fbpx
Foto: Guliver/Celestino Arce Lavin/Sputnik/Vudi Xhymshiti

BOJAZAN OD JOŠ JEDNOG VELIKOG ORUŽANOG SUKOBA! Više ne gori samo Ukrajina, opasno kuha: Vreba se prilika dok Putin slabi, ‘ovo mora završiti prije nego što eksalira’

Autor: Dnevno.hr

Azerbajdžan i Armenija ponovno su se sukobili u srijedu, dan nakon što je gotovo 100 vojnika ubijeno u najsmrtonosnijim borbama između bivših sovjetskih republika od 2020. godine.

Borbe između Azerbajdžana i Armenije u spornoj regiji Gorski Karabah na južnom Kavkazu ponovno su se rasplamsale u ponedjeljak navečer napadom na armenske položaje. Dvije su zemlje dogovorile prekid vatre koji se raspao nekoliko minuta kasnije.

Najmanje 49 armenskih i 50 azerbajdžanskih vojnika ubijeno je u utorak u sukobima za koje se međusobno optužuju Erevan i Baku pa ih je i ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao na smirivanje sukoba, a time se pokazalo da se ovdje ne radi samo o nekom manjem okršaju. 


Bojazan od uplitanja Rusije i Turske

Sukobi su potaknuli bojazan od još jednog velikog oružanog sukoba između bivših sovjetskih republika uz rusku invaziju na Ukrajinu. Sukob punog razmjera između Armenije i Azerbajdžana riskirao bi upletanje sila poput Rusije i Turske i destabilizirao bi važan koridor za cjevovode koji prenose naftu i plin baš kao što rat u Ukrajini remeti opskrbu energijom.

Armensko ministarstvo obrane optužilo je u srijedu Azerbajdžan, koji uživa političku i vojnu potporu Turske, da je koristio topništvo, minobacače i malokalibarsko oružje u novom napadu. “Situacija na armensko-azerbajdžanskoj granici ostaje napeta”, dodaju.

Azerbajdžan pak optužuje Armeniju, koja je u vojnom savezu s Moskvom i sjedište je ruske vojne baze, da ispaljuje minobacače i topništvo na njegove vojne jedinice. “Povremeno se puca po našim položajima”, priopćilo je azerbajdžansko ministarstvo obrane. “Naše jedinice poduzimaju potrebne uzvratne mjere”, dodali su. Neovisne agencije nisu mogle provjeriti informacije s bojišta ni s jedne strane.

Foto: Guliver Image / Celestino Arce Lavin

Zašto je izbio sukob?

Borbe su izbile između republika na Kavkazu koje su dva puta ratovale zbog sporne regije Gorski Kabarah ili Nagorno-Karabah, planinske regije bez izlaza na more, koja se nalazi unutar granica Azerbajdžana, a koja izvor sporova više od jednog stoljeća.

Područje je međunarodno priznato kao teritorij Azerbajdžana, ali ima dominantno armensko stanovništvo koje se oduprlo azerbajdžanskoj vlasti. Godine 1991. regija od oko 150.000 ljudi proglasila je neovisnost i od tada vlada sobom – uz armensku potporu – kao nepriznata Republika Artsakh.

Najmanje 30.000 ljudi ubijeno je u sukobu nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., nakon što su se etnički armenski separatisti odvojili od Azerbajdžana.




Unatoč znakovima napretka prema miru posljednjih godina, “zamrznuti sukob” ponovno je izbio 2020. Azerbajdžan je povratio široke dijelove Nagorno-Karabaha u šestotjednom ratu u kojem je poginulo više od 6600 ljudi i koji je završio mirovnim sporazumom uz posredovanje Rusije. Moskva je rasporedila oko 2.000 vojnika u regiji da služe kao mirovne snage. Azerbajdžan je tada dobio popriličnu logističku pomoć Turske koja je toj zemlji prodavala vojne dronove.

U Azerbajdžanu većinu čine muslimani, a u Armeniji Kršćani. Neki faktori s obje strane nastoje sukob prikazati u vjerskim okvirima, iako analitičari kažu da je taj kut pretjeran.

Foto: Guliver Image / Diego Herrera

Zašto se sada sukobljavaju?

Armenska revolucija 2018. uvela je novu generaciju vodstva i pobudila nadu da bi sukob u Nagorno-Karabahu mogao krenuti prema rješenju. Te su se težnje od tada smanjile, a armenski premijer Nikol Pashinyan zauzeo je čvrstu – i u očima azerbajdžanskih čelnika provokativnu – poziciju po tom pitanju.




Azerbajdžan, koji je pod stiskom jedne obitelji od 1993., kaže da odgovara na armensku agresiju u područjima koja su legalno njihov teritorij i koja su desetljećima okupirala neprijateljska vojska i separatisti.

Foto: Guliver Image / Celestino Arce Lavin

Zašto je sukob bitan?

Osim humanitarnog pitanja, s ubijenim civilima na obje strane, sukob izaziva međunarodnu zabrinutost iz nekoliko razloga.

Širi južni Kavkaz ključna je arterija za plin i naftu iz Azerbajdžana u Tursku i dalje prema Europi i drugim svjetskim tržištima. Regionalne sile, uključujući Rusiju, Tursku i Iran, u različitim su stupnjevima upletene u južni Kavkaz.

Turska je već izjavila svoju čvrstu potporu Azerbajdžanu koji govori turski, dok Rusija ima sigurnosni savez s Armenijom, iako prodaje oružje objema zemljama. Moskva i Ankara bore se za utjecaj na različitim kazalištima diljem svijeta, uključujući Siriju i Libiju.

Nadalje, involviranost Moskve u sukobu u Nagorno-Karabahu – dok se također bori u Ukrajini – dodaje novi element neizvjesnosti u krizu.

Zašto je Rusija važna?

Rusija je još 2020. godine poslala nekoliko tisuća pripadnika mirovne misije u tu regiju te je na neki način osiguravatelj mira na Kavkazu. No, tu je i Turska koja je vojno i politički podržavala Azerbejdžan.

Armenija i Azerbajdžan su bivše sovjetske republike, Moskva je u dobrim odnosima s obje, no ipak više naginje Armeniji gdje ima vojne baze. Turska, s druge strane, podržava muslimanski Azerbajdžan, a neki spekuliraju da trenutno iskorištava rusku zaokupljenost ratom u Ukrajini kako bi na međunarodnoj sceni ostvarili neke vlastite interese.

Naime, stvara se široka percepcija da je Rusija do grla upletena u rat koji nikako ne ide po planu te da se neće imati vremena. Spekulira se da trenutno koristi rat u Ukrajini kako bi ostvarili neke vlastite ciljeve.

Stvara se percepcija da Rusija ima pune ruke posla sukobom u Ukrajini gdje se suočava s velikim izazovima te si ne može priuštiti razvlačenje na više frontova.

Erdogan i Putin razgovarat će o sukobima Armenije i Azerbajdžana

Turski predsjednik Tayyip Erdogan i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarat će o nedavnim sukobima između Armenije i Azerbajdžana kada se ovog tjedna sastanu u Samarkandu, rekao je u srijedu visoki turski dužnosnik.

“O ovom pitanju će se razgovarati s Putinom. Jer uloga koju su odigrale Rusija i Turska u okončanju ovog rata i zajednički rad koji je uslijedio su očiti”, rekao je dužnosnik, koji je zatražio anonimnost.

“Turska je započela kontakte kako bi prevladala problem između dviju zemalja. Ovo treba završiti prije nego što dalje eskalira.” Susret Erdogana i Putina, na marginama summita Šangajske organizacije za suradnju u Uzbekistanu, trebao bi se održati u petak.

Rusija je nadmoćna sila na Kavkazu i ima mirovne trupe u zoni azerbejdžansko-armenskog sukoba. Turska članica NATO-a podržava Azerbajdžan. “Turska će i dalje biti uz Azerbajdžan u svakom smislu”, dodao je dužnosnik.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.