SVIJET JE POSTAO ŠAHOVSKA PLOČA, VUKU SE KLJUČNI POTEZI! Nalog za Putinovo uhićenje razotkriva karte, Rusija je u jednom nadigrala Amerikance

Ministrica vanjskih poslova Južnoafričke Republike Naledi Pandor potvrdila je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pozvan na gospodarski summit koji će se ovog ljeta održati u toj zemlji – unatoč izdanom nalogu za njegovo uhićenje.

Naledi Pandor kaže da je Putin jedan od šefova država Bricsa – što označava gospodarstva u razvoju Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike – te će biti pozvan na 15. summit u Durbanu u kolovozu.

Međunarodni kazneni sud (ICC) prošlog je tjedna izdao nalog za uhićenje ruskog čelnika, optužujući ga za ratne zločine zbog njegove navodne umiješanosti u otmice djece iz Ukrajine.

To obvezuje 123 zemlje članice ICC-a da uhite Putina i prebace ga u Haag u Nizozemskoj na suđenje ako zakorači na njihov teritorij.

Kao članica ICC-a, Pandor je rekla je da će JAR “morati imati raspravu u kontekstu vlade kako bi odlučila kako ćemo odgovoriti”.

Takve bi se rasprave trebale dogoditi “što je prije moguće”, rekla je. Nije jasno hoće li Putin prihvatiti poziv da prisustvuje summitu.

Ranije ovog tjedna, glasnogovornik južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphose rekao je da je zemlja svjesna svoje zakonske obveze u vezi s nalogom i da će “ostati angažirana s različitim relevantnim dionicima”.

Mađarska ne bi uhitila Putina

Zanimljive izjave dolaze i iz Mađarske. Naime, u četvrtak je šef ureda premijera Viktora Orbana rekao da ta zemlja ne bi uhitila ruskog predsjednika Putina kada bi ušao na njihov teritorij, pojasnivši da za to nema pravnih temelja.

Mađarska je potpisala i ratificirala Rimski statut kojim je osnovan Međunarodni kazneni sud (ICC).  Na pitanje da li bi Putin bio uhićen kada bi došao u Mađarsku, Gergeli Guljaš je rekao da Rimski statut nije ugrađen u mađarski pravni sustav.

“Možemo se pozivati na mađarski zakon i na temelju istoga ne možemo uhititi ruskog predsjednika (…) jer statut ICC-a nije u Mađarskoj stupio na snagu”, rekao je Guljaš.

Također je rekao da vlada “nije zauzela stav” o uhidbenom nalogu za Putina. “Takve odluke nisu najsretnije jer pridonose daljnoj eskalaciji sukoba, a ne miru. To je moje osobno mišljenje”, dodao je Guljaš.

Njemačka bi, recimo, hapsila

Zanimljivo, Njemačka ima drugačiji stav, ako je vjerovati riječima ministra pravosuđa Marca Buschmanna, koji je najavio je da će izvršiti nalog za uhićenje ruskog predsjednika ako kroči na njemačko tlo.

“Njemačka će tada biti obvezna uhititi Putina i predati ga Međunarodnom kaznenom sudu”, rekao je ministar.

Sudanski predsjednik Bashir se naputovao i s nalogom za uhićenje

Koliko Putin uistinu mora strahovati za uhićenje? Evo nekoliko primjera drugih državnika.

Sudanski bivši predsjednik Omar al-Bashir i libijski Muammar Gaddafi jedini su čelnici koje je ICC optužio dok su bili šefovi države. Optužbe protiv Gadafija ukinute su nakon što je svrgnut i ubijen 2011. godine.

No, Bashir, optužen 2009. za genocid u Darfuru, ostao je na dužnosti još jedno desetljeće dok nije svrgnut državnim udarom. Od tada je u Sudanu procesuiran za druge zločine, ali nije predan ICC-u.

Dok je bio na dužnosti, putovao je u brojne arapske i afričke zemlje, uključujući države članice ICC-a Čad, Džibuti, Jordan, Keniju, Malavi, Južnoafričku Republiku i Ugandu, koje su ga odbile pritvoriti. Sud je ukorio te zemlje ili ih uputio Vijeću sigurnosti UN-a zbog nepoštivanja, navodi Reuters.

Kakva se poruka šalje o međunarodnim institucijama?

Nakon vijesti da je Međunarodni sud izdao nalog za uhićenje Putina, Time je objavio analizu kolike su šanse da zaista bude uhićen i kako će se to odraziti na poziciju Rusije.

“Putin neće napustiti Rusiju. Ne postoji svjetska vlada koja bi ga mogla prisiliti da napusti Rusiju,” kaže Bill Bowring, profesor na Birkbeck Collegeu Sveučilišta u Londonu koji je zastupao slučajeve protiv Rusije na Europskom sudu za ljudska prava.

“Mislim da nema šanse da on snosi osobne posljedice.”

No, najava iz Haaga mogla bi imati velike učinke na javno mnijenje, kako međunarodno tako i unutar same Rusije. Međunarodni kazneni sud, koji okuplja suce iz cijelog svijeta, cijenjen je u mnogim dijelovima svijeta, kaže Bowring. To znači da će optužbe dodatno oslabiti Putinov globalni ugled.

Dok su mnoge zapadne zemlje izbjegavale Rusiju, Putin se nastavio nadati “simpatijama” od zemalja poput Indije i Južne Afrike, koje bi mogle smatrati da je Rusija bila prisiljena djelovati u Ukrajini kao rezultat postupanja NATO-a prema njoj, kaže Bowring. Optužbe ICC-a učinit će tu poziciju manje branjivom.

Rusija nadigrala SAD u Africi

No, hoće li zaista?

Rusija je, čini se, napravila dobar posao u Africi, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov obišao je Egipat, Republiku Kongo, Ugandu, Etiopiju…

A podsjetimo, 2. ožujka prošle godine, članice Opće skupštine UN-a masovno su izglasale osudu ruske invazije na Ukrajinu.

Ali od 35 zemalja koje su bile suzdržane, gotovo polovica, 16, bilo je u Africi. Tome se pridodaje Eritreja koja je glasala protiv rezolucije, dok još osam afričkih zemalja nije glasalo. Bio je to značajan dio kontinenta. Ukupno je 28 afričkih država – uključujući Nigeriju i Egipat – glasalo za osudu Rusije.

I CNN je u siječnju ove godine u velikoj analizi primijetio da je Rusija nadigrala Sjedinjene Američke Države na afričkom kontinentu.

Koliko god bi predsjednik Joe Biden želio da se afričke zemlje pridruže zapadnom savezu u izolaciji Putina, Rusija je uspjela u jačanju veza s nekim moćnim igračima na kontinentu.

Umjesto da se Rusiju tretira kao globalnog izopćenika kako SAD želi, čelnici u Južnoj Africi, Eritreji, Angoli i Eswatiniju (bivši Swaziland) tretirali su Lavrova kao dragog prijatelja tijekom njegova posjeta.

U Južnoj Africi, ministrica vanjskih poslova Naledi Pandor dočekala je Lavrova raširenih ruku. Nadalje, Pandor je također najavila da će Južna Afrika uskoro provesti zajedničke pomorske vježbe s Rusijom i Kinom, nazvavši to “vježbama s prijateljima”.

SAD-u i Europi to nije bilo zabavno.

Ali Južna Afrika ima povijesno jake veze s Rusijom, još iz vremena apartheida kada je Sovjetski Savez stao uz tada zabranjeni ANC kada mu je najviše trebala potpora. Vjerojatno je Lavrov podsjetio Južnoafrikance na tu povijest tijekom svog posjeta.

Sada se Zapad mora suočiti s činjenicom da se čini kako dobar dio Afrike smatra ruskog predsjednika Vladimira Putina prijateljem – ili u najmanju ruku dovoljno strateški važnim da ga drži na svojoj strani.