga u bolnici u Medelinu, Escobarovom rodnom mjestu. Za Vidakovića, kojeg su kolumbijske vlasti prvo identificirale kao “srpskog turista”, zapravo se vjerovalo da je dogovarao pošiljke droge iz Kolumbije u Europu i da su ga ubili rivali.

Međutim, Kolumbija nije jedina južnoamerička zemlja s kojom surađuju balkanske kriminalne grupe. Naime, ekvadorska policija vjeruje da je granica između ove dve zemlje – posebno između provincija Putumaјo i Sukumbios – glavna ruta koju koriste balkanske grupe koje krijumčare kokain.

Ovo područje kontroliraju bivši gerilci Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARK) i pripadnici La Konstru, paravojne organizacije koja je povezana s meksičkim kriminalnim grupama i koja je ujedno i jedan od glavnih dobavljača kokaina za balkansku mafiju.

Pošiljke se isporučuju u ekvadorske luke Guayaquil i El Oro, pišu ekvadorski mediji, odakle se ukrcavaju na brodove, koji često prevoze banane za Europu.

Između 2014. i 2020. Ekvador je uhitio 24 osobe osumnjičene za povezanost s balkanskim organiziranim kriminalnim grupama. U studenom 2020. godine, albanskog državljanina Adriatika Tresu ubili su ljudi koji su se predstavili kao policajci, i to u njegovoj dnevnoj sobi.

Montenegro je glavna veza s albanskim kriminalcima u Južnoj Americi

Vlasti Ekvadora vjeruju da je Cesar Emilio Montenegro, član Varelinog kartela Sjeverna dolina, glavna veza s albanskim kriminalcima koji djeluju u Južnoj Americi. Među tim kriminalcima bio je i albanski državljanin Agim Čerma.

On je u srpnju ove godine uhićen na sjeveru Kolumbije, pod sumnjom da je privatnim avionom slao kokain u Europu. Čerma, koji se suočava s optužbama u SAD-u, živio je prethodnih sedam godina u morskoj luci Barranquilla. Nekoliko tjedana nakon njegovog uhićenja, operacija u kojoj su sudjelovali Europol i kolumbijska policija uništila je mrežu trgovine drogom koju je činilo više od 60 ljudi povezanih s Balkanom.

Nekoliko mjeseci ranije, crnogorski državljanin Ivan Armuš uhićen je nakon zapljene pola tone kokaina na jedrilici u kolumbijskom karipskom lučkom gradu Cartageni. Vjeruje se da je pune tri godine prije uhićenja Armuš živio u Kolumbiji; kolumbijski istražitelji za narkotike rekli su za BIRN/El Espectador da je Armuš 2018. godine pobjegao iz Španjolske jer je bio umiješan u ubojstvo, također povezano s trgovinom drogom.

Vlasti su priopćile da je Armuš, osim što je nabavljao kokain od Otonielovog Zaljevskog klana, također imao veze s gerilcima Oslobodilačke nacionalne armije u podregiji Catatumbo, piše Birn.

Chikito Malo i Edin Gačanin

Prema riječima generala Jorgea Luisa Vargasa, direktora kolumbijske nacionalne policije, predstavnici ili izaslanici balkanskih mafijaških grupa putovali bi u planinski masiv Paramilio i u Urabu kako bi pregovarali sa Otonielom i njegovom desnom rukom, čovjekom po imenu Chikito Malo.

Malo je osumnjičen da je odigrao ključnu ulogu u krijumčarenju 96 tona kokaina u SAD između 2003. i 2021. godine, za što su Otoniel i njegov partner Avila Villadiego optuženi u New Yorku.

Kako kažu izvori iz kolumbijske policije, Malo je dospio u fokus europskih vlasti prije otprilike četiri godine, tijekom istrage protiv bosansko-hercegovačkog državljanina Edina Gačanina, zvanog Tito.

Prema službenim dokumentima, vjeruje se da Gačanin živi u Dubaiju, odakle usmjerava trgovinu drogom između Južne Amerike i istočne Europe. Gačaninov stric, Mirza Gačanin, uhićen je u Nizozemskoj u svibnju 2020. godine zbog optužbi za pranje novca. Policija vjeruje da je Gačanin bio umiješan u šverc kokaina skrivenog među bananama koje su krenule iz luke Antioquia na sjeverozapadu Kolumbije, a koje su zaplijenjene u belgijskoj luci Antwerpen.

Agencije za provođenje zakona sumnjaju da je Malo glavna veza između Zaljevskog klana i balkanske mafije, i to ne samo preko Gačanina.

Krijumčarenje 15 tona kokaina izvedeno na način tipičan za balkansko-kolumbijsku suradnju

Kolumbijske vlasti istražuju i kakve je kontakte imao Crnogorac Tomislav Pavlović prije uhićenja u siječnju 2019. u operaciji brazilske policije pod nazivom ‘Low Cost’. Izvještaji iz Brazila kažu da se Pavlović nekoliko puta sastao s izaslanicima kolumbijskih kartela.

Policijski izvori u Kolumbiji rekli su za BIRN/El Espectador da se poslovi s drogom ugovaraju na sastancima lice u lice između jednog ili dva predstavnika balkanskog kartela i njihovih kolumbijskih kolega, u nekoj udaljenoj regiji.

Pošiljke kokaina obično idu teretnim brodom ili privatnim avionom. U prvom slučaju, istražitelji kažu da se brodovi obično dodatno zaustavljaju nakon napuštanja nacionalnih luka kako bi “očistili” svoje porijeklo, dijelom prikrivajući činjenicu da je teret iz Kolumbije.

U lipnju 2019. godine, više od 15 tona kokaina zaplijenjeno je na brodu iz Čilea koji je stigao u američku luku u Philadelphiji, što je najveća zapljena kokaina u SAD-u. Iako javno nije spomenuta nikakva veza između broda i Kolumbije ili Balkana, izvori koji su sudjelovali u policijskoj akciji kažu da je krijumčarenje bilo izvedeno na način koji je tipičan za balkansko-kolumbijsku suradnju u ovom polju.

Druga, manje uobičajena, jest avio ruta. Ovo je bila Čermina specijalnost. Poznat kao ‘Jimi’, Čermu su, kažu policijski izvori, presreli dok je bio na putu da se sastane s vođama Zaljevskog klana.