fbpx
Foto: Wochit

NJEMAČKA: SPD UČVRSTIO PREDNOST PRED UNIJOM CDU/CSU, NO LASCHET NE ODUSTAJE: ‘Nije samo umijeće doći na vlast, umijeće je skinuti se s vlasti bez ožiljaka!’

Autor: L.B.

Nakon punih 16 godina Angele Merkel kao kancelarke na čelu savezne vlade koju predvodi njezina Unija CDU/CSU, Nijemci danas biraju novi saziv Bundestaga, a prve procjene na temelju izlaznih anketa bit objavljene su odmah po zatvaranju birališta u 18 sati. Rezultati na temelju prebrojanih glasova će stizati tijekom večeri a prvi nepotpuni službeni rezultati se očekuju oko ponoći.

Prije četiri godine je izlaznost iznosila 76,2 posto od čega je 28,6 posto glasalo dopisno putem pošte. Ove godine se zbog pandemijskih mjera očekuje još veći udio takvih birača, preko 40 posto, pa se očekuje da će i ukupna izlaznost biti veća nego 2017.

Na izborima je pravo glasa imalo oko 60,4 milijuna Nijemaca, što je gotovo milijun birača manje nego prije četiri godine. Oko 2,8 milijuna ljudi glasa prvi put na izborima za Bundestag.

Međutim, njemački birači ne biraju izravno novog kancelara ili kancelarku, već biraju novi saziv Bundestaga, što znači – predstavnike naroda. Zatim se nekoliko tjedana nakon izbora novoizabrani zastupnici sastaju u Berlinu i biraju novog kancelara ili novu kancelarku – koji onda formira novu saveznu vladu.

To znači da će i nakon nedjelje Angela Merkel i dalje biti kancelarka, no samo kao obnašateljica dužnosti sve dok Bundestag ne izabere novog kancelara ili novu kancelarku. Naime, njezin mandat formalno završava konstituirajućom sjednicom novog Bundestaga, koja se mora održati najkasnije 30 dana nakon izbora.

TIJEK DOGAĐAJA

22:30

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) je učvrstila svoju prednost pred demokršćanskom Unijom CDU/CSU na nedjeljnim parlamentarnim izborima, no obje stranke još uvijek ustraju na preuzimanju sastavljanja nove koalicijske vlade.




“Mislim da prema biračima ne bi bilo fer da formiranje vlade preuzme stranka koja je izgubila osam posto u usporedbi s posljednjim izborima”, rekao je kancelarski kandidat SPD-a Olaf Scholz tijekom TV rasprave “Berlinski krug” koja se tradicionalno održava nakon parlamentarnih izbora.

Scholz je time aludirao na velike gubitke Unije CDU/CSU i činjenicu da su na izborima samo SPD, Zeleni i liberali ostvarili dobitke pa da stoga ove tri stranke trebaju i raspravljati o formiranju koalicije.

Glavni kandidat Unije Armin Laschet istodobno smatra da vladu sastavlja ona stranka koja uspije okupiti većinu bez obzira na to raspolaže li najvećim zastupničkim klubom u Bundestagu.

22:15




Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač i bivši veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević u specijalnoj emisiji na N1 televiziji komentirali su izbore u Njemačkoj.

“Angela Merkel je bila personifikacija stabilnosti i uspjeha njemačke politike. Ali, mislim da Merkel treba skinuti kapu jer je jedna od rijetkih političara koja je sama odlučila da se neće kandidirati na ovim izborima”, rekao je Kovačević.

“Nije samo umijeće doći na vlast, umijeće je skinuti se s vlasti bez ožiljaka”, dodao je Kovač.

21:47

Prema najnovijim projekcijama dvije nacionalne TV kuće, SPD je neznatno povećao prednost pred Unijom.

Prema ARD-u, SPD dobiva 25,7 posto, CDU/CSU 24,5 posto, Zeleni 14,3 posto, Liberali 11,5 posto, AfD 10,5 posto te Ljevica 5 posto.

Po projekcijama ZFD-a, razlika između dvije vodeće stranke je nešto veća. SPD dobiva 26 posto, a CDU/CSU 24,5 posto.

21:40

Prema komentarima i reakcijama, ovo je rezultat koji se predviđao. Naime, veleposlanik RH u Njemačkoj Gordan Bakota za N1 je komentirao rezultate rekavši:

“Proteklih tjedan dana vidio se trend smanjivanja razlike između SPD-a i Unije. Sada je, vidimo, razlika jedan posto. Nekako smo svi to predviđali. S jedne strane je to povijesni poraz Unije, a rast SPD-a je po meni rezultat dobre kampanje. Čini se da je Scholz uspio uvjeriti građane da je ozbiljan političar. Da donosi ozbiljnost, predvidivost, ono što je imala Merkel”, rekao je Bakota dodajući da još uvijek nije ništa gotovo “i da su sve opcije na stolu”.

On smatra da će biti nemoguće napraviti vladajuću većinu bez Zelenih, ali ne očekuje neke promjene u odnosima Hrvatske i Njemačke.

“Hrvatska ne treba očekivati dramatične promjene, to su sve političari s kojima Hrvatska ima dugotrajna, dobra iskustva. Mislim da je važno naglasiti da su sve hrvatske vlade dosad imale dobru suradnju s različitim njemačkim vladama. Ne očekujem značajne promjene”, rekao je Bakota.

21:15 

Iz Berlina se za N1 javio zastupnik SPD-a koji će ponovno biti u Bundestagu, Josip Juratović.

“Mislim da možemo biti zadovoljni rezultatima. Olaf Scholz je taj koji će biti kancelar ako će sve ići po pravilima. I Zeleni i Liberali su u svakom slučaju stranke koje će biti partneri, da li SPD-a da li CDU-u”, rekao je Juratović te dodao kako smatra da je velika koalicija, ali ovaj put crveno-crna, najmanja solucija.

“CDU je dosad bio vodeća stranka, a sam CDU je u takvom rasulu da bi to bilo pogubno za njih. U to uopće ne vjerujem. Svaka stranka koja ima mogućnosti ući u koaliciju ima neku svoju strategiju. Sve se na kraju svodi na kompromis. Mislim da je “Semafor koalicija” momentalno najrealnija. To je i koalicija koju će najviše građana prihvatiti”, rekao je Juratović.

“Dobit će kancelara koji je politički iskusan, najiskusniji od kandidata. Potrebno je da Njemačku vodi netko iskusan. Mijenjat će se puno stvari i bitno je da na tom putu imamo nekoga tko je seriozan. Radnici se neće morati plašiti da će kroz te procese izgubiti posao” rekao je Juratović o Scholzu.

21:05

Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić rekao je da ako rezultati ostanu ovakvi, onda Scholz ima najveće šanse, rekao je u specijalnoj emisiji N1 .

“Mislim da su CDU i CSU prekasno nominirali kandidata. Drugo, Soeder je jača ličnost. Bit će raznih manevara, ali postoji princip – onaj koji pobijedi prvi pokušava sastaviti vladu, takva su pravila u Njemačkoj. Neće biti lako sastaviti vladu i neće biti moguće brzo sastaviti vladu”, rekao je Granić.

21:00

Prema privremenim rezultatima SPD osvaja 25,5 posto, koalicija CDU/CSU 24,5 posto, Zeleni 13,8 posto, Liberali 11,7 posto, AfD 10,9 posto te Ljevica 5 posto.

20:40

Tijekom trajanja televizijskog “okruglog stola slonova”, lider lijevog centra Olaf Scholz nasmijao se na tvrdnje protukandidata Lascheta da 25 posto glasova nije dovoljno za sastavljanje vlade.

Scholz je također jasno rekao da ima “puno više zajedničkog sa Zelenima”, koji će biti ključni za sastavljanje vlade.

20:35 

Dvojica kandidata koji vode, Laschet i Scholz poručili su kako će formirati vladu.

20:30

Počeo je takozvano “okrugli stol slonova”, debata na kojoj sudjeluju glavni kandidati za kancelara, zvana Elefantenrunde, što u prijevodu doslovno znači okrugli stol slonova, javlja BBC.

Debata se emitira na najvećim njemačkim televizijskim kanalima.

20:13

Rezultatima su zadovoljni i Zeleni,

Njihova kandidatkinja za kancelarku Annalena Baerbock rekla je da su brojke fantastične.

“Imamo mandat za budućnost. Njemačkoj je potreban novi početak”, rekla je Baerbock.

Zeleni će biti jedan od glavnih kandidata za pregovore o budućoj vladi.

20:00

Došlo je vrijeme za veliko pitanje, tko će prvi uspjeti sastaviti koaliciju.

Pred Scholzom i Laschetom sada je ta utrka. Kombinacija je nekoliko, no prema analitičarima, najizglednije su takozvana “Semafor koalicija” i “Koalicija Jamajka”, a moguća je i još jedna.

19:35 

Izlazne ankete za N1 komentirale su bivša premijerka Jadranka Kosor i bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Kosor je komentirala najlošiji rezultat CDU-a u povijesti.

“Vjerojatno su zbog toga donijeli nabrzinu odluku da on prvi ponudi suradnju, koaliciju, da jasno kaže da on želi biti kancelar, no to ne mora imati utjecaja. No dovoljno je bilo vidjeti Angelu Merkel, njen body language. Prvi puta vidimo da stoji u drugom redu, ne gura. Njen izraz liza i govor tijela pokazuju da nije zadovoljna, najblaže rečeno”, rekla je Kosor.

Dodala je da i Scholz i Laschet po politikima i po nastupu podsjećaju na Merkel.

“Tko god bio kancelar, dugo će biti u njenoj sjeni”; rekla je Kosor.

Angelu Merkel komentirala je i Pusić.

“U našim životima bila je najznačajnija političarka na svijetu. Nije bila kancelarka najveće ekonomije ili zemlje, ali je otpratila jedno četiri američka predsjednika, pet britanskih premijera, francuskih predsjednika, četiri hrvatska premijera… Njezin autoritet i spremnost da preuzme odgovornost u najtežim situacijama su ono po čemu ćemo ju pamtiti. Pa i odluka da se kandidira 2017., mislila se već tada povući, ali vidjela je da je u SAD-u pobijedio Trump, vidjela je da netko mora čuvati kuću, držati demokratski svijet skupa. Mislim da ćemo ju po tom osjećaju sigurnosti pamtiti svi”, rekla je Pusić.

19:25

Laschet je napravio jedinu stvar koju je mogao, rekao je da može biti kancelar, komentirao je iz Berlina za N1 novinar Deutsche Wellea Srećko Matić. Laschet je jasno istaknuo da je spreman biti kancelar te pozvao srodne stranke na razgovore. Matić kaže da je to bio “harakiri potez”.

“U ovom trenutku, Njemačka ima dva čovjeka koji žele biti kancelar. Njegova politička budućnost je upitna. Ovo je najgori rezultat Unije u povijesti”, rekao je Matić.

19:17

SPD-ov kandidat obratio se okupljenima u njegovom stožeru.

“Građani su odlučili da će SPD na svim linijama ići naprijed i to je velik uspijeh. Ovo će biti duga noć, no mnogi birači su zaokružili da žele promjene, da žele da kancelar bude Olaf Scholz. Siguran sam da će građanima i kasnije biti drago što su se odlučili za SPD. To je naše obećanje. Sada moramo pričekati konačne rezultate izbora, a onda ćemo krenuti na posao”, rekao je Scholz.

19:15

CDU-ov kandidat Armin Laschet najavio je dugu noć i tijesnu borbu.

“Učinit ćemo sve da sastavimo vladu pod koalicijom Unije”, rekao je.

“Savezni kancelar bit će onaj tko će uspješno prebroditi razlike, bit će onaj tko će u parlamentu složiti većinu. Imat ćemo sadržajne razgovore s našim političkim sunatjecateljima”, rekao je.

“Svaki glas za Uniju glas je protiv lijeve vlade. Zato ćemo učiniti sve što je u našoj moći da formiramo vladu pod vodstvom Unije. Moramo zadržati Njemačku na okupu”, rekao je Laschet.

19:00

Kandidat SPD-a Olaf Scholz obratio se okupljenima u njegovom stožeru.

“Građani su odlučili da će SPD na svim linijama ići naprijed i to je veliki uspijeh. Ovo će biti duga noć, no mnogi birači su zaokružili da žele promjene, da žele da kancelar bude Olaf Scholz. Siguran sam da će građanima i kasnije biti drago što su se odlučili za SPD. To je naše obećanje”, rekao je Scholz.

18:47

Zeleni su najjača stranka s 23,5 posto u gradu-pokrajini Berlin, ispred SPD-a koji bi s 21,5 mogao ostvariti jedan od najslabijih rezultata posljednjih desetljeća.

Uspjeh zelenih mogao bi značiti i da bi nova gradonačelnica mogla postati političarka Zelenih Bettina Jarrasch.

18:45

Glavni tajnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Paul Ziemiak izrazio je žaljenje zbog rekordno slabog rezultata za Uniju CDU/CSU koja je osvojila 8 posto manje glasova nego na posljednjim izborima.

Dodao je kako se očekuje “duga izborna noć” s neizvjesnim rezultatom ali kako Unija stremi tzv. Jamajka-koaliciji sa Zelenima i liberalima (FDP)

Dobitnici su SPD koja je osvojila 4,5 posto glasova više nego prije četiri godina te Zeleni koji su se “poboljšali” za 6,1 posto.

18:30

Analitičari predviđaju da bi Angelu Merkel na kancelarskoj poziciji mogao naslijediti sadašnji vicekancelar i ministar financija, SPD-ov Olaf Scholz.

Od svoje 17. godine je Socijaldemokrat. Nazivali su ga čovjekom bez karizme te ‘Šolcomat’, zbog robotske hladnoće. U nekim zemljama to bi možda bio politički hendikep, no u Njemačkoj je stabilnost vrlina.

“Imam ja emocije i većina građana ima jasnu ideju koje su. No, ja se natječem za kancelara, ne za direktora cirkusa”, rekao je Scholz.

Rođen je 1958. u Osnabruecku, mjestu u kojem je potpisan Vestfalski mir.

Bio je ministar rada i gradonačelnik Hamburga, a u zadnjem mandatu vlade Angele Merkel postao je njezin zamjenik ministra financija. Upravo se tako prezentirao u kampanji – kao čovjek od kontinuiteta.

Tijekom pandemije bio je zaslužan za najizdašniji fond oporavka.

Moto njegove kampanje je ‘poštovanje’.

18:00

Prve izlazne ankete ARD-a su stigle, a prema njima SPD osvaja 25 posto, CDU i CSU 25 posto, Zeleni 15 posto, FDP 11 posto, AfD 11 posto, Die Linke 5 posto, a ostali 8 posto.

Izlaznost do 14 sati je iznosila 36,5 posto što je 4,6 posto manje nego prije četiri godine, ali Državno izborno povjerenstvo očekuje veću izlaznost zbog mnogo većeg broja građana koji su svoj glas poslali poštom.

Tko su sve mogući nasljednici kancelarke?

Na ovim njemačkim izborima sudjeluje čak 47 stranaka, od čega je njih 40 nominiralo svoju listu barem u jednoj saveznoj zemlji. Postotak osvojenih glasova u nekoj saveznoj zemlji odlučuje o tome koliko će kandidata s te liste ući u Bundestag. Samo jedanaest stranaka ima svoje liste u svih 16 saveznih zemalja.

Očekuje se da će nakon ovih izbora formiranje koalicija biti izuzetno teško. Naime, bez obzira na to koja od stranaka osvoji najviše glasova, najvjerojatnije će biti potrebna koalicija triju stranaka. U opciji su koalicije stranaka Zeleni i FDP (liberali) ili s Unijom ili sa SPD-om na čelu.

Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja instituta Allensbach za dnevnik FAZ, Unija CDU/CSU s kancelarskim kandidatom Arminom Laschetom smanjila je vodstvo SPD-a socijaldemokratskog kandidata Olafa Scholza na samo jedan posto.

Prema većini ispitivanja, SPD može očekivati podršku između 25 i 27 posto glasača dok bi Uniju biralo između 22 i 25 posto. Na trećem mjestu se nalazi stranka Zeleni s 15-17 posto, iza koje slijede AfD i FDP s po 11 posto glasova. Stranka Ljevica može očekivati između šest i sedam posto.

Međutim, CDU ne nastupa u Bavarskoj, a CSU izlazi na izbore samo u Bavarskoj. Zeleni, pak, ne izlaze na izbore u Saaskoj. Najveća stopa izlaznosti je zabilježena 1972. (91.1%), a  najniža 2009. – 70.8%.

No, tko će Merkel naslijediti na čelu najjačeg europskog gospodarstva i postati novi kancelar, vrlo je neizvjesno. Hoće li to biti Armin Laschet, kojemu je sama kancelarka dala podršku ili pak, Olaf Scholz, pogotovo s obzirom da je Laschet dostigao potonjeg, i to za svega jedan posto razlike, prema istraživanjima.

Laschet je krenuo zadnjih dana u vrlo agresivnu kampanju, čija je baza rečenica: “Ne smijemo dopustiti da Njemačka dobije crveno-crveno-zelenu koaliciju’, točnije koaliciju socijalista, zelenih i stranke Linke”

Prognoze u 18 sati, zatim prve projekcije, a tek u ponedjeljak ‘privremeni službeni rezultati’

Nakon zatvaranja izbornih lokala objavljuju se takozvane prognoze. Instituti za istraživanje javnog mnijenja pitaju ljude koji izlaze s biračkih mjesta za koga su glasali i to su podaci koji se objavljuju u 18 sati.

Nešto kasnije, kada se već prebroji određeni broj glasačkih listića, objavljuju se prve projekcije. Rezultati s aktualnih izbora se uspoređuju s rezultatima proteklih izbora.

S obzirom na određenu dozu nesigurnosti, na te rezultate se gleda s oprezom. Tek sljedećeg jutra objavljuju se “privremeni službeni rezultati”, a do objave konačnih službenih rezultata može proći i po nekoliko tjedana, piše Deutsche Welle.

Kada će nova vlada preuzeti dužnost?

Nakon izbora stranke najprije analiziraju izborne rezultate. Nakon toga se s potencijalnim koalicijskim partnerima kreće u ‘sondiranje’, odnosno ispitivanje terena o tome tko bi s kim doista mogao i htio koalirati.

Potom počinju eventualni pregovori o formiranju zajedničke vlade, što može i potrajati. Nova savezna vlada preuzima poslove tek nakon što Bundestag apsolutnom većinom izabere novog šefa vlade ili šeficu vlade, odnosno nakon što novi kancelar ili kancelarka imenuje svoj kabinet i svi oni zajedno od saveznog predsjednika dobiju i službenu potvrdu o imenovanju.

Na koncu će u Bundestagu položiti prisegu pred predsjednicom ili predsjednikom parlamenta.

Podsjetimo, izbor aktualnog saziva parlamenta (19. Bundestaga) dogodio se 24. rujna 2017. , a kancelarka Merkel je na tu dužnost ponovno izabrana tek 14. ožujka 2018.

 

 

Autor:L.B.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.