fbpx
Foto: Guliver image/Celestino Arce

DOK U UKRAJINI VLADA PAKAO, ONI SE UBIJAJU S VREMENA NA VRIJEME! Novi oružani sukob Putinu pred nosom: Dvije bivše sovjetske državice zakuhale situaciju

Autor: Lucija Brailo

Ruski mediji ovih dana javljaju o novim sukobima među bivšim sovjetskim republikama.

Naime, granične patrole iz Tadžikistana i Kirgistana otvorile su vatru u petak ujutro, nakon eskalacije napetosti početkom tjedna, dok je ranije situacija eskalirala i između Azerbajdžana i Armenije, dok su već poslijepodne dogovorili prekid vatre.

Međutim, u prirodi sukoba ovih zemalja jesu česti sukobi i primirja, a o čemu se zapravo radi i što leži u pozadini najnovijih sukoba, objasnio je za Dnevno politički analitičar Branimir Vidmarović, koji smatra da se, unatoč tome što se ti sukobi odvijaju za vrijeme rata u Ukrajini, ipak radi o slučajnosti.


‘To su njihovi unutarnji problemi’

Tako su vojni dužnosnici iz Kirgistana optužili Tadžikistan za “izdajnički napad na granicu i civilne objekte” i ustvrdili da se sporadični sukobi odvijaju “duž cijele granice”. Vlada u Biškeku, glavnom gradu Kirgistana, navodno je naredila evakuaciju iz nekoliko graničnih područja.

Tadžikistan pak tvrdi da su pripadnici granične patrole u Kirgistanu granatirali jednu od njihovih graničnih postaja minobacačima i optužili susjednu državu za neprovocirani “oružani napad” na nekoliko naselja. Iako mediji javljaju da je dosad u oružanom sukobu na granici živote izgubilo najmanje troje ljudi, a ozlijeđeno ih je 27, nije bilo službene potvrde o bilo kakvim smrtnim slučajevima u posljednjoj razmjeni vatre.

“Ne radi se o tome da se sada Rusiju pokušava razvući na više frontova ili da netko želi odvratiti pažnju zbog toga što se tu radi o nacionalističkim, odnosno etničkim i teritorijalnim problemima između Armenije i Azerbajdžana te između Tadžikistana i Kirgistana. To su njihovi unutarnji problemi i procesi koji nemaju veze s Rusijom, niti Rusija polaže pravo na kontrolu, odnosno na sferu utjecaja nad tim zemljama”, objašnjava Vidmarović.

‘Slučajnost na koju nitko nije mogao utjecati’

Kao razlog zbog čega se ti sukobi odvijaju baš sada, navodi da se “jednostavno nesretno poklopilo sa svime što se momentalno događa”.

“To je jednostavno slučajnost i na to nitko nije mogao utjecati”, ističe analitičar.

RT piše da napetosti povremeno rastu između ovih zemalja jer se ne mogu u potpunosti dogovoriti oko svoje 1.000 km dugačke granice.




 I dok Rusija nema zajedničku granicu ni s jednom, obje bivše sovjetske države dio su Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), pakta o uzajamnoj obrani analognog bloku NATO-a pod vodstvom SAD-a, sastavljenom od šest bivših sovjetskih republika, uključujući i Rusiju, Armeniju, Bjelorusiju i Kazahstan.

U obje države, Rusija ima svoje vojne baze te obje države održavaju bliske odnose s Moskvom koja je ovaj tjedan pozvala na prekid sukoba. Međutim, analitičar ističe i kako ovdje ne možemo koristiti termin ‘rat’.

Snažan kineski utjecaj

“Iako se koristi teška artiljerija i baš pravo oružje, ne možemo govoriti o ratu, već o sukobima, budući dolazi do prepucavanja i primirja”, rekao je Vidmarović i dodao:




“Mislim da će se taj požar ugasiti polako zato što u slučaju Armenije i Azerbajdžana postoji turski faktor, postoji i to rusko posredništvo i tu se već polako nazire kraj. To je bilo intenzivno nekoliko dana, mislim da je sada primirje u tijeku, koje se doduše i krši svako malo, ali to sada ne može prerasti u novi rat zato što je taj rat faktički završen. Ja razumijem Azerbajdžance, budući potiho pokušavaju sada preuzeti kontrolu nad čitavim Karabahom, istisnuti ruske mirotvorce i armenski kontingent s teritorija pod međunarodnom kontrolom”, objašnjava.

Što se tiče eskalacije između Azerbajdžana i Armenije, prema posljednjim informacijama iz Armenije, ove dvije države uspjele su dogovoriti primirje. No, iz Azerbajdžana nema još govora o primirju. Ove dvije države spore se oko teritorija Gorskog Karabaha.

Baš kao što je analitičar i naveo, što se tiče Kirgistana i Tadžikistana, “to je isto nešto što će se u konačnici smiriti, zbog toga što je tamo vrlo snažan kineski utjecaj”.

“Te zemlje neće slušati Rusiju, odnosno Rusija tu neće moći pomoći u posredovanju, ali prva stvar je samostalni dogovor, a druga stvar je kinesko posredništvo koje neće biti javno, već prikriveno. Tako da će se i taj sukob smiriti”, rekao je analitičar.

Dogovoren prekid vatre

Upravo je takva i najnovija vijest, da su kirgistanski predsjednik Sadir Žaparov i njegov tadžikistanski kolega Emomali Rahmon dogovorili u petak poslijepodne na sastanku u Uzbekistanu prekid vatre nakon smrtonosnog sukoba na granici između tih dviju srednjoazijskih država, proisteklih iz republika nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

Kirgistan i Tadžikistan u petak se međusobno optužuju za upotrebu teškog naoružanja poput tenkova i minobacača u sukobu na granici u kojem je dosad živote izgubilo najmanje troje ljudi, a ozlijeđeno ih je 27. Prekid vatre trebao bi stupiti na snagu u 16 sati po mjesnom vremenu, rekla je pogranična straža Kirgistana.

Kirgistanska granična straža tvrdi da su snage Tadžikistana opet pucale na nekoliko njezinih položaja na spornoj planinskoj granici, te da su pritom koristili tenkove, oklopne transportere i minobacače. Tadžikistan pak optužuje snage Kirgistana za granatiranje s teškim naoružanjem njegovih položaja i sedam sela s na istom području, poznatom zbog svoje komplicirane etničke geografije koja je prošle godine gotovo rezultirala otvorenim ratom.

Žaparov i Rahmon dogovorili su prekid vatre u Samarkandu gdje su sudjelovali na skupu Šangajske organizacije za suradnju u Uzbekistanu.

Sukobi na neprecizno određenoj granici između dviju sovjetskih republika su česti, no u pravilu se brzo i riješe.

Autor:Lucija Brailo
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.