http://www.ynharari.com

Homoseksualni, židovski futurolog upozorava: ‘Računala će uskoro upravljati ljudskim osjećajima’

Autor: Ratko Martinovic

Autor velikih knjiških uspješnica ‘Sapiens: kratka povijest čovječanstva’ i ‘Homo Deus’ Yuval Noah Harari odlučio se na pisanje nove knjige pod nazivom ’21 lekcija za 21. stoljeće’ pa je istu kroz intervju promovirao putem portala Noted.

Harari je prije svega pet godina bio posve nepoznato lice široj javnosti no 2014. ulazi u publicistički ‘mainstream’ i do tada njegovo mišljenje postaje iznimno bitno u javnosti. Interesantno štivo promovirali su Gates, Zuckerberg, Obama, Portman… Nakon toga uslijedio je novi hit, a buduća knjiga prirodni je nastavak na sve što je ranije napisao i osmislio. Zanimljivo, među najveće izazove nije gurnuo populističke teme poput klimatskih promjena i nuklearnih trzavica već moralne i etičke implikacije spajanja informacijskih tehnologija s biotehnološkim komponentama. Transhumanizam će po njemu ne samo nadzirati fizičke karakteristike čovječanstva – masivni podatkovni algoritmi imat će udio u osjećajima, do te mjere da će ih računalnim dodacima željeti ukloniti kao ‘iracionalnost iz regresivne prošlosti’.

Pitanja nisu namijenjena zastrašivanju ili zlogukim proročanstvima već su napisana suvremenim stilom koji argumentacijom ne dopušta lamentiranje već otvara raspravu.

“Upoznat sam s ljudskom tendencijom da mora postojati netko sa svim odgovorima, te se samo njega treba i slušati. Definitivno nisam ta osoba”, rekao je jednom prilikom.

Harari ima iznimno široke vidike – kao židov u zabranjenom gay braku usred Izraela, i to u arapskoj sredini morao se vrlo brzo prilagoditi okolnostima i do te mjere isprofilirati stavove da bi bio prihvaćen.

“Liberalizam je upravljao međunarodnom politikom nakon pada komunizma. No nisam siguran da je više dorastao poslu. Osobnoj slobodnoj volji polako ističe rok trajanja. Slučajevi Facebooka i Cambridge Analytice ukazuju kako je već sada moguće naciljati ljudske osjećaje, mišljenja i predrasude – usmjerimo ih u željenom smjeru vijestima, koje više ne moraju biti ni istinite”, tvrdi popularni autor.

“Liberalizam se bazira na pretpostavci da imate privilegiran pristup vašem unutarnjem svemiru osjećaja, misli i izbora – nitko izvana vas u potpunosti ne može razumjeti. Zato vam osjećaji predstavljaju najviši autoritet u vašem životu, kao i u politici i ekonomiji. Učili su vas da glasač ima ključeve sudbine, da je kupac uvijek u pravu. No otkrićem biotehnoloških i infotehnoloških znanosti, te sposobnosti prikupljanja enormnih količina podataka o svakoj individui uz efektivne sustave procesuiranja – došli smo do trenutka kada vanjski sustavi polako ali sigurno razumiju vaše osjećaje bolje od vas.” Pravo je pitanje jesu li emocije i racio uopće više naše, i je li sustav osobne slobode duboko uzdrman.




“Informacije postaju bitnije od slobodne volje, a mi ih se odričemo besplatno. Posljedice ne možemo ni predvidjeti, no budućnost ne izgleda dobro. Što ako podaci dođu u ruke beskrupuloznim korporacijama ili autoritativnim vlastima? Kontrola i eksploatacija naše telemetrije dosegnut će Orvelijanske razine. Kako regulirati protok podataka? Imamo tisuće godina iskustva u regulaciji vlasništva, nekoliko stoljeća regulacije industrijske proizvodnje… No niti jedan trenutak regulacije podataka. To mora postati prioritet… Centralizirani sustavi za obradu podataka jednosmjerni su put u digitalnu diktaturu. S teškim srcem moram prokazati sve snažniju slabost liberalne ideologije. Čak sam se dvoumio i hoću li o tome pisati knjigu. Moramo se vratiti u prošlost i analizirati pogreške. Liberalizam danas napadaju sa svih strana, od nacionalista, pa do religija. Sve odreda regresivnih sektora. Zato je bio izazov napisati nešto što može postati oružje fanaticima i ekstremistima”, smatra Harari.

“Moje simpatije idu ka progresivnim idejama, slobodi izražavanja, kretanja… No što ako recimo vlada prisili svoje građane da se odreknu privatnosti medicinskih podataka ili će biti isključeni iz socijalne ili zdravstvene pomoći? To može biti najveći napredak zdravlja jedne nacije u povijesti no isto tako i gaženje individualnih sloboda. Nekoć su ljudi bili ekonomski i politički nepismeni, danas su informatički i podatkovno nesposobni – distribuciju i analizu vlastitih podataka prepuštaju u ruke tvrtki koje imaju monopol i sve je bliže prva zlouporaba moći. Ništa naravno nije neizbježno. Globalna suradnja poput konsenzusa oko stvaranja autonomnih oružanih sustava je korak ka ispravljanju pogrešaka. Trebamo stvoriti zakone koji će zaštititi vlasništvo nad podacima. Razmislite, koliko doista upravljate sami sa sobom, putem npr. vašeg pametnog telefona? Koliko ste doista zaštićeni? I što ako postoje sustavi koji vam analiziraju prikupljene podatke? I ti sustavi bivaju upotrebljeni da bi oblikovali vaše misli, osjećaje, postupke? Samo je potrebno otvoriti debatu o ovakvim temama.”




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.