Kronologija i prijelomni događaji u životu Pape Ivana Pavla II.

Autor: hina

Čitav život spajao je ljude u ljubavi i vjeri, skromno i ponizno prošao je kroz život ostavivši neizbrisiv trag u srcima svih koji su živjeli u njegovo doba, ali i u srcima čitavog čovječanstva.

Papa Ivan Pavao II. rođen je kao Karol Jozef Wojtyla 18. svibnja 1920., u poljskome gradu Wadowice blizu Krakova kao drugi sin učiteljice litvanskog porijekla i umirovljenog vojnog časnika, odrastao je u vjeri, ministrirao kao gimnazijalac, bio je zaljubljenik u knjige, te je nadasve volio sport.

Donosimo kronologiju i prijelomne događaje u životu i pontifikatu Ivana Pavla II.

1939. – Upisuje Filozofski fakultet Jagelonskog sveučilišta u Krakovu, no zbog rata prestaje studirati.

1944. – Odlučuje otići u sjemenište i postati svećenikom. No ta odluka nije donesena naprečac; godinama je vjerovao kako ga bog poziva u svećeničko zvanje čemu se i odazvao nakon dvije gotovo fatalne nesreće.

1. studenoga 1946. – Zaređen u Krakovu po završetku studija.

1948. – U Rimu brani doktorat iz teologije na dominikanskom sveučilištu Ateneumu Angelicumu.

1948.-1951. – Služi kao svećenik u krakovskoj dijecezi, a zatim ponovo studira filozofiju.




1952.-1958. – Poučava socijalnu etiku na Krakovskom sjemeništu; od 1954., profesor je etike na Katoličkom sveučilištu u Lubinu, a 1956. postaje redoviti profesor toga sveučilišta.

1958. – Papa Pio XII. imenuje Karola Wojtylu pomoćnim biskupom u Krakovu.

30. prosinca 1963. – Papa Pavao VI. imenuje Wojtylu krakovskim nadbiskupom koji se na toj dužnosti pokazao dragocjenim i pouzdanim u vrijeme komunističkog progona i odigrao važnu ulogu u sastavljanju Deklaracije o vjerskoj slobodi.




1960. – Izdaje djelo ‘Ljubav i odgovornost’ i njime oduševljava Pavla VI. zbog obrane tradicionalnog učenja o braku. Papa Pavao VI. se čak oslanjao na savjete nadbiskupa Wojtyle dok je pisao ‘Humanae Vitae’.

26. lipnja 1967. – Papa Pavao VI. imenuje ga kardinalom, a 1971., Wojtyla je izabran u savjet tajništva Biskupskog sinoda.

16. listopada 1978. – Nakon prerane smrti okončan je 33 dana dug pontifikat Ivana Pavla I., te Wojtyla biva izabrana 264. nasljednikom Sv. Petra kao prvi netalijan u 455 godina (nakon Nizozemca Hadrijana VI. 1522-1523). Odabrao je imena dvojice prethodnih velikih koncilskih papa – Ivana XXIII. i Pavla VI. težeći nastaviti započeto djelo crkvene reforme nakon II. vatikanskog koncila: Crkvu što više približiti narodu i narod Crkvi.

2.-10. listopada 1979. – Vraća se u domovinu Poljsku. Njegovo putovanje drži se poticajem za buđenje pokreta Solidarnost.

30. studenoga – Za posjeta Turskoj prvi Papin susret s pravoslavnim patrijarhom od Konstantinopolisa Dimitriosom I.

13. svibnja 1981. – Turski državljanin Ali Agca ispaljuje hice na Papu u vrijeme opće audijencije na Trgu sv. Petra u Vatikanu i teško ga ranjava. Kirurzi mu spašavaju život. Na bolesničkoj postelji Papa oprašta agresoru te ga 1983. i posjećuje u zatvoru.

15. rujna 1982. – Prvi put sastaje se s povijesnim čelnikom palestinskog oslobodilačkog pokreta Jaserom Arafatom u Vatikanu s kojim će se sastajati još 11 puta.

13. travnja 1986. – Prvi put neki Papa posjećuje sinagogu. Taj povijesni događaj zbio se u Rimu.

27. listopada 1986. – Papa predsjedava Svjetskom molitvenom danu za mir u Assisiju, uz poglavare drugih crkava i vjeroispovijesti iz cijeloga svijeta.

12. svibnja 1987. – Pobunjeni španjolski tradicionalni svećenik Juan Fernandez Krohn pokušao napasti Papu u marijanskom svetištu Fatimi u Portugalu. Sveti Otac prošao bez ozljeda.

8.-14. lipnja 1987. – Za trećeg posjeta domovini, Papa čvrsto brani poljski proreformski sindikat Solidarnost.

25. lipnja 1987. – U audijenciju prima austrijskog predsjednika Kurta Waldheima i navlači na sebe gnjev Židova koji Waldheima optužuju za nacističke zločine. Odnosi katoličke crkve i Židova na najnižoj točki u 25 godina.

1. prosinca 1989. – Sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov poziva Papu u posjet Sovjetskom Savezu koji se pak zauzima za ponovnu uspostavu crkvene hijerarhije u istočnom bloku.

21. travnja 1990. – Papa stiže u Čehoslovačku kako bi pozdravio rušenje komunizma koje provodi pokret na čelu s predsjednikom Vaclavom Havelom.

18. listopada 1990. – Na vatikanskom sinodu odbacuje pozive na ukidanjem zavjeta celibata.

srpanj 1992. – Ivan Pavao II. podvrgnut operaciji uklanjanja tumora probavnog sustava veličine naranče.

13. siječnja 1992. – Vatikan je službeno priznao Hrvatsku i Sloveniju, Ivan Pavao II. posebno se zauzimao za priznanje legitimnih težnji tih naroda na vlastitu državu.

31. listopada 1992. – Nakon 359 godina Papa službeno rehabilitira Galileja kojega je Crkva osudila zbog revolucionarne teorije o heliocentričnom sustavu.

11. studenoga 1992. – Odluka Anglikanske crkve o zaređivanju žena izaziva zahlađenje odnosa s Rimokatoličkom crkvom.

7. prosinca 1992. – Papa objavljuje novi univerzalni ‘Katekizam katoličke crkve’, prvi u gotovo pet stoljeća.

veljača 1993. – Za putovanja po Africi Ivan Pavao II. opetuje Crkveno protivljenje uporabi prezervativa zagovarajući čistoću kao jedini put borbe protiv epidemije AIDS-a.

prosinac 1993. – Vatikan i Izrael uspostavljaju pune diplomatske odnose kao važan korak prema okončanju gotovo 2000 godina nepovjerenja i neprijateljstva između kršćana i židova.

28. travnja 1994. – Papa se okliznuo i slomio bedrenu kost.

10. rujna 1994. – Prvi posjet Hrvatskoj koju je tada, još u tijeku Domovinskog rata, pozvao da se okrene budućnosti i oprosti. Papa se pomolio na grobu kardinala Alojzija Stepinca, žrtvi komunističkog progona, osporavanom zbog njegove navodne uloge tijekom Drugoga svjetskoga rata.

17. listopada 1994. – Papa postaje autor uspješnice objavom knjige ‘Prijeći prag nade’.

12. siječnja 1995. – Za Svjetskog dana mladih u Manili 4 milijuna ljudi pozdravlja Papu, najviše tijekom njegova pontifikata.

17. svibnja 1995. – Uoči 75. rođendana Papa odbacuje sugestije da bi se mogao povući s vrha Rimokatoličke crkve po uzoru na biskupe s navršenih 75 godina. Izjavljuje da će dužnost obavljati sve dok to Bog bude htio.

25. prosinca 1995. – Zbog gripe Papa prvi put tijekom svog pontifikata propušta božićnu misu.

17. svibnja 1996. – Papa posjetio Sloveniju izrazivši zadovoljstvo biti ‘u nezavisnoj Sloveniji’.

20. svibnja 1996. – Ivan Pavao II primio u audijenciju prognanog tibetanskog duhovnog vođu Dalaj-lamu, no u službenom dnevnom izvješću taj susret nije spomenut jer Vatikan ne želi uznemiravati Peking ni unazaditi napore da u svoje okrilje vrati kinesku Katoličku crkvu

7. listopada 1996. – Ivan Pavao II. hospitaliziran zbog operacije slijepog crijeva.

12. travnja 1997. – Ivan Pavao II. posjetio Sarajevo, što je bila njegova nerealizirana ali neostvarena želja zbog rata još 1994. Kao i za posjeta Hrvatskoj, pozvao je Sarajevo, ‘europski Jeruzalem’ na praštanje i pomirbu.

9. rujna 1997. – Zbog slaba zdravstvenog stanja ne odlazi na pogreb Majke Tereze.

31. listopada 1997. – U svome govoru ističe da su kršćani zakazali u vrijeme holokausta.

23. siječnja 1998. – Sveti Otac na pastoralnom pohodu Kubi, susreće komunističkog vođu Fidela Castra.

10. listopada 1998. – Za drugog pastoralnog pohoda Hrvatskoj i Ivan Pavao II. beatificirao kardinala Stepinca, pozvao na prekid kosovskog sukoba, pomirenje i razumijevanje među narodima te demokratizaciju zemlje u katoličkom i moralnom duhu. Posjetio Mariju Bistricu i Split povodom 1700. obljetnice osnutka grada.

1. siječnja 2000. – Papa otvara Sveta vrata bazilike Sv. Petra u Rimu uvodeći kršćanstvo u treće tisućljeće i poziva svijet na ‘stoljeće solidarnosti’.

13. ožujka 2000. – Jedan od najvažnijih trenutaka njegova papinstva je trenutak u kojemu moli oprost za grijehe što ih je počinila Crkva, uključujući njezino ponašanje prema Židovima, hereticima, ženama i manjinama.

20-26. ožujka 2000. – Posjet Svetoj zemlji, 36 godina nakon što je to učinio Pavao VI. Papa Ivan Pavao II. posjećuje sveta mjesta Izraela, obilazi palestinska područja i ponovno moli oprost za pogreške Crkve prema Židovima.

8. svibnja 2001. – Za posjeta Siriji ulazi u džamiju kao prvi poglavar Rimokatoličke crkve koji je kročio u islamsku bogomolju.

22. studenoga 2001. – Papa traži oprost od žrtava seksualnog zlostavljanja koje su počinili svećenici i drugi kler.

11. veljače 2002. – Papa osniva 4 nove dijeceze u Rusiji. Moskovski patrijarh takvu odluku osuđuje kao ‘neprijateljsku gestu’.

travanj 2002. – Poziva američke rimokatolike kardinale na izvanredan sastanak o temi seksualnog zlostavljanja djece nakon što je skandal izbio i potresao američku crkvu.

kolovoz 2002. – Ivana Pavao II. posljednji put u dirljivom posjetu domovini Poljskoj, obilazi Krakov i govori o smrti.

listopad 2002. – 24. godišnjicu svoga pontifikata obilježava izmjenama u molitvi krunice, najpoznatije katoličke molitve. Inovacije su provedene prvi put u devet stoljeća.

siječanj-ožujak 2003. – Papa je u prvim redovima antiratne kampanje raznih crkava u pokušaju da spriječe rat u Iraku.

5. lipnja 2003. – Sveti Otac za trećeg pohoda Hrvatskoj posjetio Rijeku, Zadar, Osijek, Đakovo i Dubrovnk gdje je beatificirao časnu sestru Mariju Petković. Pozvao na toleranciju i pomirenje na Balkanu a vjerski mediji ocijenili da je prvi put došao kao ‘anđeo mira’, drugi put nagovijestiti ulazak RH u EU.

listopada 2003. – Svečanosti 25. godišnjice Papina pontifikata. U listopadu proglašava blaženom Majku Terezu pred 300.000 njezinih štovatelja nazivajući je ikonom dobrotvorstva.

14. ožujka 2004. – Pontifikat Ivana Pavla II postaje treći najdulji u povijesti Katoličke crkve.

16. svibnja 2004. – Proglašenjem šestero novih svetaca u 25 godina svoga pontifikata ukupno je 483 osoba proglasio svetima.

18. prosinca 2004. – Papa osuđuje istospolne brakove kao napad na samo društveno tkivo.

1. veljače 2005. – Papa prebačen u bolnicu u Rimu s teškom infekcijom dišnih organa.

10. velječe 2005. – Ivan Pavao II. napustio je bolnicu Gemelli u kojoj se liječio osmi put i postupno preuzeo svoje dužnosti.

22. veljače – Prvo izaslanstvo koje je Papa primio po izlasku iz bolnice bilo je hrvatsko predvođeno premijerom Ivom Sanaderom. I tom prigodom Vatikan je iskazao punu potporu početku pregovora Hrvatske s EU-om 17. ožujka.

24. veljače – Zbog remisije sindroma gripe Sveti Otac ponovo je prebačen u bolnicu Gemelli gdje mu je obavljena traheotomija kako bi mu se osiguralo nesmetano disanje.

13. ožujka – Nakon 18 dana provedenih u bolnici Ivan Pavao II. vratio u Vatikan.

19. ožujka – Prvi put u 26 godina pontifikata Ivan Pavao II. nije predvodio svečanu misu na Cvjetnicu no pojavio se na prozoru i mahao maslinovom grančicom.

22-26. ožujka – Talijanski tisak javlja o teškom zdravstvenom stanju Svetoga Oca koji ne može sudjeliovati niti u jednom crkvenom obredu Velikog tjedna već ih prati putem TV ekrana.

27. ožujka – Na Uskršnju nedjelju Ivan Pavao II. s prozora na Trgu sv. Petra blagoslovio je vjernike no ni riječ tradicionalnog blagoslova urbi et orbi (gradu i svijetu) nije mogao izustiti iako su mu primaknuli mikrofon.

30. ožujka – Papi Ivanu Pavlu II. ugrađena je kroz nos cjevčica za hranjenje a neki su liječnici ocijenili da on više nikad neće govoriti, jer nema snagu disanjem pokrenuti glasnice da vibriraju niti će mu biti odstranjena cjevčica iz grla (ugrađena traheotomijom) jer bi “bez nje teško disao”.

Unatoč tome Papa se pojavio na svom prozoru tijekom redovne audijencije i pokretima ruke blagoslovio vjernike.

31. ožujka – Zdravstveno stanje Pape se pogoršava, zbog otkazivanja bubrega liječnički konzilij primjenjuje jake antibiotike. Papa odbija otići u bolnicu, prima posljednju pomast.

1. travnja – Papa u vrlo kritičnom stanju, nakon septičnog šoka doživio kolaps srčano-krvožilnog sustava. Pretrpio srčani udar. Počeli mu otkazivati bubrezi. Primio je posljednju pomast.

2. travnja – Ivan Pavao II. umro u svome apartmanu u apostolskoj palači u Vatikanu.

Autor:hina
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.