fbpx
Foto: Guliver/Ukraine Presidency

‘SVAKA ČAST ZELENSKOM, ALI PREŠAO JE SVAKU MJERU!’ Opasno iskri, postoji nešto puno gore od Donbasa: Analitičar za Dnevno o planovima Rusije i Kine

Autor: Ivor Kruljac

Rusko napredovanje u Donbasu, zapadne sankcije, susreti članica Brics savjeta vođenih Kinom, i svakodnevne diplomatske napetosti izazovne su za navigiranje i shvaćanje onog pitanja koje nas sve muči od 24. veljače: Kamo dalje idu međunarodni odnosi.

O tome smo za Dnevno.hr razgovarali s Branimirom Vidmarovićem, vanjskopolitičkim analitičarem i vanjskim suradnikom Sveučilišta u Puli koji je ustvrdio kako se situacija u Donbasu stabilizirala negativno po Ukrajince.

“Rusi su doista fokusirali sve svoje snage na zatvaranje kliješta, odnosno na proširenje i kompletno preuzimanje Donbasa u njegovim administrativnim granicama. Nitko ne može reći koliko će to trajati jer ovisi o koncentraciji ruskih snaga, dostavi oružja ukrajinskim snagama ali pretpostavio bih da bi Rusi to mogli preuzeti do zime zbog toga što onda stižu velike hladnoće, teren i uvjeti se mijenjaju, te je klima tamo dosta hladna.


Što bi bilo kad bi bilo?

Kako se rat nastavlja sa žrtvama na obje strane, pitanje je li bilo moguće izbjeći krvoproliće, sve više zanima ljude. Vidmarović upozorava kako je teško govoriti post-factum, ali kako je mogućnost mirnog rješenja postojao, a zvao se Minsk 2.

“Kada bi se Ukrajina, ali i europske zemlje, Normandijska četvorka, više zalagali za taj sporazum, onda bi se moglo naći rješenje gdje bi Donbas bio de-facto pod ruskom kontrolom, ali u ukrajinskim granicama. No, pitanje je bi li i to zaustavilo Putina s obzirom da je vidljivo da se on jako dobro pripremao za ovakav ishod od 2014. godine”, komentirao je Vidmarović ustvrdivši kako odgovornost za početak rata može naći na obje strane, zbog čega je ponovio kako je vrlo teško analizirati stvari sada kada su se već dogodile.

“Nespretan je to splet okolnosti gdje je Ukrajina i Europa svaka zakazala na svoj način, a Rusija zapalila šibicu”, mišljenja je Vidmarović.

Vrijednosne razlike nadmašile hladnoratovsku ideologiju

No, šibica je popraćena odgovorom Zapada sankcijama prema Rusiji, ali problematično je pitanje koliko su one uspješne u slamanju ruskog ratnog stroja i volje za nastavkom pohoda na Ukrajinu. S druge strane, prilično su problematične za Zapad, poglavito Europu. Rusija ustraje u Ukrajini, pronalazi nove partnere, valuta se stabilizirala, a s druge strane Europa strahuje od potpune obustave plina. Vidmarović je uvjeren, iako se radi o velikom šoku za Europu i zapadni liberalni svijet, kako su posrijedi prevelike vrijednosne razlike te kako to više nije ni ideologija hladnog rata.

“Mislim da će sankcije potrajati i Europa će se truditi dobaviti energente iz drugih izvora. No teško je procijeniti odakle je, primjerice, došla nafta kada se ona miješa u rafineriji. Već se sada priča da je indijska nafta koju Europa kupuje velikim udjelom pomiješana s ruskom naftom, pošto Rusija Indiji prodaje naftu s velikim popustom”, upozorava Vidmarović.

Dodao je i kako vjeruje da će se zelena tranzicija zakočiti jer se sada teško fokusirati na zelenu energetiku. Međutim, Vidmarović je uvjeren da će s vremenom, procjenjuje, kroz godinu ili dvije zelena energija ponovno dobiti snažan poticaj.




Pragmatizam globalnog juga

No, ako su vrijednosne razlike između Zapada i Rusije prevelike, svakako nisu između Kine i Rusije, pa ni drugih država koje čine famozni BRICS. Može li svijet očekivati novu blokovsku podjelu, gdje bi Rusija i Kina vodile savez koji će biti hegemon i konkurencija Zapadu.  Vidmarović ističe, premda se Zapad upravo toga boji, kako to neće nalikovati blokovskoj podjeli jer se upravo Kina protivi blokovskim podjelama.

“Kina je izrazito globalizirana zemlja čiji razvoj ovisi o svim krupnim sudionicima međunarodnih odnosa i nema namjeru zatvarati se. Ruske frustracije im nisu nikakav čimbenik za razvoj, ni Indiji, Brazilu i afričkim zemljama. Ove zemlje ne osuđuju Rusiju jer imaju svoje povijesne faktore, antikolonijalizam tradiciju nesvrstanosti, no najbitnije, to su zemlje u razvoju koje se ne žele ograničavati“, objasnio je Vidmarović kako je riječ o regionalnom pragmatizmu globalnog juga.

“Ne bi rekao da je posrijedi blokovska podjela nego preraspodjele globalnih snaga. Rusija im se dobro uklapa jer je bacila veliki izazov hegemoniji SAD-a, Ove zemlje imaju problem sa zapadnom demokracijom, s ljudskim pravima, stalnim promjenama vlasti, a Rusija im je svima strahovito važna zbog dobave oružja i za rude i energente”, navodi Vidmarović.




“Svaka čast Zelenskom, ali je doista pretjerao”

Sankcije tu ostaju, no ipak čini se, kako je utjecaj pa i divljenje ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u padu. Od Bidenovih kritika kako nije slušao američka upozorenja, do Macronovog inzistiranja da Rusija ostane sugovornik te njemačkih demokrata koji također igraju pažljiviju igru i nadaju se miru, a ne daljnjim razaranjima, Vidmarović komentira kako se je sasvim normalna stvar da se percepcija mijenja, što je normalna stvar.

Svaka čast Zelenskom, ali je doista pretjerao, pogotovo s kritikama zapadnim zemljama i nastupom kako su svi dužni, kako svi nešto moraju i sa svojim optužbama. Čudim se da nitko ranije nije reagirao jer je prešao mjeru”, rekao je Vidmarović dodajući kako je došlo do zasićenja u kojemu se svi racionaliziraju, a simboli otpora postaju obični ljudi. No, dodaje kako će potpora Zelenskom i Ukrajini i dalje trajati zbog hirbidnog rata Velike Britanije, SAD-a i Rusije.

 Ruski odgovor na Litvu škakljivo pitanje

Dok u Ukrajini traju razaranja, a u međunarodnoj areni prepucavanja, diplomatske tenzije uvijek riskiraju izbijanje novog vojnog sukoba koji bi mogao dovesti do eskalacije. Takav je primjer Litve koja je zbog blokade sankcionirane robe u Rusku enklavu Kalinjingrad (između Poljske i Litve) digla nove napetosti, a Rusija je već najavila, praktično rješenje koje se neće ticati samo diplomacije.

Upitan o tome kakve bi to odgovore Litva mogla očekivati, Vidmarović je zastao rekavši kako postoje mogući ekonomski, ali i vojni odgovori, kao što je dizanje Kalinjingrada u stanje veće pripravnosti (a podsjetimo, radi se o području s raketama Iskander, koje mogu nositi nuklearne bojeve glave).

“Ekonomski Rusija nema tu puno toga za napraviti jer se praktički za EU jako malo i uvozi, te se tu više radi o vojnim i političkim prijetnjama. Kalinjingrad poprima ružan oblik. Definitivno bi potpuna blokada rezultirala nepredvidim posljedicama u vojnom smislu i vidim da se, po najnovijem, Litva i Poljska drže stava da će blokirati određene kategorije ekonomskih proizvoda, ali da će stati milimetar ispred potpune blokade da ne provociraju Ruse. Ta je točka sada opasnija od Donbasa i Priednostrovlja“, zaključio je Vidmarović.

Autor:Ivor Kruljac
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.