Foto: Marko Markovic / CROPIX

Sudbina Srbije i Kosova u Europi ovisit će o ovom čovjeku? Zovu ga Barbika, vozio je Renault 4

Autor: Tomislav Fumić/7dnevno

Bivši slovenski predsjednik Borut Pahor ima ambiciju postati glavni pregovarač Europske unije za Balkan. U prosincu prošle godine osnovao je ustanovu Prijatelji zapadnog Balkana, upravo kada mu je prestao jednogodišnji status bivšeg predsjednika države, za vrijeme kojeg je uživao neke povlastice.

Imao je ured s dvoje zaposlenih, bili su mu pokriveni troškovi, putovao je po svijetu i držao predavanja. Ali jedno oko mu je stalno bilo okrenuto prema Balkanu i sada želi zamijeniti slovačkog diplomata Miroslava Lajčaka na mjestu posebnog izaslanika EU-a za dijalog Beograda i Prištine.

U tome Pahor ima svesrdnu podršku Ministarstva vanjskih poslova i svoje bivše kolegice iz stranke Tanje Fajon jer je i interes Slovenije da bivši šef države zauzme jednu od bitnih funkcija unutar Europe. Ako Pahor u tome uspije, bit će i prvi bivši s ovih prostora koji nastavlja europsku karijeru nakon odlaska s funkcije u svojoj zemlji. Nikomu to u Hrvatskoj nije uspjelo iako su mnogi iskazivali ambicije.

Foto: Damir Krajac / CROPIX

Nerealna očekivanja

Stipe Mesić želio je biti posrednik u kriznim područjima u svijetu, ali to nije ostvario. I danas ga mnogi zovu u posjete, pogotovo u zemlje s kojima je imao dobre odnose kada je bio na Pantovčaku, ali nije bio u igri ni za jednu funkciju u nekoj međunarodnoj organizaciji. Bivša šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić željela je nastaviti karijeru u Ujedinjenim narodima, ali je to tadašnja vlast svim silama spriječila.

Bivša premijerka Jadranka Kosor nije dogurala ni do europske parlamentarke iako je najzaslužnija za to što je Hrvatska na vrijeme završila pregovore za ulazak u članstvo EU-a. Kolinda Grabar Kitarović spominjala se kao kandidatkinja za čelno mjesto u NATO-u, što je bilo krajnje nerealno i više se ta informacija plasirala iz njezina kruga. Ivo Josipović nije iskazivao ambicije za nastavak karijere izvan Hrvatske i to bi, kada je riječ o hrvatskim političarima, bilo sve.

Vučić došao Macronu, a onda pljuska: Smračilo mu se kad je čuo što ovaj govori




Ako se ne računa Ivo Sanader, koji je u zenitu svoje popularnosti bio spominjan kao mogući predsjednik Europske komisije, što je također bilo nerealno, a Andrej Plenković kao šef diplomacije EU-a, što se također neće dogoditi. Iz Srbije nitko nije imao ni minimalnu šansu za transfer u Europu, pogotovo zato što je Đinđić bio ubijen, a jedini je uživao ugled. Naravno, ni iz BiH i Crne Gore, kao ni iz Sjeverne Makedonije nije bilo političara koji su bili prepoznati u svijetu pa i nisu mogli računati na neko značajnije mjesto.

Borut Pahor nešto je drugo. Izgradio je ugled umjerenog i realističnog političara iz male zemlje. Sada bi trebao podnijeti osobnu prijavu, a navodno je dosad nije podnio španjolskom diplomatu Josepu Borrellu jer Lajčaku istječe mandat krajem kolovoza. Za Pahora se već naveliko lobira jer nije moguće da neka kandidatura prođe bez podrške utjecajnih zemalja u EU-u. Velika mu je prednost što se problematikom zapadnog Balkana dugo bavi, na jedan vrlo pametan način, tako da se nije zamjerio ni jednoj strani.

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Nadimak – Barbika

U sklopu Instituta Prijatelji zapadnog Balkana djeluju i bivša visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, bivši švedski premijer i visoki predstavnik UN-a za Bosnu i Hercegovinu Carl Bildt, bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor, bivša predsjednica Albanije Atifete Jahjaga, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić i nacionalni koordinator za zapadni Balkan Peter the Greek. Dakle, sve zvučna imena koja i danas dobro kotiraju u Europi.




Pahor je nastavak karijere dugo pripremao. S mjesta predsjednika Slovenije otišao je cijenjen i hvaljen, bez repova i afera, što rijetko uspijeva političarima u ovom dijelu Europe. Sadašnju šeficu diplomacije Tanju Fajon upravo je on postavio za nositeljicu liste za europske izbore, na kojoj je prošla i bila aktivna u Bruxellesu. I njegov sin Luka zaposlen je u Ministarstvu vanjskih poslova, a Pahor je za vrijeme mandata održavao dobre odnose sa slovenskim karijernim diplomatima. Tanja Fajon nije se složila s time da Pahor postane posebni izaslanik za slovensku kandidaturu za Vijeće sigurnosti UN-a, ali je sada potpuno stala iza njega.

Zanimljiva je biografija bivšeg slovenskog predsjednika. Trideset je godina u visokoj politici, bio je i zastupnik u Europskom parlamentu, slovenski premijer i predsjednik u dva mandata. Diplomirao je politologiju, a često se spominje da je u mladosti bio maneken i navodno mu je nadimak bio Barbika. Nije bježao od objektiva ni kada se brzo uspinjao na političkoj ljestvici, a za vrijeme predsjedničke kampanje glumio je mesara, frizera, čistača, ugostitelja. Čak su te fotografije prije devet godina završile na prigodnom kalendaru. U Hrvatskoj ga dobro znaju jer je uspio prekinuti krizu koja je dovela do zamrzavanja pregovora EU-a i naše zemlje i na kraju do nikad razjašnjenog odlaska Ive Sanadera. Na američku inicijativu Pahor se u dvorcu Trakošćan sastao s Jadrankom Kosor te je dogovoreno da se nastave pregovori i da Slovenija neće blokirati put Hrvatske.

Foto: Davor Pongracic / CROPIX

Stari Renault 4

Susret u Trakošćanu, koji su pratili brojni novinari, bio je pripremljen na brzu ruku pa je sama Kosor pripremala stari dvorac da razgovor bude u ugodnom ambijentu. Razgovarali su vrlo srdačno, što se ponekad pogrešno interpretiralo i u slovenskoj i u hrvatskoj javnosti. “Nekoć, kad smo bili predsjednici vlada, zvao me u tri sata u noći i pitao koliko je sati u Zagrebu”, znala je u šali govoriti Jadranka Kosor.

Pahor je ljevičar, ali je tijekom karijere stekao ugled čovjeka koji nije rob ideologije. Od svih političara na ovim našim prostorima Borut Pahor najviše je aktivan na društvenim mrežama. Nedavno mu je bio hakiran profil na Facebooku, gdje ga prati gotovo 150.000 ljudi. Veliki odjek imala je dražba na kojoj je prodavao svoj stari Renault 4, koji su za 60.000 eura kupila tri brata obitelji Fratar iz Dravograda, a novac je išao za djecu koja se liječe na ljubljanskoj onkologiji. Inače, svoj stari auto kupio je za 500 eura i objavio je mnoge slike kako njime upravlja. Za posjeta Zagrebu prije dvije godine darovao je pčelinjak Zoološkom vrtu.

Vučić za mandatara postavio sina Šešeljevog potrčka: ‘Ne razumijem Srbe koji ljetuju u Hrvatskoj’

Pahor je zaista na vrijeme shvatio što se traži od modernog političara i nije robovao klišejima kakve vidimo kod njegovih kolega u susjednoj Hrvatskoj. Znao je pametno upakirati red politike i red PR-a, a to su Slovenci prepoznali te su bili ponosni na svog predsjednika. Trideset je godina odmjeravao snage na ovakav ili onakav način i s liderom slovenske desnice Janezom Janšom, ali nikada nije bilo riječi koje graniče s uvredama. Bio je u izuzetno dobrim odnosima i sa Zoranom Milanovićem, a na posljednjem službenom susretu i nakon tirade upućene hrvatskoj vladi i Plenkoviću sam Milanović je rekao: “Neugodno mi je što to Pahor mora slušati.” Kada se sve uzme i oduzme, Borut Pahor vjerojatno je najcjenjeniji političar s ovih prostora u regiji.

Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Otvoreni sukob

To su prepoznali i u Europi pa su ga kao govornika na London speaker bureau predstavili kao živahnog i elokventnog govornika koji impresionira svojom strašću prema ujedinjenoj, miroljubivoj Europi. Ističe se i da je aktivan u sportu, da govori engleski i talijanski, a služi se i francuskim.

Pahor bez sumnje ima mnogo utakmica u nogama i kada je riječ o trusnom Balkanu. Nije navijač za bilo koju stranu, a kako funkcioniraju političari u ovom dijelu Europe, zna bolje od Lajčaka, koji se vrtio ukrug. Po običaju, primali su ga i u Beogradu i u Prištini, slovačkom diplomatu govorili jedno, a čim bi otišao, promijenili bi ploču. Taktika koja se godinama primjenjuje na Balkanu, koju dobro znaju svi koji dolaze i prolaze.

Nitko nema iluzija da je bilo tko, pa i Pahor, sposoban pomiriti Srbiju i Kosovo. Očito to nije uspjelo ni Emmanuelu Macronu koji je nedavno u Elizejskoj palači primio Vučića i pritom spomenuo da je zadatak Beograda da procesuira one koji su uz pomoć oružja ne tako davno izazvali gužvu na Kosovu, uz ljudske žrtve. I francuski predsjednik, svjestan da malo može učiniti kada je riječ o srpsko-kosovskom pitanju, nudi mrkvu i batinu, prodaje svoje zrakoplove i Vučiću i susjedima, Hrvatskoj, pa što bude.

Prema iskazima nekih bliskih sadašnjoj vlasti na Kosovu, Srbija se priprema i za otvoreni sukob s Kosovom i vojska je sve vrijeme u pripravnosti. Kompliciranje situacije u Europi, prije svega oko Ukrajine, ni tu mogućnost ne čini nerealnom, iako bi posljedice za Srbiju bile ogromne. Ali, kada je sve neizvjesno, i ta vojna varijanta može proći. Ako bude u osjetljivoj ulozi između Europe i Beograda i Prištine, Borut Pahor će se naći pred nizom izazova, možda i znatno opasnijih od onih pred kojima se našao Lajčak. Bit će, to je sigurno, izravniji, usprkos tomu što bi tada bio u diplomatskoj misiji, a diplomati javnosti plasiraju samo djelić onoga što se doista događa.

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Vrsta jamstva

A i Slovenija će se na neki način profilirati kao zemlja koja može stvoriti red na nemirnom Balkanu, zapravo preuzeti ulogu od Hrvatske. Zagreb nikada nije uspio u tome da se njegova diplomacija ili političar tako postave da ih cijene svi u regiji, bez obzira na političke boje. Naši šefovi diplomacije nisu ni iskazivali neku posebnu pažnju regiji, osim BiH. Predsjednici i premijeri nisu uložili stvarni trud da budu prepoznati kod svih u susjedstvu, a nakon što je Hrvatska priznala Kosovo, nije bilo šanse da Beograd prihvati ikoga u Hrvatskoj za ozbiljnog posrednika.

I Slovenija je priznala Kosovo, što je također izazvalo nervozu u Beogradu, ali to nije umanjilo političku snagu Boruta Pahora, koji je naglašavao da predstoji dugoročna nestabilnost u regiji ako Srbija odabere Rusiju. Zauzeo se da se osnuje “neka vrsta” srpske zajednice na Kosovu jer bi se time vratilo povjerenje između Srba i stanovnika Kosova. “Moramo dati Srbiji vremena da, korak po korak, donese određene odluke i konačno prijeđe na našu stranu”, rekao je prošle godine Pahor. “Za Vučića i vlast u Srbiji veoma je važno da dobiju neku vrstu jamstva da će, na kraju europskog puta, Srbija postati punopravna članica Europske unije.”

Kada je u prosincu prošle godine promovirao svoju knjigu “Pobjeda”, Pahor je dao naslutiti čime će se baviti kada istekne “godina poslije” predsjednikovanja. Najavio je da će održati predavanja širom Europe upravo na temu odnosa zemalja Balkana i o tome kako vratiti povjerenje da se ide u smjeru mira i suradnje. Onda je poručio da će se upravo tim zadatkom baviti i njegov institut Prijatelja zapadnog Balkana. “Slovenci, uključujući i mene, imaju uvid u nerazumijevanje međunarodne zajednice u vezi sa zbivanjima na zapadnom Balkanu. Posvuda imam prijatelje, svagdje otvorena vrata i čini mi se da bih bio nemaran da nisam iskoristio to nasljeđe”, rekao je tada.

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Ostao dosljedan

U međuvremenu je za Institut osigurao i novac, a smješten je u istim prostorijama u kojima je boravio nakon što je prestao biti predsjednik. Savjetnica mu je ostala ista, Alja Brglez, a Institut ima nekoliko zaposlenih i vanjskih suradnika.

U ovom trenutku nemoguće je predvidjeti po kojem će ključu moćnici u Europskoj uniji dijeliti položaje, ali se može pretpostaviti da ne vlada posebna jagma za mjesto na koje pretendira Pahor. Sam bivši predsjednik više je puta rekao da je Europi potreba sveobuhvatna reforma kako bi se mogli rješavati nagomilani problemi. U jednome je ostao dosljedan, a to je stav da sve države zapadnog Balkana moraju imati stvarnu perspektivu da postanu članice Europske unije. To je bio i sada jest i stav Slovenije, bez obzira na desne i lijeve vlade. “Ako Europa zbog svojih unutarnjih problema bude kasnila u širenju, onda će taj teritorij zakasniti, ne samo da se očuva mir, nego i da napreduje, što je želja i EU-a i država u regiji. Bosna i Hercegovina ovdje je ključna”, kaže Pahor i najavljuje da će se osobno zalagati da se u ovom dijelu Europe očuva mir. To je, uostalom, naglašavao i kada je pokrenuo, s hrvatskom stranom, inicijativu Brdo-Brijuni, koja je u međuvremenu zamrla. Predlagao je da BiH mora u EU bez ikakvih uvjeta.

Za nas u Hrvatskoj važno je spomenuti Pahorovu ulogu u europskoj politici zato što se pokazao vjerodostojnim, upornim i političarom koji ima kredibilitet jer je pošten i otvoren. Nažalost, istočno od Slovenije malo je takvih političara pa ih ni Europa nije prepoznala kao Pahora. Politika s figom u džepu ili da se jedno govori u Bruxellesu a drugo kod kuće polako prolazi kao uspješna taktika. Sada se ipak traže političari s ugledom, koji iza sebe imaju uspješnu karijeru, bez mrlja, koji nisu bili umiješani u korupciju. Zato je Borut Pahor primjer svima na “brdovitom Balkanu”, “u regiji”, na jugoistoku Europe, kako komu drago.

Autor:Tomislav Fumić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.