fbpx
Screenshot

LUDILO NA WALL STREETU: Nakon naglog pada burzovnog indeksa zavladala panika

Autor: Hina

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica oštro pale, nakon što su dan prije na Wall Streetu zabilježeni najveći dnevni gubici od 2011. godine, jer se ulagači plaše jačanja inflacije i stezanja monetarne politike središnjih banaka

Panika je zavladala u ponedjeljak na Wall Streetu gdje je glavni indeks newyorške burze drastično pao nakon višemjesečne burzovne euforije o kojoj se predsjednik Donald Trump redovito pohvalno očitovao.

Dow Jones Industrial Average je naglo pao u drugom dijelu dana i u manje od sat vremena prešao pragove od 500, 1.000 i 1.500 izgubljenih bodova. Sad je na najnižoj razini, s padom većim od 10 posto u odnosu na zadnji rekord zabilježen 26. siječnja. Strmoglavi pad koji su televizije izravno prenosile, privlačio je pozornost prolaznika u New Yorku, izvijestio je novinar AFP-a.

Nakon manjeg oporavka pred kraj dana, Dow Jones je najposlije pao za 4.60 posto. Tehnološki indeks Nasdaq izgubio je 3,78 posto, a S&P 500 koji čini petsto najvećih kompanija izlistanih na burzi u Sjedinjenim Državama,  4,10 posto. Ova korekcija se događa na dan kada Jerome Powell preuzima dužnost guvernera američke središnje banke koju je dosad obnašala Janet Yellen, jedina žena na toj dužnosti.


No mnogi promatrači su je odavno očekivali. Bijela kuća je u izjavi za mrežu CNBC u ponedjeljak rekla da je “uvijek zabrinuta kada vrijednost tržišta pada”. No glasnogovornik je, govoreći nešto kasnije o “kratkoročnoj fluktuaciji tržišta”, napomenuo da je američko gospodarstvo i dalje “veoma snažno” i “ide u dobrom smjeru”. Stopa nezaposlenosti u SAD-u trenutačno je na najnižoj razini u zadnjih sedamnaest godina a rast BDP-a se u 2017. ustalio na 2,3 posto.

Dow i S&P 500 potonuli više od 4 posto

Na Wall Streetu su u ponedjeljak Dow Jones i S&P 500 indeks potonuli više od 4 posto, što je njihov najveći dnevni gubitak u više od šest godina, a Dow je u jednom trenutku bio u minusu gotovo 1.600 bodova, najviše u povijesti.

Dow Jones završio je na gubitku od 1.175 bodova ili 4,60 posto, na 24.345 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 4,10 posto, na 2.648 bodova, a Nasdaq indeks 3,78 posto, na 6.967 bodova.

U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer oštro pale, najmanje 1,7 posto, a najveći gubici zabilježeni su u financijskom, zdravstvenom i industrijskom sektoru.

Pad Dow Jones i S&P 500 indeksa za više od 4 posto u jednom danu nije zabilježen od kolovoza 2011. godine, kada su tržišta bila pod pritiskom dužničke krize u eurozoni i smanjenje kreditnog rejtinga SAD-a.




Jučer su pale i cijene svih 30 dionica iz sastava Dow Jones indeksa, koji je u jednom trenutku bio u minusu 6,3 posto ili gotovo 1.600 bodova, a takav bodovni pad u jednom danu nije zabilježen nikada prije.

Oštar pad tih indeksa posljedica je strahovanja ulagača od rasta inflacije i kamata. Već su prošloga tjedna cijene dionica oštro pale nakon što su objavljeni podaci o snažnom rastu zaposlenosti i plaća u SAD-u.

To bi, naime, moglo potaknuti rast potrošnje, a time i inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja ključnih kamatnih stopa.




Fed je lani povećao ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga posljednjih dana brzo rastu prinosi na američke obveznice, pa su dosegnuli najviše razine od početka 2014. godine.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija. Uz to, viši prinosi predstavljaju alternativu za investitore, koji bi mogli povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

VIX indeks ‘straha’ najviši od 2015.

Na paniku na tržištu ukazuje skok VIX ‘indeksa straha’ Čikaške burze opcija za 20 bodova, na 30,7 bodova, najvišu razinu od kolovoza 2015. godine. To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

Na pojačano povlačenje ulagača s tržišta ukazuje, pak, velik obujam trgovanja. Na američkim je burzama jučer vlasnika zamijenilo 11,5 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 7,6 milijardi.

Sada se na tržištu postavlja pitanje je li to završetak devetogodišnje vladavine ‘bikova’, razdoblja gotovo neprestanog rasta cijena dionica, ili se radi o dugo očekivanoj korekciji tržišta prije novog trenda rasta. Ili se radi o početku vladavine ‘medvjeda’, razdoblja pada cijena dionica.

“Mnogi ulagači koji su bili na tržištu posljednje tri do četiri godine nikada nisu vidjeli takav pad. Psihologija tržišta danas se promijenila i bit će potrebno neko vrijeme da se ta psihologija vrati”, kaže Dennis Dick, trgovac u tvrtki Bright Trading.

Dio analitičara kaže da tržište podržavaju dobri poslovni rezultati kompanija, nedavno uvedena porezna reforma i relativno snažan rast američkog gospodarstva, koje je u posljednjem lanjskom tromjesečju ojačalo za 2,6 posto na godišnjoj razini, dok se stopa nezaposlenosti kreće na 4,1 posto, najnižoj razini u 17 godina.

Drugi, pak, kažu da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih razina precijenjeno u kontekstu rasta prinosa na obveznice i planova središnjih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.

Terminski S&P 500 najavljuje daljnji pad

Tko je u pravu, pokazat će vrijeme. Činjenica je, pak, da je terminski S&P 500 indeks trenutačno u minusu daljnjih 2,5 posto, pa bi i u utorak na Wall Streetu cijene dionica mogle dodatno oštro pasti.

A nakon jučerašnjeg pada, S&P 500 indeks sada je u minusu 7,8 posto u odnosu na svoje rekordne razine dosegnute prije samo desetak dana. Pritom je izgubio sve dobitke od početka godine, pa je sada u 2018. u minusu 0,9 posto. Dow Jones indeks na gubitku je, pak, od početka godine od 1,5 posto.

“Tržište je posljednjih godina snažno raslo. A sada smo u okruženju s rastom kamatnih stopa. Imamo snažan rast gospodarstva i Fed bi trebao nastaviti sa stezanjem monetarne politike. Pojavljuju se prave promjene i različiti investicijski instrumenti se tome prilagođavaju”, kaže Michael O’Rourke, strateg u tvrtki JonesTrdaing.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,46 posto, na 7.334 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 0,76 posto, na 12.687 bodova, a pariški CAC 1,48 posto, na 5.285 bodova.

Azijske burze prate potop Wall Streeta

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 3,5 posto, što je njegov najveći dnevni pad u više od godinu i pol dana.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 5,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 1,6 i 4,3 posto.

Azijske ulagače na rasprodaje dionica natjerao je jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu, gdje su Dow Jones i S&P 500 indeks potonuli više od 4 posto, što je njihov najveći dnevni pad od kolovoza 2011., kada je na tržištima vladala panika zbog dužničke krize u eurozoni i smanjenja kreditnog rejtinga SAD-.

Terminski S&P 500 indeks i jutros je u minusu, oko 3 posto, što znači da bi i u utorak na najvećoj svjetskoj burzi cijene dionica mogle dodatno oštro pasti.

Jučer je u jednom trenutku Dow Jones indeks bio u minusu više od 6 posto ili gotovo 1.600 bodova, što je njegov najveći bodovni pad u jednom danu u povijesti.

“Iznosi ove rasprodaje dionica u normalnim su granicama. No, brzina rasprodaje nije normalna. Kada će se ovaj pad zaustaviti? Mislim da smo se primaknuli vrhuncu. Fundamenti su prilično dobri. Jedina stvar koja se promijenila je rast prinosa na obveznice na 2,8 posto”, kaže Michael Purves, strateg u tvrtki Weeden & Co.

Snažan rast prinosa na obveznice

Svjetske burze već dulje vrijeme snažno rastu, pri čemu su na Wall Streetu i mnogim drugim tržištima indeksi dosegnuli najviše razine u povijesti, zahvaljujući stabilnom rastu svjetskog gospodarstva, niskoj cijeni novca i rastu zarada kompanija.

S obzirom na dugotrajan rast tržišta, korekcija cijena dionica bila je očekivana, a potaknuli su je u petak objavljeni podaci s američkog tržišta rada, koji su pokazali da zaposlenost i plaće snažno rastu.

A to bi moglo potaknuti rast potrošnje i inflacije, pa bi američka središnja banka u ovoj godini mogla ubrzati tempo povećanja kamata.

Fed je lani povećao ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga su jutros prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dodatno porasli na 2,88 posto, novu najvišu razinu u četiri godine, dok su se na kraju prošle godine kretali oko 2,41 posto.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija. Uz to, viši prinosi predstavljaju alternativu za investitore, koji bi mogli povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

Procjenjuje se i da će Europska središnja banka (ECB) do kraja godine ukinuti poticajne monetarne mjere, a sve to potiče rast prinosa na obveznice, što, pak, povećava troškove zaduživanja kompanija.

Kraj tržišta ‘bikova’?

Sada se na tržištima postavlja pitanje je li to završetak devetogodišnje vladavine ‘bikova’, razdoblja gotovo neprestanog rasta cijena dionica, ili se radi o dugo očekivanoj korekciji tržišta prije novog trenda rasta. Ili se radi o početku vladavine ‘medvjeda’, razdoblja pada cijena dionica.

Dio analitičara kaže da tržišta podržavaju dobri poslovni rezultati kompanija, nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u i relativno snažan rast najvećih svjetskih gospodarstava.

Drugi, pak, kažu da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih razina precijenjeno u kontekstu rasta prinosa na obveznice i planova središnjih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.

Pad na tržištima dionica utjecao je i na cijene nafte. Jutros je cijena barela na američkom tržištu pala daljnjih 0,8 posto, na 63,55 dolara, dok se na londonskom tržištu cijena barela kreće nedaleko najniže razine u mjesec dana od 66,90 dolara.

A na valutnim je tržištima ojačao japanski jen, koji se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.

Zbog toga je tečaj dolara zaronio na 108,70 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 109,95 jena.

No, dolar je ojačao u odnosu na europsku valutu, pa je tečaj eura skliznuo s jučerašnjih 1,2460 na 1,2360 dolara.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros 89,61 bod, dok je jučer u ovo doba iznosio 89,15 bodova.

Autor:Hina
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.