fbpx

Hrvatski analitičar: ‘Prešućena su tri incidenta koja ruše svjetski poredak! Veliki rat započinje vijetnamsko-američkom diverzijom u Kini’

Autor: Marko

Obama jasno kaže da je Kina ugroza postojećeg svjetskog poretka. U prijevodu, SAD osjeća da gubi moć.

Pentagon je u srijedu objavio da je Kina u 2013. godini na vojsku utrošila 145 milijardi dolara. Kinezi su, pak, nedavno u javnost pustili informaciju da su potrošili „samo” 119,5 milijardi. U svakom slučaju, riječ je o iznosu koji je oko pet puta veći od hrvatskog državnog proračuna za 2014. godinu. Kako piše Reuters, Kinezi su ovaj silan novac potrošili na modernizaciju bespilotnih letjelica, borbenih aviona, raketa i cyber-oružja. Američka je procjena 21 posto viša od kineske, no Pentagon je priznao da je do prave brojke teško doći zbog problema s transparentnošću i kineskog nepotpunog prelaska s planske na tržišnu ekonomiju. Ubrzo su reagirali i Kinezi. I to ljutito.

– Godinu za godinom SAD pušta takozvano izvješće o vojnom i sigurnosnom razvoju Kine, stravično kritizirajući normalnu kinesku izgradnju obrane i vojske, pretjerujući pri nazivanju Kine vojnom prijetnjom, što je u potpunosti pogrešno – objavilo je kinesko Ministarstvo obrane. Kinezi su oštro reagirali i zbog riječi američkog ministra obrane Chucka Hagela, koji ih je optužio za destabilizaciju regije zbog teritorijalnih pretenzija. Riječ je o kineskom sukobu sa Japanom oko otoka (kin. Diaoyu, jap. Senkaku) u Istočnom kineskom moru, ali i tvrdnjama Kine da ima pravo na gotovo cijelo more, bogato naftom i plinom. Za eksploataciju ovih resursa su, piše Reuters, zainteresirani i Tajvan, Bruneji, Vijetnam, Filipini i Malezija.

„Multipolarnost je poželjna za svjetski mir”


Portal Global Firepower, specijaliziran za analizu svjetskih vojnih sila, Kinu svrstava na treće mjesto po vojnoj snazi. Ispred nje su, očekivano, SAD i Rusija, a Hrvatska je na listi 46. od 106 zemalja. Kina na raspolaganju trenutno ima 618 milijuna vojno sposobnih građana; od toga je 2,28 milijuna aktivnih vojnika i 2,3 milijuna rezervista. Kinezi na raspolaganju imaju 9150 tenkova, 2788 vojnih aviona, 520 vojnih brodova. Od toga je 1170 borbenih presretačkih zrakoplova, 856 helikoptera, ali i samo jedan nosač zrakoplova. Kineski ministar obrane Chang Wanquan u travnju je izjavio da „Kina može biti bilo koju bitku i pobijediti”.

– Ovaj višegodišnji kineski gospodarski rast, koji je znao prerasti dvocifrenu brojku, nedvojbeno ju je pozicionirao kao jednog od novih polova svjetske moći. Uz to, Rusija je krizom u Ukrajini dala do znanja da je drugi pol svjetske moći. Srušena je jednopolarnost svijeta. Mi danas živimo u višepolarnom svijetu, što je sa stajališta ravnoteže poželjnije za svjetski mir – kaže bivši načelnik Glavnog stožera HV-a i geostrateški analitičar, Davor Domazet Lošo. Lošo pojašnjava da Kina velikim koracima postaje velesila.

Počasna straža Kineske narodnooslobodilačke vojske (Foto: Wikipedia)

– Da bi bila velesila, ona mora ispuniti nekoliko uvjeta. Prvi uvjet je vojna moć. SAD ne bi bila velesila da je nije imala. Kina je postala i svemirska i nuklearna sila, no još uvijek nije velesila. Da bi to mogla postati, mora izaći na more. Ne možete biti zatvorena kontinentalna država, a da budete velesila. Velika Britanija je bila moćna kada je vladala oceanima. Sada se dogodilo to da je Kina usvojila strategiju izlaska na more. Isplanirali su nabavku i opremanje četiri nosača zrakoplova. Obama jasno kaže da je Kina ugroza postojećeg svjetskog poretka. U prijevodu, SAD osjeća da gubi moć.

Naš sugovornik objašnjava kako je glavna gravitacijska točka događanja u ovom trenutku Južno i Istočno kinesko more. Domazet nabraja tri slučaja o kojima, smatra, se nije dovoljno pisalo u medijima, a koji su izuzetno zanimljivi za razumijevanje složenosti trenutnih geopolitičkih odnosa.




Incidenti za koje javnost nije čula

– Prvi slučaj je vrlo značajna vježba pomorskih snaga Rusije i Kine, održana prije nekoliko dana. Ono što je značajno je da je po sastavu brodova jedne i druge zemlje vidljivo da su se uvježbavali za napad na nosače zrakoplova. Naravno, to mogu biti samo SAD. Drugi slučaj je vježba pomorskih snaga SAD-a sa rumunjskom i bugarskom ratnom mornaricom tijekom ukrajinske krize (održana u ožujku, op.a.). Odjednom se prestalo pričati o tom razaraču i američkim pomorskim snagama u Crnom moru. Znate koji je razlog? Kada je bila vježba, Rusi su upotrijebili dva Suhoja 27 (ruski borbeni zrakoplov, op.a.); prvi je bio bez oružja, a drugi naoružan novim sredstvima za elektronski rat. Amerikanci su poslali jedan od svojih najsuvremenijih razarača naoružan AEGIS sustavom, posebnim sustavom otkrivanja radara. Oni ga koriste i u svojim pomorskim i kopnenim snagama. Što se dogodilo? Ti radari imaju frekvencije koje je teško ometati. No, u ovom slučaju, Rusi su uspjeli pomoću Suhoja 27 blokirati kompletan sustav AEGIS tako da je razarač bio u potpunom elektronskom mraku. Drugi Suhoj, bez oružja, fingirao je napad. To je izazvalo šok kod posade. Kada su uplovili u Rumunjsku luku Constanza, 27 članova posade odmah je zatražilo raskid ugovora. Zato to ne spominju – pojašnjava Lošo.

Treći slučaj o kojem govori dogodio se nakon UN-ovog priznanja da je Ohotsko more rusko teritorijalno more.




– Amerikanci su tada poslali jedan od najmodernijih izviđačkih zrakoplova i na taj način povrijedili zračni prostor Rusije. Rusi su ponovo poslali Suhoj 27, koji je ovaj put bio naoružan raketama zrak-zrak i letio ogromnom brzinom prema izviđačkom zrakoplovu. Na samo 30 metara od njega okrenuo se „na leđa” da posadi pokaže da ima oružje – priča Lošo i dodaje:

– Ako se sve ovo uzme u obzir, onda je nedvojbeno da Kina, plus tehnološka moć Rusije, ozbiljno narušava dosadašnju prevlast SAD-a na oceanima. Ako se dogodi Treći svjetski rat, on neće započeti u Ukrajini nego u Istočnom kineskom moru. I to na način da će, naprimjer, vijetnamski diverzanti uz pomoć američkih specijalnih snaga, izvesti diverziju na nekoj od kineskih naftnih platformi – prognozira hrvatski analitičar i zaključuje:

– Sve više se potvrđuje svjetska višepolarnost u kojem je jedan pol SAD, drugi Rusija, treći Kina, četvrti Indija, peti islamske zemlje, a šesti Latinska Amerika, predvođena Brazilom. Kina izlazi na mora i polako će osporavati američku prevlast na Pacifiku.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.