Polar vortex iznenada promijenio smjer: Situacija je ozbiljna, moglo bi trajati mjesecima
Donosi li Eyjafjallajokull ‘Godinu bez ljeta’?
Daljnje izbacivanje vulkanskog pepela i pratećih plinova, kao i buđenje susjednog vulkana Katla moglo bi imati posljedice za globalnu klimu.
Erupcija islandskog vulkana Eyjafjallajokull mogla bi imati velike posljedice – ne samo za Island nego i za druge zemlje svijeta. Daljnje izbacivanje vulkanskog pepela i pratećih plinova, kao i buđenje susjednog vulkana Katla moglo bi imati posljedice za globalnu klimu. Zadnji put kad se Eyjafjallajokull probudio, bila je to ‘lijena’ erupcija koja je trajala čak 2 godine (1821-1823).
Oslobođeni plinovi ugljik i sumpor dioksida u kontaktu sa vodom u oblacima stvaraju kiseline koje se na nas mogu oboriti u obliku kiselih kiša uništavajući vegetaciju. Vulkanska prašina i kapljice sumporne kiseline (aerosoli) oblažu Zemlju, pojačavaju refleksiju Sunčevih zraka (albedo), odnosno onemogućavaju im prolaz do površine planeta.
Kada je od lipnja 1783. do ožujka 1784. došlo do otvaranja pukotine i stvaranja eksplozivnih kratera blizu Mount Lakija na Islandu, potpuno je uništena tamošnja vegetacija kao i ona na susjednim otocima Velike Britanije i na zapadu Europe. Za posljedicu stanovništvo je trpjelo glad, koju neki čak i smatraju jednom od uzroka Francuske revolucije.
Vladala je neobična stalna izmaglica, a izlasci i zalasci sunca dobili su posebnu boju koju su slikari 18. stoljeća rado oslikavali. Istodobno je došlo i do značajnije promjene u klimi Europe ali i šire na sjevernoj polutki – zabilježeno je čak i mjestimično zaleđivanje rijeke Mississippi. Zima 1783/1784 bila je neobično oštra što u svojim pismima napominje čak i tadašnji veleposlanik u Parizu Benjamin Franklin.
Ovaj primjer nije izolirani slučaj, vulkanske erupcije su mnogo puta u povijesti utjecale na klimu. Velika Glad (1315-1317) najvjerojatnije je povezana sa erupcijom vulkana na Novom Zelandu, a kad se 1815. probudio vulkan Tambora, tu godinu su obilježili česti mrazovi usred ljeta što je dovelo do velikih gubitaka u poljoprivredi u Sjevernoj americi, ali i diljem svijeta, te je ona ostala zapamćena kao ‘Godina bez ljeta’.
ZADNJE VIJESTI
Policija ima nove informacije o nestanku Danke: Roditelji opet u policiji, kopa se oko kuće
Gastarbajter šokirao regiju: Norvežani za ovo plaćaju masnu članarinu, a kod nas na svakom uglu
Drama nakon brutalnog napada medvjeda na ljude: ‘Znaju li oni što su ubili? Lažu’