fbpx
Foto: Pixabay, Ilustracija

EUROPA STRAHUJE OD NUKLEARNOG RATA, ONI SE ODAVNO NOSE S TIME: ‘Rakete koje su nas preletjele pojačale su našu svijest. Barem četiri puta smo alarmirani zbog raketnih napada’

Autor: Ivor Kruljac

Pet mjeseci Ruske invazije na Ukrajinu, drastično je promijenila svijet, a brojne Europljane prestrašila dok se brinu za svoju vlastitu sigurnost. Krizna zima zbog nedostatnih zaliha plina sve je izglednija, no uz ekonomske krize, mnogi, ponajviše na istoku, strahuju od mogućeg širenja rata izvan ukrajinskih granica. K tome se svako malo u igri spominje nuklearno oružje, kao još jedan jezivi i zastrašujući detalj napete geopolitičke situacije.

Prijetnje nuklearnim oružjima nisu mirno saslušane ni u Hrvatskoj, iako se brojni ljudi sjećaju kako je to biti u ratnom stanju. Stvari su postale još gore kako se vidjelo da su i skloništa iz devedesetih koja su tada brojnima poslužila kao zaštita, nakon Domovinskog rata ostala zapuštena, neodržavana i bez potrebnih zaliha. Dok strah od nuklearne eskalacije može potpuno dekoncentrirati ljude u svakodnevnom poslu, ali i opuštanju i uživanju u slobodnom vremenu, nasreću ili nažalost, neke zemlje nikad nisu zaboravile strah od nuklearne eskalacije.

Ne samo što je jedina zemlja koja je i doživjela napad atomskom bombom u dva navrata, Japan je već naviknuo na učestale prijetnje Sjeverne Koreje takvim oružjem unatrag posljednje 24 godine. Kako se japanski narod nosi s prijetnjama Kim Jong Una i možemo li nešto od njih naučiti?


Turbulentni početak mandata

Kako je rat u Ukrajini bjesnio od kraja veljače, Iso Masato, akreditiran je kao veleposlanik Japana u Hrvatskoj 15. ožujka ove godine, a svoje je vjerodajnice predao hrvatskom predsjedniku u lipnju.

U japanskom Ministarstvu vanjskih poslova, radi od 1984. godine. Kako je otkrio u svojemu pozdravnom pismu, dostupnome na web stranici japanske ambasade, s Hrvatskom se prvi puta susreo 1988. godine kada je radio u Austriji, te iskoristio priliku za posjet Istri. Međutim, puno važnije, Iso je, 1993. godine, kada su Japan i Hrvatska uspostavljali diplomatske odnose, radio u japanskom MVP-u, i to vrlo blisko s prvim japanskim ambasadorom u Hrvatskoj.

Isov mandat svakako je započeo u vrlo izazovnim vremenima, ne samo zbog ruske agresije u Ukrajini, već i zbog smrti Shinzo Abea, jednog od najdugovječnijih japanskih premijera koji je tragično preminuo 8. srpnja. Cijeli svijet, uključujući SAD i Rusiju, izrazili su žaljenje.

Japanski veleposlanik, Iso Masato, foto: Veleposlanstvo Japana u Republici Hrvatskoj

Što se tiče Hrvatske, „Primili smo mnogo sućuti od hrvatskog naroda i hrvatskih političara, za što bi volio izraziti svoju zahvalnost. Predsjednik Milanović, premijer Plenković i ministar Grlić Radman poslali su nam službene note, a gospodin Plenković je spomenuo kako je osobno poznavao Abea. Zbilja žali njegov prerani odlazak te je vaš premijer rekao kako je Abe bio istaknuti državnik i pouzdani partner svijetu“, prisjetio se Iso, potpore Hrvatske koju iznimno cijeni.

Svega dva dana odlaska bivšeg premijera Abea, uslijedile su nove neugodnosti u indopacifičkoj regiji. Tako je 10. srpnja Sjeverna Koreja testirala višecijevni raketni sustav.

„Što se tiče sjevernokorejskog nuklearnog i raketnog razvoja, on je apsolutno neprihvatljiv. Sjevernokorejske akcije, uključujući opetovana lansiranja balističkih raketa, prijete miru i sigurnosti Japana te međunarodnoj zajednici. Sjeverna Koreja je svjesna sigurnosne situacije u Europi i vrijedi spomenuti kako je prepoznala neovisnost takozvane ‘Donjecke narodne Republike’ i ‘Luhanske narodne republike’. Rusija je isto to učinila u veljači i takve su akcije očito kršenje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, te su protivne međunarodnom pravu“, komentirao je Iso poveznice između sigurnosnih problema istočne Azije i Europe. Istaknuo je ozbiljnost situacije, a koliko je Japan zabrinut za vlastitu sigurnost, pokazuje i posjet japanskog premijera Kishide Fumia Madridu na NATO summit krajem lipnja. Prvi takav posjet u povijesti tog vojno-obrambenog saveza.




Europa i Indopacifik sigurnosno nerazdvojivi

 „Tamo je naveo kako je sigurnost Europe i Indopacifika nerazdvojiva i kako se međunarodna zajednica mora ujediniti u demonstriranju kako jednostrani pokušaj mijenjanja statusa quo silom nikada neće uspjeti. Dodao je i kako se još važnije ujediniti zbog mogućnosti da bi se  današnja ukrajinska kriza, sutra se mogla dogoditi u Indo-Pacifiku“, podsjetio je Iso na riječi svojega premijera.

Da Japan brinu kapaciteti nuklearnog oružja Sjeverne Koreje, nije nikakvo iznenađenje, ali i Kina je također nuklearna sila.

„SIPRI (Stockholmski institut za istraživanje međunarodnog mira) navodi  kako Kina ima oko 300 nuklearnih bojnih glava, a neka izvješća govore kako skoro 2000 kratkodometnih i srednjodometnih raketa mogu pogoditi Japan. Sigurnosna situacija istočne Azije je vrlo ozbiljna i postaje sve teža i nepredvidljivija“, objašnjava Iso.




Dodaje da je zato suradnja s SAD-om od sve veće važnosti za Japan, kao i suradnja s drugim zemljama koje poštuju međunarodne zakone i ljudska prava, poput Australije, Južne Koreje, Novog Zelenda, NATO članica i Hrvatske.

Pripremom do mirnoće

Upitan o savjetima Japana Hrvatskoj kako se nositi sa strahom od nuklearne eskalacije, Iso je osobno podsjetio kako je Japan jedina zemlja koja je iskusila užase uporabe nuklearnog oružja na svojoj koži, zbog bombardiranja Hiroshime i Nagasakija.

Dodaje kako je, kao jedina zemlja koja iskusila atomsko bombardiranje, Japan predan informiranju svijeta na užase koje uporaba takvog oružja donosi, pritom radeći na ostvarenju „svijeta bez nuklearnog oružja“. Međutim, daljnje sjevernokorejsko testiranje balističkih raketa, Japance doista nerijetko podsjeća na opasnost sjevernokorejskog intenziviranja njenih raketa i nuklearnih aktivnosti. No, Japanci unatoč tome, ostaju hladne glave, nesmetani u svakodnevnim životnim rutinama, od posla, do zabave i opuštanja nakon radnog vremena.

 „Lansiranje sjevernokorejskih raketa koje su preletjele japanski teritorij 1998. godine, pojačale su svijest Japanaca. Od tada, svjedočili smo brojnim testiranjima balističkih i krstarećih raketa. U međuvremenu, japanska je vlada pokrenula proturaketni obrambeni sustav. Također imamo i rani sistem upozorenja J-alarm koji upozorava na prirodne katastrofe, poput potresa i tsunamija, ali i moguće raketne napade. Japan je najmanje četiri puta do sada preko J-alarma upozorio ljude na mogući raketni napad. Dakle, to je ono što ljudi tamo prakticiraju, stoga smo svega toga svjesni, ali situaciju prihvaćamo vrlo mirno“, objasnio je Veleposlanik Iso.

Konkretno, J-alarm sustav se koristi kada god se sumnja da će raketa pasti na Japan. Raketi iz Sjeverne Koreje je potrebno svega 10 minuta da dosegne Japan. Sirena (koja se koristi isključivo za prigodu raketnog udara te se razlikuje od one za tsunami ili potresa), zajedno s porukom na japanskom o hitnom traženju zaklona, pušta se naglas u općini za koju se smatra da bi mogla biti ugrožena. K tome, dodatno se šalje bilten poruka na mobitele. Dok se javno upozorenje daje isključivo na japanskom, mobilna aplikacija se može prilagoditi na engleski, kineski i korejski jezik.

Poruke upozorenja pozivaju ljude da ostanu pribrani i krenu prema najbližim čvrstim zgradama ili podzemnim skloništima, poput podzemnih arkada shopping centara ili stanicama podzemne željeznice. Ukoliko, ne uspiju pronaći podzemno sklonište, japanska civilna zaštita savjetuje ravno ležanje na tlu ili sklanjanje iza bilo čega što pruža zaštitu. Jednom kad su unutar sigurnih mjesta, Japancima se savjetuje sklanjanje što dalje od prozora.

Japanske upute u slučaju raketnog napada, foto: Dnevno.hr

Ljekovitost vremena

Upitan o japanskim medijima i koliko oni svojim izvještavanjem smiruju ili dižu paniku, Ambasador Masato se prisjetio kako se situacija mijenjala od 1998. godine do danas.

„Kada je Sjeverna Koreja prvi puta lansirala rakete preko Japana 1998. godine, naravno da su mediji izvještavali o tome senzacionalistički. Tada je Vladi trebalo oko 90 minuta, do dva sata da objavi medijima i javnost, ali od tada Vlada nastoji javiti što je brže moguće. Ljudi su također nekoliko puta vidjeli implementaciju sustava Patriot Advanced Capability-3 (PAC-3) kako se priprema za moguće raketno lansiranje Sjeverne Koreje”, objasnio je Veleposlanik nasmijavši se gorko-slatko.

Složio se sa zaključkom kako u principu, što su više takve prijetnje i događaji češći, to će lakše biti ljudima nastaviti dalje.

Oduševljeni Biogradom na moru

„No, sjetite se da je Japan jedina zemlja koja je doživjela užase atomske bombe i naš cilj je svijet bez nuklearnog oružja. Neovisno koliko bilo bolno zbog naših sjećanja, podsjećat ćemo na opasnosti uporabe takvog oružja, a drago nam je i da Hrvatska također pomaže“, rekao je Iso, referirajući se na činjenicu kako je Hrvatska jedna od potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja.

Uz to, Japanskom Veleposlanstvu je vrlo drago te su s oduševljenjem istaknuli i hrvatski Biograd na Moru, koji je vodeći hrvatski grad iz inicijative „gradonačelnika mira“, gradova diljem svijeta koji promiču mir i nekorištenje nuklearnog oružja. Uz redovne obljetnice svake godine, Biograd na Moru također je podignuo i spomenik ždralu, simbol molitve za mir i uspomene na žrtve nuklearnog bombardiranja. Među ostalim gradovima u ovoj inicijativi, tu su također i Zagreb, Vukovar, Rovinj, Rijeka, Osijek, Virovitica, Šibenik i brojni drugi.

c
Autor:Ivor Kruljac
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.