fbpx
Foto: Guliver Images, REUTERS/Turar Kazangapov

NIKAD OPASNIJI RUSKI RULET: PUTIN IGRA S MILIJUNIMA LJUDI! Profesor pojasnio zašto strepi od nukleatrnog rata: ‘Posljedica će biti i za Hrvatsku’

Autor: Iva Međugorac

Stručnjak za međunarodnu sigurnost i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Mirko Bilandžić od početka ruske invazije na Ukrajinu upozorava na nuklearni teror kao na ključnu komponentu toga sukoba, a sada pak potvrđuje kako ni sam nije ravnodušan na spominjanje nuklearnog oružja o kojem se u posljednje vrijeme ponovno intenzivno progovara. I prema anketama koje prenose svjetski mediji čak 58 posto Amerikanaca strahuje od toga da Rusija zaista ide prema nuklearnom ratu, dok u Njemačkoj od toga strahuje 49 posto građana.

”Nuklearno oružje generalno, je oružje namijenjeno za defanzivne svrhe. To nije agresivno oružje, to nije ofenzivno oružje. Smisao nuklearnog oružja je odvraćanje, što je koncept nastao u Hladnom ratu u okviru modela sigurnosne dileme kao dominantnog policyja hladnoratovskog sukoba. Što znači odvraćanje? To znači da onaj tko prvi krene zna što ga čeka, a to znači da onaj tko prvi napadne zna da napadnuti ima sposobnost odgovora na prvi udar. Odgovor na prvi udar jest smisao odvraćanja od uporabe. Kad napadnuti odgovori onda dolazi do nečega što se naziva zajamčeno zajedničko uništenje. Arsenali nuklearnog oružja u svijetu su takvi da prema nekim ekspertizama njegove zalihe imaju destruktivne sposobnosti da više puta mogu uništi zemaljsku kuglu”, kaže profesor Bilandžić te dodaje da je dovoljno jedanput da se to dogodi.

Uz to, naš sugovornik napominje da postoji nekoliko deklariranih nuklearnih sila, i neke za koje se sumnja da imaju nuklearno oružje, ali je logika uporabe uvijek ista.


Strategija spržene zemlje

Nuklearno oružje ima različite kategorizacije od taktičkih do strateških. Strateško nuklearno oružje kaže da te nuklearne velesile njih jedno pet, do šest imaju sposobnost iz bilo koje točke zemaljske kugle gađati bilo koju točku zemaljske i ono je funkcionalno pripremljeno za sposobnost odgovora na prvi udar. Postoji i taktičko nuklearno oružje. Oni se razlikuju po količini snage, ali današnje nuklearno taktičko oružje je jače snage nego bombe koje su bačene na Hiroshimu i Nagasaki. Uvijek je smisao tog oružja da je ono defanzivno sredstvo odvraćanja, ali i sredstvo sigurnosti”, napominje profesor Bilandžić te dodaje da je druga dimenzija ovo što sada radi Putin koji učestalo ima izjave o prijetnjama uporabom nuklearnim oružjem.

”Neke njegove izjave su bile izravne, a neke neizravne, no prvi puta je to Putin spomenuo 24. veljače kada je obrazlagao tu ratnu agresiju, odnosno kako oni to zovu specijalnu operaciju na Ukrajinu. Prvi puta je on to implicite spomenuo tada za moguću uporabu nuklearnog oružja kao prijetnju – te prijetnje su jezive”, smatra naš sugovornik koji također napominje da je sve ovo što je Putin napravio protupravno i nepravedno te da se time krše sva načela međunarodnog prava i međunarodne sigurnosti te je to ujedno u svojoj biti strateški iracionalno.

”Ni jednu dimenziju bilo kojeg strateškog cilja s ratom i agresijom Putin ne može ostvariti. To je sigurno, može okupirati Ukrajinu ili njezine dijelove, može ići u destrukciju države, u strategiju spržene zemlje što najbolje radi, ali ne može ostvariti cilj. Ako je to tako, a je, onda zašto je on to napravio? Tu ima jedan kontinuitet u jednom narativu koji ima jednu stratešku dimenziju, a to je da on želi biti što je nekada bio Sovjetski Savez. Želi imati poziciju globalnog aktera, velesile, a to znači uvažavanje Rusije kao velesile, sudjelovanje u rješavanju svih međunarodnih problema, podjelu interesnih zona i zona utjecaja.

Sa ovim ratom on je to dobio, pokazao je tu brutalnost i pokazao je do kuda je spreman ići. Nema nikakve dileme da je ovo točka koja cementira taj proces koji traje 15 godina, od 2007. godine, od te famozne Munchenske konferencije kada ga nitko nije slušao što je rekao do danas, ovo je dokaz da je to kontinuitet u njegovom nastupanju i da je on došao u poziciju da na ga se na taj način koji je brutalan i koji je jeziv mora uvažavati. Nuklearni teror ključna je točka takvog pristupa. Nema nikakve dileme da je ukrajinska kriza od 2014. vratila na scenu dimenzije Hladnog rata: to je međusobna sekuritizacija Zapada odnosno SAD-a i Rusije, a to znači da su jedina presudna prijetnja opstojnosti jednih i drugih države međusobno. To je bit Hladnog rata. Ponovno se dijele zone utjecaja, a konačna garancija tih zona utjecaja kao njihova očuvanja je nuklearni teror, odnosno prijetnje i zastrašivanja uporabom nuklearnog oružja”, precizira profesor Bilandžić.

Ruski rulet

Važna dimenzija je i ta da Rusija ima ozbiljan, odnosno najveći arsenal nuklearnog oružja, upitno je koliko je on funkcionalan i u ispravnosti tehnološki, tu su Amerikanci po profesorovim riječima sigurno u prednosti, međutim, Rusi imaju veliki broj taktičkih nuklearnih bojevih glava.

”Ova situacija nakon okupacije pa ove papirnate inscenirane aneksije, u ruskom narativu, u njihovom shvaćanju to je ruski teritorij koji će oni braniti i mogu po dokumentima, vojnim orijentacijama svim sredstvima, a to uključuje zaista sva sredstva. Imamo ovdje još jednu dimenziju da Putin gubi ovaj rat, u njegovoj svijesti i narativnim interpretacijama on ne može biti gubitnik. Ako on ne može biti gubitnik to može otići u ono što se popularno zove ruski rulet”, naglašava profesor Bilandžić uz napomenu da je to kontekst, situacija je sve osim strateški racionalne.




”Ovdje racionalizam sigurno nije ključna determinanta odlučivanja jer postoje drugi elementi. Na žalost taj narativ, i ti indikatori su došli do razine da ja ne mislim da su to samo isprazne prijetnje, kamo sreće da budem u krivu. Putin i ruski establišment su spremni i sposobni na takvo nešto, da li će to napraviti to je druga stvar”, upozorava Bilandžić.

”Uporaba taktičkog oružja je naravno lokalizirana, ali ja ne mogu suditi koje bi posljedice toga bile u pogledu izravnih disperzirajućih utjecaja na druga područja. Sigurno da bi bile dominantnije u lokalnom karakteru”, navodi profesor Bilandžić nadalje.

Po njemu posljedice rata u Ukrajini svijet već sada osjeti. ‘‘Svijet kakav je bio do 24. veljače više ne postoji, to je novi svijet i u predvidivom razdoblju u budućnosti taj kakav je bio do tada sigurno neće postojati bez obzira na ishod rata. Ovaj potez je sigurno promijenio svijet jer je vratio hladnoratovske elemente u posthladnoratovsko razdoblje. Skršeno je međunarodno pravo i sva načela međunarodne sigurnosti, a odgovori na sve to skupa su bitno drugačiji. Svijet do 24. veljače i nakon toga su dva poretka, a ovaj drugi ima obrise, bez čvrstih okvira, ali sigurno to već ima ozbiljne posljedice. Nisam siguran da ih je moguće izračunati ništa preciznije u smislu njihovih konačnih učinaka. Što bi moglo značiti da se raspadne Rusija? Pa tko u ovom trenutku može predvidjeti što bi to značilo. Realan scenarij je da se nakon ovoga Rusija raspadne i da ovo ima poguban efekt na samu Rusiju”, smatra profesor koji još jednom napominje da je strateški racionalno zaključiti da do nuklearnog rata neće doći jer se time ne bi ništa postiglo. ”Svi oni koji krenu u to znaju da će dobiti isti odgovor. Do toga u strateškom racionalizmu neće doći, ali ako imate nešto iracionalno nepredvidivo je što će se dogoditi. Bojim se da su ovi indikatori takvi da te prijetnje ne treba shvatiti kao isprazne. Da li će se to dogoditi to je kontigentno, upotreba tog nuklearnog oružja ima svoje procedure. Mi smo imali u Kubanskoj krizi da jedan od sovjetskih časnika nije želio sudjelovati u takvoj proceduri odlučivanja možebitnog nuklearnog udara na američke snage u Karipskom moru, to se tehnički sada može dogoditi, možda u tome nitko neće sudjelovati i onda se neće dogoditi. Sve su to spekulacije, različiti scenariji”, upozorava Bilandžić. Putin je za sada gubitnik, a njegove prijetnje baš zato treba shvatiti ozbiljno, i zato ne treba isključiti uporabu nekog tipa nuklearnog oružja.




Ovo ima posljedice za cijeli svijet, i u konvencionalnom smislu pa time i za Hrvatsku – ozbiljne posljedice i bez takvog nečega. Što bi značilo kad bi se to dogodilo, da li bi bile i posljedice u fizičkom smislu utjecaja samog oružja, gledajte ako bi bilo taktičko, lokalizirano vjerojatno ne tog tipa, ali sama spoznaja da vam netko prijeti nuklearnim oružjem, i da je u stanju da ga može uporabiti i da to može izazvati protuodgovor onoga drugoga tko ima nuklearno oružje, tu svi imaju posljedice. Naravno da Hrvatska nije u opasnosti u slučaju uporabe taktičkog oružja jer nije meta toga tipa”, konstatira profesor Mirko Bilandžić dodajući da bi za Hrvatsku generalno bilo dobro da ima spremna skloništa i da mi imamo određene nedostatke što se tiče te vrste sigurnosti.

”Nisam siguran da mi imamo funkcionalna atomska skloništa, to je samo po sebi rizično, no ne znači da bi taktičko nuklearno oružje male snage uopće došlo do Hrvatske. Kada bi se dogodio nuklearni rat, to je kraj svijeta jer ako krene to i izazove odgovor tu nema stajanja, to je kraj, uništenje svih – uzajamno osigurano uništenje. To i je smisao nuklearnog oružja, zato se ono niti ne koristi”, zaključuje profesor Bilandžić.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.