Sve je spremno za dolazak najoštrijeg papinog kritičara: Evo zašto ga Hrvati vole

Umirovljeni prefekt Kongregacije za nauk vjere, no prije svega predvodnik konzervativne struje u Katoličkoj crkvi i najpoznatiji javni kritičar pape Franje i njegovih odluka, kardinal Gerhard Ludwig Müller, idućeg mjeseca dolazi u Zagreb, gdje će biti glavni govornik na Drugoj međunarodnoj konferenciji u organizaciji Apologetske udruge “Blaženi Ivan Merz” s temom “Stojte čvrsto u vjeri”.

Iako papa Franjo ima brojne kritičare, Müller je na prvome mjestu jer je godinama obnašao jednu od najvažnijih funkcija u Vatikanu.

Naime, služio je kao prefekt Kongregacije za nauk vjere do 2017. godine, a onda ga je papa Franjo smijenio i imenovao isusovca Luisa Ladariju Ferrera. Osim toga, kada je ovog ljeta Franjo umjesto Ferrera imenovao nadbiskupa Victora Fernándeza, Müller je i tu odluku kritizirao, kao što je početkom godine osudio i Franjinu “doktrinarnu zbrku” te kritizirao utjecaj “čarobnog kruga” oko njega.

Najoštriji papin kritičar

Ono što se posebno pamti je i da se oštro usprotivio odluci pape Franje da razvedeni katolici mogu ponovno sklapati brak u crkvi.

On je u intervjuu talijanskom časopisu Il Timone upozorio papu Franju da u poučavanju Katoličke crkve prema razvedenima jasno stoji da oni ne mogu pristupiti sakramentu, i to prema papinskom dokumentu “Familiaris Consortio”.

Papa Franjo izjavom razljutio Ukrajince, Kremlj oduševljen: Vatikan tvrdi da nije tako mislio

No, Franjo mu to nije oprostio i smijenio ga je, baš kao što je prije toga američkog kardinala Raymonda Burkea, drugog glasnog protivnika promjena, smijenio s mjesta predsjednika Vrhovnog suda Apostolske signature, najvišeg suda Svete Stolice.

Međutim, Gerhard Müller nije se zaustavio, nego je 2019. godine objavio svoj doktrinarni “Manifest vjere” u kojem je napao Papu da zbog načina na koji vodi Katoličku crkvu dovodi u pitanje duše vjernika jer “danas mnogi kršćani više nisu ni svjesni temeljnih nauka vjere, pa je sve veća opasnost da promaše put u vječni život”.

Prošle je godine ponovno oštro napao smjer Katoličke crkve pod Bergogliom, opisujući sinodalni proces kao neprijateljsko preuzimanje Crkve koje prijeti dokrajčiti katolicizam: “Ovo je sustav samootkrivanja, okupacija Katoličke crkve i neprijateljsko preuzimanje Crkve Isusa Krista, koja je stup objavljene istine”, rekao je kardinal Müller u jednom intervjuu.

Ni on nije sasvim čist

I u nizu drugih slučajeva kritizirao je papu, od Franjina protivljenja latinskim misama do isprika koje su upućene iz Vatikana raznim skupinama koje je Katolička crkva povrijedila u prošlosti.

Ali, ni njegov CV nije bezgrešan. Početkom 2016. godine The New York Times je objavio svjedočanstvo Uda Kaisera, bivšeg pripadnika crkvenog zbora za dječake Regensburger Domspatzen, kojeg je neimenovani (a u međuvremenu je umro) svećenik seksualno zlostavljao kad je imao samo osam godina, a Müller, koji je bio biskup u Regensburgu od 2002. do 2012., optužen je za pokušaj prikrivanja tog i još nekih pedofilskih skandala.

No, u katoličkim krugovima u Hrvatskoj kardinal Müller ima visok ugled jer je u svojoj knjizi “Razgovor o nadi” iznio stav kako nema nikakve dvojbe da bi Alojzije Stepinac trebao biti proglašen svetim te da bi njegov grob u zagrebačkoj katedrali morao postati važno mjesto međunarodnog hodočašća. Franjo se tome protivi i logično je da mnogi u Crkvi u Hrvata simpatiziraju Müllera.

U govoru u zagrebačkoj katedrali u studenome 2016. rekao je kako je Stepinac, djelujući u četiri različita politička sustava, kao nepromjenjivo i trajno uporište imao savjest i svojom je savješću služio Bogu, svojoj Crkvi i spasenju čovjeka. U Zagrebu mu je svečano dodijeljen počasni doktorat Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.