fbpx
Iskrcavanje na Normandiju // NARA, Wikipedia

MANIPULIRA LI SE SVIJETOM KROZ RATNI INŽENJERING? ‘Lider ima moć samo dok čovjeku ne oduzme sve što ima’

Autor: Ratko Martinovic

U jeku bitke za Idlib analitičari raspravljaju o autentičnosti ruskih optužbi.

Brodovlje SAD-a približilo se Siriji, no i dalje ostaje u stanju pripravnosti. Jesu li njihovu akciju spriječili Rusi optužbama za budući ‘False flag’ napad i ratni inženjering u kojem je trebalo biti involvirano kemijsko oružje? Ratni inženjering i teorija sukoba stoljećima su predmet polemike i daju okvire za razmišljanje o ovoj temi.

Civilizacija oblikovana kroz konflikte radi lakšeg upravljanja

Ludwig Gumplowicz, politički teoretičar poljsko-austrijskog podrijetla u svojoj je knjizi ‘Grundriss der Soziologie’ (1884.) opisao kako je današnja civilizacija oblikovana kroz konflikte između kultura i etničkih grupacija, te zapravo svoju trenutnu sliku duguje ratovima i osvajanjima. Klasni, rasni i etnički sukob bile su mu polazišne točke i vječiti okršaj gospodar-rob aktualan je u bilo kojem sustavu. Intrigantno je razmišljanje nekih autora poput poznatog britanskog ‘teoretičara zavjere’ Davida Ickea kako su svi ratovi manipulirani s unaprijed poznatim ishodom, što bi stvorilo iznimno moćne temelje za mišljenje da je najjača spona instanci društvenog inženjeringa upravo ratni inženjering jer bi na taj način ‘de facto’ napravili sliku civilizacije kakvu požele. Naravno, teorije sukoba poprilično ovise i o subjektivnom mišljenju.


Ward je predstavio dinamičnu sociologiju te je smatrao kako je društvo itekako moguće preoblikovati u potrazi za manjim brojem sukoba i ratova. Durkheim je identificirao i glavni čimbenik sukoba – zločin (kriminal). Odnos morala i zakona konstantno nastoji spriječiti te sukobe, a Weber je podcrtao nužnost pojedinca za utjecajem na društvene odnose. C. Wright Mills je donekle zaokružio sliku i dodao kako suvremeni sukob počiva od različitih interesa i resursa unutar različitih grupacija. On je dijagnosticirao problem američkog društva – fuziju korporativne elite, Pentagona i izvršnih grana vlasti. Interes te elite je uvijek različit od interesa običnog čovjeka i zaključio je kako je neminovno da ovaj zavjerenički sukob završi eskalacijom sukoba, proizvodnjom oružja za masovno uništenje i mogućim istrebljenjem čitavog čovječanstva.

Fabijanska strategija i Makijavelizam

Unatoč takvim pretpostavkama nije nazivan teoretičarem zavjere, premda je dao prve temelje još pedesetih godina prošlog stoljeća. Gene Sharp je pak naglasio kako moć lidera države ovisi o pokornosti njegovog naroda, a kao sponu bismo mogli dodati i teoriju ruskog autora Aleksandra Solženjicina koji smatra kako ‘pojedinac ima moć nad ljudima dok im ne oduzme sve što imaju – ako je čovjek bez ičega više nije u rukama manipulatora’. Iz tog razloga niti vladar ili interesna skupina ne smiju pretjerati s prisilnom pokornošću vlastitog naroda. Da bi se izbjegla uporaba nenasilnog otpora koji je izuzetno zahtjevan problem za bilo koju vlast, pribjegava se inženjeringu sukoba, bilo kroz neke ratne alate ili polarizaciju. Kada spominjemo ovo drugo, najpoznatiji primjer je koncept ‘Podijeli pa vladaj’ (‘Divide et impera’).

Pripisuje se Juliju Cezaru i predstavlja kombinaciju višelevelne manipulacije politika-rat-gospodarstvo, putem koje određena država ili interesna skupina razjedinjuje protivnika podjelama. Danas se ovaj koncept vrlo često upotrebljava u vlastitim granicama i među strankama, idejama i sličnim sektorima koji omogućavaju tzv. ‘krizni menadžment’ i fokus javnosti usmjeravaju ka manje bitnim područjima dok vlast odrađuje nepopularne poteze u tajnosti. Rimljani su se vrlo uspješno služili ovim alatom pa su ‘pacificirali’ Judeju podjelom židova na pet frakcija, a na sličan način su razbili i Ahajski savez. Kasnije je isti princip gurao i Niccolò Machiavelli uz dodatnu maksimu ‘Cilj opravdava sredstvo’. Nešto slično usavršio je i Kvintus Fabius Maximus s tzv. ‘Fabijanskom strategijom’ što je u kombinaciji s dodatnim psihičkim podjelama vrlo učinkovito oružje. Te zakulisne igre do perfekcije su usavršili Habsburgovci. Što igraju Rusi, Amerikanci, Izraelci i Iranci? Vjerojatno sve od navedenoga…

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.