Deset šokantnih istina o poslovanju British Petrola

Autor: A.B.

Tvrtka ima dugačku povijest katastrofa povezanih s curenjem nafte. U eksploziji rafinerije u Teksasu 2005. poginulo je 15 radnika, a 170 ih je ranjeno.

Otkako je nafta počela istjecati u Meksički zaljev, cijena dionica British Petrola pala je za 70 milijardi dolara, a samo u utorak dionice su potonule za 19 milijardi dolara. No, analitičari kažu kako je prerano govoriti o padu BP-a jer je riječ o jednom od najdubljih džepova na svijetu. Mnogo veći problem predstavlja im parničenje koje može potrajati desetljećima i plaćanje troškova, kao što je to bio slučaj s Exxon Valdezom. U utorak je američki državni odvjetnik održao sastanak s ostalim dužnosnicima u vezi podizanja potencijalnih kriminalnih optužnica, javlaju agencije.

S obzirom da je BP u 2010. godini zaradio osam milijardi dolara na akvizicijama, činjenica da će čišćenje nafte platiti pet milijardi za njih ne predstavlja veliki problem, kažu analitičari. Ipak, troškovi čišćenja u početku su iznosili osam milijuna dnevno, a sada su porasli na 40 milijuna na dan.

Velika šteta nanesena je i ugledu BP-a, no ne onom koji ima kod potrošača, nego kod ulagača jer, kažu analitičari, nitko neće htjeti preuzeti na sebe odgovornost.

Prošlo je mjesec i pol dana od eksplozije Deepwater Horizona i početka ulijevanja nafte u ocean, a još uvijek je teško predvidjeti sve posljedice na ekosistem. BP službeno priznaje curenje samo nekoliko tisuća barela dnevno, no stručnjaci procjenjuju da je zapravo riječ o više od 2.5 milijuna galona dnevno, dok je nezavisnim inženjerima BP zabranio inspekciju. Postoje neki aspekti priče koji su u svakodnevnom izvještavanju bili zanemareni, a njih deset sastavio je alternet.org.

1. Vlasnik naftne bušotine na curenju nafte zaradio je 270 milijuna dolara

Transocean Ltd., vlasnik bušotine Deepwater Horizon koja je u najmu BP-a, proletio je ispod radara u odgovornosti. Riječ je o najvećem svjetskom opskrbljivaču naftom sa sjedištem u Švicarskoj koji je već imao slučaj naftne katastrofe. Naime, 1979. također u Meksičkom zaljevu uzrokovao je jedan od najvećih izljeva nafte, što je vjerojatno razlog tome što je Deepwater Horizon osigurao na dvostruko veći iznos od njegove vrijednosti. Tako je od osiguranja nakon katastrofe zaradio 270 milijuna dolara.







Meksički zaljev

2. BP nije siguran

Ova tvtka ima dugačku povijest katastrofa povezanih s curenjem nafte. U eksploziji rafinerije u Teksasu 2005. ubijeno je 15 radnika, a 170 ih je ranjeno. U 2006. iz jednog od cjevovoda u Aljasci iscurilo je 200 000 galona sirove nafte. BP je platio 550 milijuna dolara kazne, a najveće kazne u povijesti američke uprave za zdravstvo platio je upravo BP zbog kršenja Zakona o čistoći zraka i vode. Također je igrao i veliku ulogu u katastrofi Exxon Valdeza, o čemu se nije mnogo pisalo. U slučaju Deepwater Horizona BP je izabrao jeftinija i nesigurnija kućišta, a nije ga opremio ni akustičnim okidačem koji bi zatvorio izvor i koji većina razvijenih zemalja zahtjeva. Tako u blizini Engleske BP koristi ove uređaje, dok u SAD-u, koji ih samo preporučuje, njih nema. Uređaj košta 500.000 dolara, kojih BP zaradi u manje od osam minuta.

3. Izljevanje nafte je trošak poslovanja s BP-em

Prema jednoj studiji, otprilike 1.6 milijardi dolara vrijednosti ekonomske aktivnosti i usluga ugroženo je zbog katastrofe u Meksičkom zaljevu, što ne uključuje nemjerljive štete po okoliš i gubitak na turizmu, koji iznosi oko 75 milijuna dolara. BP je u tjednu prije eksplozije objavio da je u prvom kvartalu zaradio šest milijardi dolara, a svečano je obećao da će tvrtka pokriti više od potrebnih 75 milijuna dolara, pa je 10. svibnja objavio da je potrošio 350 milijuna dolara. BP inače vrijedi 152.6 milijardi dolara, a svaki dan zaradi 93 milijuna. To znači da tvrtku ne može upropastiti nekoliko plaćanja odšteta u usporedbi s njihovim profitom.

4. Američko ministarstvo unutarnjih poslova bilo je nemarno

Nije čudno što se BP pokušava izvući, no to mu je ministarstvo zaduženo za reguliranje naftne industrije i dozvolilo. Prije deset godina pojavila su se upozorenja da bi Deepwater Horizon mogao biti problematičan, na što je ministarstvo izdalo upozorenje i prepustilo naftnim tvrtkama odluku kakav će sustav za sigurnost koristiti. Izljevi su rijetki događaji i kratkog su trajanja, pa se ne očekuje značajan utjecaj na kvalitetu morske vode, rekli su u ministarstvu 2007.

Podružnica ovog ministarstva u Louisiani posebno se ‘družila’ s naftnom industrijom, primajući darove, pa i smatrajući se dijelom naftne industrije više negoli dijelom vladine regulatorne agencije. Tako su istražitelji redovito letjeli privatnim avionima direktora naftnih tvrtki.

5. Izgledi za čišćenje zaljeva su žalosni

Čak i kada bi BP pronašao metodu koja djeluje, stručnjaci kažu da će se u najboljem scenariju očistiti samo 20 posto prolivene nafte. U čišćenju nafte nakon katastrofe Exxon-Valdeza očišćeno je osam posto sirove nafte. To znači da će milijuni galona ostati u oceanu.

6. BP nama pravi plan čišćenja

BP-ev ‘Plan za odgovor na izljev nafte’ zapravo nije plan. Naime, u njemu BP spominje zaštitu arktičkog životinjskog svijeta poput tuljana, vidra i morževa, što pomalo djeluje kao da je kopiran plan čišćenja obale Aljaske nakon izljeva Exxona-Valdeza. Plan ne sadrži mjere za prevenciju bolesti, oceanografske i meteorološke podatke. Uglavnom se sastoji od telefonskih brojeva i praznih formulara. Tih 600 uzalud potrošenih stranica papira samo je dodatni šamar okolišu.

Nafta, Meksički zaljev

7. Transocean i BP preživjelima pokušavaju oduzeti pravo na tužbu

Istovremeno sa zaklinjanjem na trošenje 500 milijuna dolara na procjenu utjecaja izljeva nafte, BP se svojski trudi osigurati da ga se neće moći držati odgovornim. Naime, BP je svjestan da ekonomska šteta katastrofe raste svakim satom. Odmah nakon eksplozije preživjele se držalo pojedinačno zatvorene, dok su ih zastupnici Transoceana tjerali da se odreknu prava na tužbu. BP je isto učinio s ribarima koje je unajmio kako bi očistili mrlju, iako sada tvrde da je riječ o pravnoj zavrzlami.

8. BP je siguran da će zaposlenici štedjeti novac, bez obzira na rizik od oboljenja

Tvrtka stalno i svjesno stavlja svoje zaposlenike u opasnost. Interni dokument BP-a pokazuje da je nedugo prije katastrofe u Teksasu BP odabrao u korist štednje, umjesto zaštite zaposlenika.

Memorandum govori kako bi u slučaju eksplozije sigurnije bilo radnike smjestiti u prikolice od čelika, no odabrane su jeftinije varijante. Svi smrtni slučajevi i većina ranjavanja u eksploziji dogodila su se u blizini prikolica. Kada je Deepwater Horizon eksplodirao, 11 je ljudi poginulo. Ribari unajmljeni za čišćenje također nisu imali zaštitnu opremu i sada su se razboljeli.

9. Ekološka šteta može uzrokovati klimatsku katastrofu

Zaštitnici okoliša pokušavaju upozoriti da raspršivači koji se koriste za čišćenje zaljeva ne samo da nisu učinkoviti, nego su otrovni za morsku faunu, odnosno rakove i ribe. Ovo je samo kratkoročna šteta koju raspršivači mogu uzrokovati. Dugoročno, ova bi se katastrofa mogla pretvoriti i u najgoru klimatsku katastrofu. Naime, eksplozija je otpustila ogromnu količinu metana iz dubina oceana. Prema istraživanju, metan je u kombinaciji sa zrakom najsnažniji staklenički plin, 26 puta gori od ugljičnog dioksida.

10. Nitko ne zna što učiniti i kada će se ovo ponovno dogoditi

Teško je zaustaviti širenje naftne mrlje, a još teže ju je očistiti i procijeniti nastalu štetu. Dok god je bušenje podmorja zakonito, događat će se ovi slučajevi. Obale, oceani, životi i gospodarstvo će biti opetovano uništavani, a naftne tvrtke će koristiti svoj novac kako bi kupile poštenje vladinih regulatora.

Zapanjujuće činjenice i ironija katastrofe u Meksičkom zaljevu

Uragani će raspršiti naftnu mrlju posvuda

Ignorira se rješenje za naftnu mrlju u Meksičkom zaljevu

VIDEO: Prva podvodna snimka najveće ekološke katastrofe

Autor:A.B.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.