Predsjednik europarlamenta zabrinut najavom zbližavanja Grčke i Rusije

Autor: Zoran Meter

Napominjemo kako je prije nekoliko dana, u svezi davanja financijske potpore Grčkoj, ruski ministar financija Anton Siluanov izjavio: „Ako takva zamolba bude upućena Vladi Ruske Federacije, mi ćemo je obvezatno razmotriti, uzevši u obzir sve čimbenike dvostranih odnosa između Rusije i Grčke..." Isti je izjavio kako još nikakva molba glede financijske potpore Grčkoj službenoj Moskvi nije pristigla.

Predsjednik Europarlamenta Martin Schultz izrazio je zabrinutost glede tendencija novoizabrane grčke vlade na čelu s Aleksisom Tsiprasom za suradnju s Rusijom.

„Najmanji zajednički nazivnik te koalicije (radikalne ljevice Syriza i desne stranke Neovisni Grci, op.a.) predstavlja otkazivanje od „trojke” kreditora i dosegnutih europskih integracija. Također, mene jako zabrinjava želja za suradnju (Grčke, op.a.) s Rusijom”, izjavio je Schultz u intervjuu za njemački Welt am Sonntag.

„Ja sam rekao Tsiprasu: vi trebate solidarnost od europskih partnera. No vaš prvi korak bio je narušavanje solidarnosti po vanjskoj politici. Iz tog neće proizići ništa dobroga. On je to razumio”, kazao je Schultz, komentirajući poziciju Grčke glede sankcija protiv Rusije, u svezi stanja u Ukrajini.

Prema mišljenju predsjednika Europarlamenta, približavanje Grčke i Rusije predstavlja „ponajprije unutarnjo-političku mjeru”, s pomoću koje Tsipras želi pokazati svojim biračima kako su „na vlasti novi ljudi”. Također je izrazio svoje nezadovoljstvo glede Ciprasove protunjemačke retorike. „Tsiprasu smo dali dobar savjet – prekinuti napade na Angelu Merkel. Na kraju krajeva, upravo će federalna vlada (njemačka, op.a.) davati njemu (Tsiprasu) pomoć”, naglasio je Martin Schultz.

Nakon što je u državi 2010. godine započela dužnička kriza, službena Atena je bila primorana zatražiti inozemnu financijsku pomoć. Za dvije godine Grčka je postigla suglasnost s „trojkom” kreditora iz sastava Europske unije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Prema istoj, Ateni su dostavljeni više milijardi eura vrijedni krediti, poništeno je oko polovice dugova privatnim kreditorima, a sve to u zamjenu za uvođenje snažnih mjera štednje, privatizaciju državnih aktiva za iznos oko50 milijardi eura do kraja 2015. godine, kao i realizaciju strukturnih reformi.

Napominjemo kako je prije nekoliko dana, u svezi davanja financijske potpore Grčkoj, ruski ministar financija Anton Siluanov izjavio: „Ako takva zamolba bude upućena Vladi Ruske Federacije, mi ćemo je obvezatno razmotriti, uzevši u obzir sve čimbenike dvostranih odnosa između Rusije i Grčke…” Isti je izjavio kako još nikakva molba glede financijske potpore Grčkoj službenoj Moskvi nije pristigla.




Autor:Zoran Meter
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.