fbpx
Foto: Robert Fajt / CROPIX

SVE IH JE VIŠE NA PUTU PREMA EU! Hrvatska postaje jako važna za migrante: Talijani strašno nezadovoljni, ‘većini ne treba međunarodna zaštita’

Autor: Ivan Grandov

Dok izbijaju nove francusko-talijanske kontroverze oko migranata, Bruxelles se nastoji boriti protiv ilegalne migracije na središnjem Mediteranu provedbom novog akcijskog plana. No, veći izazov bit će zapadni Balkan, koji je najaktivnija migrantska ruta prema Europi, piše ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.

Humanitarni brod Ocean Viking sa 234 migranata uključujući 57 djece plutao je gotovo tri tjedna u međunarodnim vodama. Naposljetku je brod pod norveškom zastavom kojim je upravljala francuska nevladina organizacija SOS Méditerranée preusmjeren prema Toulonu u Francuskoj jer mu Rim nije dopustio pristup u talijanske luke. Incident je izazvao diplomatski spor između dviju Italije i Francuske.

“Moramo imati na umu da velika većina ljudi koji danas stižu tom srednjomediteranskom rutom ne treba međunarodnu zaštitu”, rekla je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.


Mnogi od tih migranata bili su pretežito iz Egipta, Tunisa i Bangladeša i željeli su se zaposliti u EU-u, dodala je.

Spor Francuske i Italije

Unija već godinama pokušava postići dogovor o tome kako raspodijeliti migrante i tražitelje azila. Prošli tjedan Europska komisija iznijela je Akcijski plan za središnji Mediteran, predloživši niz mjera za rješavanje izazova na toj ruti.

Akcijski plan ima za cilj suzbijanje ilegalne migracije na Sredozemnom moru i jačanje solidarnosti i odgovornosti država članica EU-a. Suradnja sa zemljama podrijetla migranata i tranzitnim zemljama treba biti intenzivirana, iregularne i nesigurne migracije treba obeshrabrivati te predložiti rješenja na području potraga i spašavanja migranata.

Komisija je najavila da će slični akcijski planovi biti pripremljeni za migracijske rute na istočnom Mediteranu i zapadnom Balkanu. Po povjerenici Johansson, akcijskim planom želi se i ubrzati primjenu mehanizma solidarnosti, koji je u lipnju ove godine dogovorilo 19 država članica EU-a.

Po tom dogovoru, članice trebaju preuzeti 8000 izbjeglica spašenih na plažama ili kod mediteranskih obala južnih država članica. No spor između Francuske i Italije već ugrožava taj dogovor. Nova desna vlada u Rimu radije uopće ne bi dopustila privatnim spasilačkim brodovima s migrantima da pristanu u talijanske luke.

Pariz je na to poručio da neće primiti 3500 migranata iz Italije i pozvao je druge članice EU-a da suspendiraju sudjelovanje u europskom mehanizmu relokacije migranata i da usvoje slične mjere.




Pitanje raspodjele tražitelja azila

Italija, Grčka, Cipar i Malta zajednički su kritizirale druge države članice što ne čine dovoljno kad je riječ o raspodjeli tražitelja azila. Upozorili su da samo mali dio migranata koji stiže u te četiri zemlje bude relociran po sadašnjem europskom sustavu.

Po Komisiji, do sada je samo 117 migranata redistribuirano po dobrovoljnom mehanizmu solidarnosti. Plan poziva da se obećanje o prihvaćanju 8000 migranata ispuni do kraja lipnja 2023. godine.

Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je da je za njegovu zemlju mehanizam solidarnosti imao “apsolutno nedovoljne rezultate”.




Dodao je da druge države nisu spremne preuzeti odgovornost kada su brodovi s gotovo 1000 spašenih migranata danima čekali kod talijanske obale da se odredi u koju će luku pristati. Oprezno je pozdravio plan EU-a i naglasio važnost oživljavanja plana za distribuciju migranata dogovorenog u lipnju.

U Njemačkoj je broj migranata ogroman, pa se i tamo pitaju što učiniti.

Hrvatska tranzitna zemlja

Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija postale su tranzitne zemlje za migrante koji žele u zapadnu Europu. U BiH trenutačno je oko 2600 migranata registrirano u prihvatnim centrima, a još oko 700 nalazi ih se u blizini granice s EU-om.

Hrvatska je zabilježila veliko povećanje ilegalnih prelazaka granice od 146 posto, po državnom tajniku u hrvatskom ministarstvu unutarnjih poslova Žarku Katiću. A promijenile su se i zemlje podrijetla migranata.

Tradicionalno su migranti koji dolaze u Hrvatsku bili s Bliskog istoka i sjeverne i subsaharske Afrike. Ove godine pet prvih zemalja podrijetla migranata su Irak, Burundi, Turska, Afganistan i Kuba.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.