fbpx
Unsplah/Ilustracija

NJIH SE NITKO NE USUĐUJE SPOMENUTI: Što je GRU, ruska tajna obavještajna jedinica koja sije kaos u Europi? ‘Oni su stvarna prijetnja’

Autor: Mia Peretić

Ako je definicija uspješne obavještajne službe opskurnost, GRU je vjerojatno najučinkovitija ruska špijunska agencija.

U komunističko doba KGB je na Zapadu bio sinonim za sovjetske špijune, bilo da se radilo o infiltraciji u koridore moći u inozemstvu ili suzbijanju neistomišljenika kod kuće.

No, malo je ljudi ikad čulo za GRU.


Ipak, vojna obavještajna služba – GRU označava glavnu obavještajnu upravu – u trajanju je nadmašila KGB kad je Sovjetski Savez propao 1991. godine i čini se da danas cvjeta.

Velika Britanija ih krivi za napad nervnim agensom novičokom u Salisburyju 2018. godine kada je bivši službenik GRU-a, koji je živio u Britaniji, otrovan zajedno sa svojom kćeri.

SAD ih krivi za velike cyber napade. Također se vjeruje da su operativci GRU-a bili aktivni u sukobima u Ukrajini i Siriji. Ovog mjeseca dva su navodna agenta GRU-a, optužena za napad u Salisburyju, vlasti u Češkoj povezale sa smrtonosnom eksplozijom u skladištu oružja na svom teritoriju 2014. godine, piše BBC.

Što pouzdano znamo o GRU-u?

Rusija ima službenu vojnu obavještajnu službu više od 200 godina, otkako je Posebni ured uspostavljen tijekom napoleonskih ratova.

Nakon ruske revolucije 1917. godine, reorganizirana je i postala je poznata kao GRU 1942. godine u jeku Drugog svjetskog rata, kada je imala zadatak prikupljati obavještajne podatke o Njemačkoj i njezinim saveznicima u inozemstvu. Tijekom hladnog rata jedan od njihovih zapaženih ranih uspjeha bio je prodor u britanski program razvoja atomskih bombi.

Osim uprave, GRU ima i svoj spetsnaz (specijalne operativne komandose) čija je misija provoditi izviđanje i sabotažu. U sovjetsko su vrijeme bili aktivni u zonama sukoba širom svijeta i predvodili su invaziju na Afganistan 1979. godine.




Kad se Sovjetski Savez raspao, njihov se veliki suparnik, tajna policija KGB-a, podijelio na dva dijela – domaću verziju nazvanu FSB (koju je nekoć vodio ruski predsjednik Vladimir Putin) i stranu službu pod nazivom SVR. No, GRU je ostao netaknut.

2010. godine promijenio je ime iz Glavne obavještajne uprave u Glavnu upravu (GU), ali kartica GRU je ostala.

Izvještaj za američki Kongres opisuje GRU kao “veliku, ekspanzivnu i moćnu organizaciju”, ali se vrlo malo zna o njezinoj veličini i operacijama. Na internetskim stranicama ruskog ministarstva obrane samo se kratko spominje njegova uloga kao vanjske obavještajne agencije, no GRU nema vlastitu web stranicu.




GRU je, kaže ministarstvo, zaduženo za “osiguravanje uvjeta koji pogoduju uspješnoj provedbi obrambene i sigurnosne politike Ruske Federacije” i pružanje obavještajnih podataka dužnosnicima “koji su im potrebni za donošenje odluka u političkoj, ekonomskoj, obrambenoj, znanstvenoj, tehničkoj i okolišnoj zaštiti područja “.

Tajnovitost koja okružuje GRU toliko je velika da, kada je tadašnji direktor službe Igor Sergun iznenada preminuo 2016. godine, Kremlj u izjavi nije naveo uzrok ili mjesto smrti.

Što točno rade špijuni GRU-a?

Prema zapadnoj procjeni GRU-a, u koju je uvid dobio Reuters, imaju dugotrajni program za vođenje ‘ilegalnih’ špijuna – onih koji rade bez diplomatskog pokrića i koji godinama žive pod tajnim identitetom do naloga iz Moskve.

“Imaju dugotrajni program” ilegalaca “rezerviran za najosjetljivije ili najspornije zadatke iz čitavog spektra GRU operacija”, kaže se u procjeni. GRU također ima značajnu jedinicu specijalnih snaga. Oni su elita ruske vojske.

“Ne volim ljestvice, ali GRU je na najvišim razinama ovog posla”, rekao je Onu Eichelsheim, direktor nizozemske obrambene obavještajne i sigurnosne službe, za Reuters. “Oni su vrlo stvarna prijetnja.”

Po čemu je GRU danas poznat?

Sergun, na mjestu direktora od 2011. godine, našao se na popisu sankcija EU-a i SAD-a usmjerenom prema najvišim ruskim dužnosnicima nakon ruske aneksije Krima od Ukrajine 2014. EU ga je također smatrala “odgovornim za aktivnost časnika GRU-a” koji su podržavali pobunjenike na istoku Ukrajine.

Sigurnosni analitičari Serguna su držali odgovornim za izgradnju GRU-a nakon drastičnih rezova, a agencija se na terenu pokazala učinkovitijom u Ukrajini od FSB-a.

Jedan od glavnih zapovjednika na strani pobunjenika, Igor Girkin, alias Strelkov, je od strane EU bio optužen da je operativac GRU-a i time se našao na popisu sankcija.

Sergun nije doživio da vidi učinak drugačije tajne operacije koja se pripisuje GRU-u: hakiranje predsjedničke kampanje Hillary Clinton 2016. i Američke demokratske stranke, nakon koje su u javnost pušteni desetci tisuća dokumenata privatne prepiske u svrhu diskreditiranja kandidatkinje koja se činila nepoželjnom za Rusiju.

Ministarstvo pravosuđa na kraju je za cyber napad optužilo 12 Rusa. Svi su optuženi da su službenici GRU-a. Kremlj je odgovorio rekavši da nema dokaza koji povezuju dvanaestoricu s vojnom obavještajnom službom ili hakiranjem.

Ako je GRU doista pokrenuo operacije u Ukrajini i protiv američkih demokrata, tada su sigurno postigli ono što su im vjerojatno bili ciljevi: pobunjenici zadržavaju kontrolu nad svojim teritorijom na istoku Ukrajine do danas, a Hillary Clinton neslavno je izgubila izbore 2016. od Donalda Trumpa.

No, čini se da su druge operacije pripisane agenciji bile spektakularni neuspjesi, premda sa smrtonosnim posljedicama kao u Salisburyju, gdje je jedna žena umrla.

Dvojica navodnih operativaca GRU-a koji su otišli u Veliku Britaniju, ne samo da nisu uspjeli izvršiti atentat na svoju pretpostavljenu metu Sergeja Skripala, već su iza sebe ostavili trag dokaza poput kakvih smotanih amatera. Osim ako, naravno, njihovo ignoriranje kamera CCTV nije bilo drsko slanje signal da je Rusija spremna na velike rizike u ostvarivanju svojih sigurnosnih ciljeva.

Skripal, osuđen za izdaju i zatvoren u Rusiji, pušten je u špijunskoj zamjeni 2010. godine.

Iste godine kada se dogodio napad u Salisburyu, četvorica drugih osumnjičenih GRU agenata uhvaćena su u Nizozemskoj u pokušaju hakiranja WiFi mreže čuvara kemijskog oružja, OPCW, koja je istraživala trovanje Skripala i kemijski napad u Siriji.

Poput osumnjičenika Salisburyja, ostavili su trag dokaza na mreži, kao i na papiru, iako su im nizozemske vlasti dopustile povratak u Rusiju.

Jesu li ruski špijuni postali nesmotreni?

“GRU je bio izuzetno aktivan i neizbježno će neke od tih operacija biti otkrivene”, rekao je tada sigurnosni analitičar Mark Galeotti za BBC News. “To ne znači da su budale. Jasno je da su smjernice koje dobivaju unutar granica: to zapravo nije važno. Ne brinite previše zbog posljedica.”

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.