fbpx

Europska unija priprema nove klimatske ciljeve do 2030.

Autor: Hina/I.Ž.

Europska unija priprema reviziju dugoročnih ciljeva za borbu protiv klimatskih promjena koji bi trebali uvažiti stajališta industrije i promijenjene ekonomske uvjete.

Europska komisija predložit će u srijedu državama članicama da smanje emisiju stakleničkih plinova za najvjerojatnije 40 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. te da na 27 posto povećaju udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na europskoj razini, prenose europski mediji. Europska unija priprema reviziju dugoročnih ciljeva za borbu protiv klimatskih promjena koji bi trebali uvažiti stajališta industrije i promijenjene ekonomske uvjete. Postojeći ciljevi, usvojeni 2008., vrijede do 2020., a predviđaju smanjenje emisije CO2 za 20 posto u odnosu na 1990., 20-postotni udio obnovljivih izvora energije i 20 posto veću energetsku učinkovitost.

Novi ciljevi do 2030. bit će jednostavniji, manje ambiciozni i realniji iako glavni cilj zahtijeva stanovite napore. Smanjenje emisije CO2 za 40 posto do 2030. i dalje je veće nego u drugim industrijaliziranim regijama. EU je do kraja 2012. već smanjio emisiju CO2 za 18 posto, a do 2050. obećao je smanjenje od najmanje 80 posto.

Povećanje udjela obnovljive energije na 27 posto do 2030. odnosi se na cijelu Europsku uniju i ne predviđaju se posebne obveze za države članice.


Komisija ne predviđa novi cilj za energetsku učinkovitost, što se odnosi na sve od izolacije zgrada do smanjenja potrošnje goriva u prometu. Objašnjava da je to zato što države članice jako zaostaju u ostvarenju postojećih ciljeva na tom području te da prije mogućeg određivanja novih ciljeva mora provesti reviziju postojećeg stanja.

Novi prijedlozi potaknuli su raspravu o tome koliko te europske politike utječu na konkurentnost europske industrije.

Lakshmi Mittal, predsjednik ArcelorMittala, vodeće svjetske kompanije u proizvodnji čelika, pozvao je EU da smanji golem jaz u troškovima za energiju između Europe i njezinih glavnih svjetskih partnera, što ugrožava konkurentnost europske industrije.

Po novim podacima Europske komisije, cijena električne energije za industriju u EU-u više je nego dvostruko veća nego u SAD-u i 20 posto veća nego u Kini. Cijene plina za industriju tri do četiri puta su veće u EU-u nego u SAD-u i Rusiji i 12 posto veće nego u Kini.

Komisija objašnjava da za to postoji čitav niz razloga na koje EU ne može uvijek utjecati. Među njima su subvencije u nekim državama proizvođačima i revolucija iskorištavanja plina iz škriljevca u SAD-u. Očekuje, međutim, da će se nakon 2020. troškovi stabilizirati te tada početi polako smanjivati kako obnovljivi izvori energije budu zamjenjivali fosilna goriva, prenosi Financial Times.

Novi europski ciljevi bit će osnova za pregovaračko stajalište EU-a za UN-ove pregovore o klimi, koji bi do kraja 2015. trebali dogovoriti novi globalni sporazum za borbu protiv klimatskih promjena, nasljednika Protokola iz Kyota koji istječe 2020. godine. Time se želi spriječiti porast globalne temperature za 2 stupnja Celzijevih u odnosu na predindustrijske razine, što bi imalo katastrofalne posljedice.




Komisija će u srijedu također objaviti preporuke za iskorištavanje plina iz škriljevca, koje bi za 18 mjeseci mogle postati zakonski obvezujuće, te mjere za jačanje europskog tržišta kvotama za emisiju CO2 (ETS).

Čelnici EU-a trebali bi podržati Komisijine prijedloge na summitu u lipnju, nakon što ih razmotre na summitu u ožujku, a prijedlog zakona očekuje se početkom iduće godine.




Autor:Hina/I.Ž.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.