FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

MIJENJAJU SE KARTE U REGIJI, SAT OTKUCAVA: Tko je novi vladar Balkana? Uskoro izbori koji će odrediti budućnost zemalja

Autor: Dnevno, E.P.

U narednom razdoblju bliže se izbori i brojnim zemljama u hrvatskom susjedstvu.

I dok redovito pratimo konstantna previranja u Bosni i Hercegovine, osluškujemo žestoke reakcije iz Srbije, gledamo nemire u Crnoj Gori i problematičku političku, ali i epidemiološku situaciju u Sloveniji, čitamo o odlukama Viktora Orbana u Mađarskoj, nad glavama ostaju brojni upitnici i ljudi se s pravom pitaju što se zapravo događa u tim zemljama.

Je li Hrvatska sigurna u svojem turbulentnom okruženju i hoće li izbori koji se dogodine održavaju u brojnim zemljama promijeniti ‘omjer snaga’, upitali smo geopolitičkog analitičara Denisa Avdagića.

1. Mijenjaju li se karte u našoj regiji, tko uzima primat?

Ne bih rekao da se nešto u bitnome promijenilo, utjecaj zemalja u široj regiji je podjednak, a tako je i s izvanjskim utjecajima, kako je to bilo i ranije. Naravno, promjene su moguće, ali to tek ostaje za vidjeti. Jasno je da su izbori u Crnoj Gori promijenili uvelike položaj te zemlje, ali s obzirom na koalicijsku vlast, sve je to, reklo bi se, na klimavim nogama, zemlja je podijeljena i svakako će se sljedeće godine vidjeti kamo ide jer predstoje predsjednički izbori koji će se pretvoriti u veliki referendum o budućnosti. Pred nama je zapravo val izbora u sljedećoj godini, koji će posve jasno s ishodima možda i uvelike utjecati i na regionalne odnose, a jednako tako, posve jasno da neke promjene na izborima mogu drastično promijeniti i naklonost država prema istoku ili zapadu. Ono što je zabrinjavajuće je da se vidi slabiji utjecaj Europske unije, “mrkva” europskih integracija nije više toliko primamljujuća, a čini se i udaljenija od zemalja koje aspiriraju članstvo. Dijelom je to krivnja same EU, a dijelom i slabog napredovanja svih zemalja kandidatkinja, dok se posebno ističe pitanje Sjeverne Makedonije koju je s početkom pregovora blokirala Bugarska, što je direktno utjecalo i na političku scenu. Za Uniju je sramotno tako olako pustiti takav pritisak Bugarske na zemlju koja je promijenila i ime kako bi se maknula jedne blokade, da bi onda nakon što je “sjahao Kurta, uzjahao Murta”…

2. Pada li Milorad Dodik i što bi to značilo za Hrvate u BiH, ali i za samu BiH?

Vrlo realan ishod izbora u Bosni i Hercegovini ili manjem entitetu je pad Milorada Dodika, međutim, realno ne znači i sigurno. Upravo između ostalog zato i gledamo napetosti vezane uz poruke koje šalje u zadnje vrijeme ili bolje rečeno, jednim dijelom radi se o predstavi upriličenoj povodom predstojećih općih izbora. Što se Hrvata tiče, ključno će biti izborni zakon i ograničene ustavne reforme, kojim bi se prije svega relaksirao odnos u Federaciji, odnosno izbora člana predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. To bi doista promijenilo stvari, ne samo za Hrvate nego za stabilnost čitave zemlje. Američki napori u tom smislu su jako intenzivirani i čini se doista realnim da se u tom smislu napokon postigne napredak. Pred zemljom su izazovni dani, a ako Dodik nastavi s najavama pa i doista pokrene postupke za izlazak iz zajedničkih institucija, njega i sve one koji su s njim povezani u tom političkom, ali i u poslovnom smislu čekaju američke sankcije, kojima će se obuhvatiti veliki broj bliskih suradnika. Sigurno je da bi američke poteze brzo slijedila i EU kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, a brojni poslovi i tvrtke povezane s njim na bilo koji način nakon toga bi mogle samo “zatvoriti vrata”.




3. Slovenija je pod jakim epidemiološkim mjerama, pritisak je na Janezu Janši. Odlazi li on i što će to značiti za Sloveniju?

Teško je prognozirati ishod slovenačkih izbora jer će o njima posve sigurno odlučivati koalicije. Ono što se zna je da Janšin SDS ostaje najjača stranka, što ankete kontinuirano pokazuju. Zbog toga je u startu u blagoj prednosti pred konkurentima, ponajprije pred socijaldemokratima Tanje Fajon koja je glavni konkurent za premijersku poziciju zbog predizbornog sporazuma koji je sklopila sa strankama Marijana Šareca i Alenke Bratušek te Ljevicom Luke Meseca.
Ono što je vidljivo je da su se odnosi Hrvatske i Slovenije doista stabilizirali s desnom Janšinom vladom, pa bi eventualna promjena na čelu mogla vratiti i zategnutost po pitanju propale arbitraže o granici na moru ili razgraničenja općenito.

4. Kuda ide Crna Gora?




Već sam spomenuo, 2022. u Crnoj Gori će se održati redovni predsjednički izbori koji će biti istinski referendum o budućnosti zemlje. Veliko je čudo da se Krivokapićeva vlada održala do sad, a velika je i vjerojatnost da će se održati prijevremeni parlamentarni izbori. Samo bi eventualni pravosudni pad Mile Đukanovića onemogućio njemu i njegovom DPS-u da povrati vodeću poziciju. Sama Crna Gora je u velikom eksperimentu s ovakvom Vladom koja je nagnuta prema Srbiji ali tek načelno jer krhka koalicija ovisi i o URA-i Dritana Abazovića.

5. Je li sve skupa oko nas medijski prenapuhano, je li Hrvatska uz svoje okruženje sigurna zemlja?

Hrvatska je prilično sigurna zemlja, uz susjede i bez obzira na susjedstvo. Medijske naslovnice i senzacionalizam nerijetko preuveličavaju probleme pa bi se neupućenom činilo kako je svaki dan nova prilika za rat. Stvarnost je ipak ponešto drugačija, odnosi, a posebno kada pričamo o BiH su kompleksni i zategnuti, ali realne opasnosti od rata nisu niti izbliza slične onima iz 90-tih. Jednako je i u pogledu odnosa Srbije i Kosova.

Autor:Dnevno, E.P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.