fbpx
FOTO: Pixsell

BIRAČI SU ODLUČILI I IZABRALI KORDIĆA! Analitičari poručuju: ‘Neke stranke su potvrdile svoj protuhrvatski karakter’

Autor: Ivan Crnjac

Nakon dva kruga glasanja u kojima se nije izabrao prvi čovjek grada na Neretvi, Mario Kordić je pobijedio u trećem Zlatka Guzina (Koalicija za Mostar). Kordić je dobio povjerenje 17 vijećnika, dok je Guzina podržalo 16. Dva listića nisu ispravno popunjena.

Iako je odmah bilo jasno kakav bi omjer glasova mogao biti, bošnjačke stranke su pokušavale ići na nekakvo rotirajuće gradonačelništvo što su u startu odbili svi a posebno strana izaslanstva u BiH koja su poslovično naklonjena bošnjačkoj politici.

Predsjednik mostarske podružnice HDZ-a BiH Slaven Zeljko kaže za Dnevno kako su politikantske izlike bile razlog odgađanja Kordićevog izbora.


“Napokon smo dočekali izbor gradonačelnika Marija Kordića i taj treći krug do kojeg smo mogli doći i na onoj prvoj sjednici. Međutim, bilo je tu nekih politikantskih izlika pa se izbor odužio, ali mislim da građani mogu biti zadovoljni jer je potvrđena demokratska volja”, govori nam Zeljko.

Najavio je i skore pregovore oko nove većine.

“Također, ono što je važno jest i da smo danas izglasali i plan privremenog financiranja za prvi kvartal 2021. godine. HDZ BiH ima gradonačelnika i mi ćemo biti pokretač okupljanja stabilne vijećničke većine. Poznato je da u Vijeću participira više stranaka s manjim brojem vijećnika, a svi oni koji dijele HDZ-ovu viziju razvoja Mostara za dobro svih građana Mostara dobrodošli su biti dio većine koju ćemo predvoditi”, dodao je je Zeljko.

Politički analitičar Milan Sitarski kaže za Dnevno kako su i sami birači odabrali upravo Kordića.

“Osim samog održavanja izbora za Gradsko vijeće Mostara poslije 12 godina, još jedna dobra vijest je da je novi gradonačelnik izabran u neusporedivo kraćem roku nego prije posljednjih izbora, održanih još 2008. godine. Izbor g-dina Kordića kao kandidata HDZ-a BiH determiniran je samim izjašnjavanjem građana Mostara na izborima 20. 12. prošle godine, obzirom da je lista HDZ-a BiH osvojila jasnu relativnu većinu glasova, a dr. Kordić je dobio najveći broj preferencijalnih glasova među svim kandidatima sa svih izbornih lista”, rekao nam je Sitarski.

Novu većinu bi, po njegovom mišljenju, najlakše bilo osigurati uz potporu SDA s obzirom da HDZ BiH i ta stranka imaju sigurne 24 ruke.




“U kombinaciji s odredbama Statuta Grada Mostara, koje propisuju da se sve strateške odluke donose dvotrećinskom većinom od 24 glasa u Gradskom vijeću, koju najjednostavnije mogu formirati vijećnici HDZ-a BiH i Koalicije za Mostar predvođene SDA-om, Kordić je bio najlogičniji izbor za gradonačelnika još od objavljivanja prvih, a posebice službenih rezultata izbora”, kaže nam Sitarski.

Neke stranke koje se prikazuju građanskim, kaže Sitarski, potvrdile su svoj protuhrvatski karakter.

“Loša je vijest da su vijećnici Koalicije za Mostar, unatoč svemu tomu, uporno pokušavali izabrati svog kandidata g-dina Zlatka Guzina, Statutom propisanom (u trećem krugu glasovanja) natpolovičnom većinom od 18 vijećnika, iako bi tako izabran gradonačelnik bio puka figura, bez potpore većine gradskih vijećnika dovoljne za efektivno upravljanje Gradom. Loše je, također, što su se sve stranke koje same sebe prepoznaju i predstavljaju kao „građanske“, što po njihovom razumijevanju znači suprotnost „nacionalnim“, prvotno priključile takvom pothvatu, posvjedočivši time da njihovo stvarno razumijevanje „građanskog“ u suštini podrazumijeva barem protuhrvatstvo, a zapravo suučesništvo u pokušajima ustanovljenja i osnaženja bošnjačke hegemonije nad ostalim narodima na svim razinama vlasti”, rekao je.




Nisu, kaže nam Sitarski, ti pokušaji na kraju bili uspješni.

“Ti su pokušaji, srećom, bili neuspješni, prvenstveno zbog nesloge oko stranačko-kadrovskih prioriteta u tom neformalnom ali neporecivo postojećem bošnjačko-„građanskom“ bloku, premda su u opisanom pothvatu do samog kraja uz SDA i njene koalicijske partnere ustrajale i SDP i, možda manje očekivano, Prva mostarska partija”, rekao je.

Ipak, po mišljenju ovog političkog analitičara, Naša stranka je potvrdila svoj građanski i multietnički karakter.

“Kandidatkinja Naše stranke Irma Baralija, koja je inzistirala na vlastitom izboru za gradonačelnicu opisanim, destruktivnim načinom, uz potporu samo 18 vijećnika, poslije neuspjeha se priključila svojoj jedinoj stranačkoj kolegici u Gradskom vijeću, g-đi Boški Ćavar, koja je svoje razumijevanje „građanskog“ artikulirala na posve drugačiji način – odbijanjem glasanja za bilo kojeg kandidata „nacionalnih“ stranaka, neovisno kojoj naciji oni pripadaju. G-đa Baralija joj se na posljetku pridružila u tom stavu, za koji su obje dobile podršku i središnjice Naše stranke iz Sarajeva, što tu stranku, unatoč opisanim lutanjima između kolaboracije s bošnjačkim unitarističkim hegemonizmom i „čistog građanizma“ izdvaja ne samo od SDA, već i od njenih koalicijskih partnera iz BH bloka, prije svih od SDP-a”, dodao je.

Upitna je, govori nam, buduća suradnja lijevih i građanskih stranaka s obzirom da su neke od njih – samo načelno lijeve i građanske.

“Ostaje za vidjeti hoće li se taj „sukob na ljevici“ artikulirati i izvan Mostara, na svim razinama na kojima ove stranke obnašaju vlast, posebice u Sarajevskom i Tuzlanskom kantonu, koje će biti političke posljedice tog raskola, te hoće li na naredne izbore te stranke izlaziti odvojeno, a najvažnije – kakva će biti „diobna bilanca“ „građanskog“ biračkog tijela u tom slučaju. Bez razjašnjenja ovih pitanja vrlo će teško doći do poželjnog, pa i nužnog, ideološkog profiliranja bošnjačke i „građanske“ političke scene”, kaže Sitarski.

Sitarski spominje i HRS te kaže kako je ta stranka zadržala dosljedno svoj oporbeni stav.

“S druge strane, Hrvatska republikanska stranka koja se na izborima profilirala kao ključna oporbena stranka među Hrvatima Mostara, zadržala je svoj dosljedno oporbeni stav, jasno obrazlažući svoju podršku dr. Kordiću kao obranu od protuhrvatskog djelovanja hegemonističkih stranaka, a ne kao ulazak u koalicijski aranžman s HDZ-om BiH. Suprotno slike koju dosljedno plasira ogromna većina sarajevskih dominantnih medija, upravo su se politički akteri Hrvata, naroda kojeg se predstavlja kao praktično opsjednutog nacionalizmom, pokazali skloniji političkoj distinkciji između vladajućih i oporbenih stranaka od političkih aktera Bošnjaka i „građana“, koji su se složno, srećom ne i uspješno, upustili u destruktivnu avanturu potiskivanja uvelike hinjenih i fingiranih međusobnih ideoloških razlika, upravo s ciljem nadglasavanja Hrvata, te upravo na – nacionalnoj osnovi”, rekao je.

Mostarski su izbori, po njegovom mišljenju, početak zdravog profiliranja političke scene.

“Ishod izbora mostarskog gradonačelnika tako ostavlja određenu nadu da će kod svih naroda u BiH svojevremeno doći do zdravog profiliranja političke scene i razvoja kompetitivne višestranačke demokracije, premda takav poželjan ishod trenutačno nipošto nije osiguran”, zaključio je Sitarski.

Predsjednik mostarske organizacije SDA Salem Marić rekao je i da je ovo treći izborni ciklus gdje su Bošnjaci ili probošnjačke stranke imale većinu, a nažalost nijednom nisu uspjeli dobili gradonačelnika.

“To pitanje ćemo morati postaviti sebi, a i ovom prilikom pozivam na veliko jednistvo, jer nam ono nikad nije bilo potrebnije. Nije bilo lako ovo završiti. Ovo jeste bio derbi. Nažalost, protiv nas smo imali ne samo poštene igrače iz HNS-a ili HDZ-a BiH, ali slobodno mogu reći da smo ovdje igrali i protiv puno jačih igrača za koje nismo očekivali da će biti u drugoj ekipi. Protiv „Bh. bloka“ koji je na svaki način želio dobiti gradonačelnika bez izbornog legitimiteta ili izborne pobjede”, govori Marić.

Dodaje kako su, zapravo, svi bili protiv SDA koalicije.

“Nosili smo i trpili sve te udare i etikete. Na kraju se pokazalo tko je bio za što. Protiv nas je bio i OHR. Ponovno su se stavili na stranu HNS-a ili HDZ-a BiH. Protiv nas su bili, prije svega, predsjednici stranaka članica „BH bloka“ iz Sarajeva, koji su svaki dan koristili medijski prostor da razjedine i razvale jedinstvo između „Koalicije za Mostar i BH bloka kako ne bismo dobili gradonačelnika. Nažalost, protiv nas je bio i vijećnik koji sebe naziva legitimnim srpskim predstavnikom u Vijeću”, kazao je Marić”, ocijenio je Marić.

Oglasio se i predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić.

“Izbori su okončani, novi gradonačelnik Mostara je Mario Kordić iz HDZ, a predsjedavajući Gradskog vijeća je Salem Marić iz SDA. Neki bi rekli po planu. Očekujem da se izabrani gradonačelnik što prije uhvati u koštac s nagomilanim problemima”, kazao je Nikšić.

Tri vijećnika SDP-a će, kako kaže, biti opozicija.

“Mi ćemo biti opozicija koja će se boriti za transparentnost u radu gradske administracije, reviziju utroška budžetskih sredstava u prethodnom periodu, rješavanje problema, ali i podržati sve ono što bude u interesu građana Mostara”, naveo je Nikšić u objavi na društvenim mrežama.

Autor:Ivan Crnjac
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.