Foto: Wochit/AFP

COP 26: U GLASGOWU TRAJU NAPORI ZA ISPUNJENJE KLIMATSKIH CILJEVA: Sramota na konferenciji! Izraelskoj ministrici nije bio omogućen ulaz!

Autor: L.B.

U Glasgowu je i u utorak u tijeku COP26, Konferencija o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda.

Najvažniji cilj konferencije u Glasgowu je donijeti odluke kojima bi se rast temperature zadržao na maksimalno 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, pri čemu znanstvenici kažu da će šume i takozvana “rješenja temeljena na prirodi” biti od vitalnog značaja za postizanje tog cilja.

Ova bi godina trebala biti prekretnica u rješavanju klimatskih promjena. No, države svijeta još ne uspijevaju ispuniti zadane ciljeve, navodi se u novom izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš.

‘The Heat Is On’

Izvješće o odstupanju emisija za 2021. godinu “The Heat Is On”, objavljeno 26. listopada, otkriva da trenutna obećanja o smanjenju emisija stakleničkih plinova i obuzdavanju globalnog zatopljenja još mogu dovesti do toga da se do kraja stoljeća svijet zagrije za 2,7 °C iznad predindustrijskih razina.

Na samitu u Parizu 2015. godine, 195 zemalja obećalo je da će smanjiti svoje emisije dovoljno da zadrže globalno zagrijavanje na znatno ispod 2 °C do 2100. Daljnje ograničavanje globalnog zagrijavanja na samo 1,5 °C spriječilo bi mnoge razorne posljedice klimatskih promjena, kao što je izvijestio Međuvladin panel za klimatske promjene IPCC 2018.

U svom najnovijem izvješću, objavljenom u kolovozu, IPCC je primijetio da se ekstremni vremenski događaji, pogoršani klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem, sada događaju na svakom dijelu planeta. Upozorio je da nam istječe rok za preokretanje nekih od tih učinaka.

TIJEK DOGAĐAJA:




10.00

Izraelska ministrica energetike Karine Elharrar nije mogla prisustvovati klimatskom samitu COP26 u ponedjeljak, budući organizatori nisu omogućili ulaz osobama u kolicima, objavila je Elharrar na Twitteru, a prenio u utorak BBC.

Ministrica je napisala da je “tužno” što UN “ne osigurava pristupačnost svojim događajima”.




Član delegacije izraelskog premijera Naftalija Bennetta kazao je da je Izrael formalno uložio prigovor organizatorima. Bennett je poručio da ni on neće prisustvovati samitu u utorak ako se ne omogući pristup ministrici Elharrar, dodao je dužnosnik.

Britanski veleposlanik u Izraelu Neil Wigan objavio je na Twitteru da se “duboko i iskreno” ispričao ministrici.

“Želimo da COP samit pruža dobrodošlicu svima i da je inkluzivan za sve”, napisao je.

Njezin je ured kazao za Times of Izrael da je ministrica čekala u Glasgowu ispred mjesta događaja dva sata i da se naposljetku morala vratiti u svoj hotel u 80 kilometara udaljenom Edinburghu.

07.40

Više od 100 svjetskih čelnika kasno navečer u ponedjeljak obećalo je da će do kraja desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla, a što će biti podržano i s 19 milijardi dolara javnih i privatnih sredstava.

Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta pokrivat će šume ukupne površine veće od 13 milijuna četvornih milja, a zajedničku izjavu na konferenciji o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (COP26) između ostalih su podržali i Brazil, Indonezija i Demokratska Republika Kongo, na čijim teritorijima se nalaze velika prostranstva tropskih kišnih šuma.

U ime čelnika zemalja o deklaraciji je izvijestio ured britanskog premijera Borisa Johnsona, koji je ustvrdio da je ovo sporazum bez presedana.

“Imat ćemo priliku okončati dugu povijest čovječanstva kao osvajača prirode i umjesto toga postati njezin čuvar”, izjavio je Johnson.

Prema neprofitnoj organizaciji World Resources Institute (WRI), šume apsorbiraju otprilike 30 posto emisije ugljičnog dioksida. Ipak, ovaj “prirodni klimatski tampon” brzo nestaje, a prema podacima WRI-ja, svijet je u 2020. izgubio 258 tisuća četvornih kilometara šume, što je područje veće od Ujedinjenog Kraljevstva.

Sporazum od ponedjeljka uvelike proširuje sličnu obvezu koju je ranije preuzelo 40 zemalja u sklopu Njujorške deklaracije o šumama iz 2014. i ide dalje nego ikad prije u određivanju resursa za postizanje tog cilja, piše Reuters.

Prema sporazumu se tako 12 zemalja, uključujući Britaniju, obvezalo osigurati 8,75 milijardi funti (12 milijardi američkih dolara) javnog financiranja između 2021. i 2025. za pomoć zemljama u razvoju, uključujući napore za obnovu degradiranog tla i suzbijanje požara.

Najmanje dodatnih 5,3 milijardi funti osiguralo bi više od 30 ulagača iz privatnog sektora, uključujući kompanije Aviva, Schroders i AXA.

Ulagači, koji ukupno upravljaju imovinom vrijednom oko 8.700 milijardi dolara, također su se obvezali da će do 2025. prestati ulagati u aktivnosti povezane s krčenjem šuma, što se odnosi i na proizvodnju govedine, palminog ulja, soje i pulpe.

Pet zemalja, uključujući Britaniju i Sjedinjene Države, te skupina globalnih dobrotvornih organizacija, obvezali su se i osigurati 1,7 milijardi dolara za potporu autohtonom stanovništvu u očuvanju šuma i jačanju njihovih prava na zemljište.

Prema podacima projekta Biomass Carbon Monitor, šume su od 2011. svake godine uklonile oko 760 milijuna tona ugljika, kompenzirajući oko osam posto emisija ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva i cementa.

Autor:L.B.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.