Foto: Profiemedia/Special forces

STRUČNJAK O TERORIZMU U EUROPI: ‘Političari su u strahu, ljudi koji su došli polako ucjenjuju da budemo dobri fini i kulturni!’

Autor:

Jučer je Europu potresao novi teroristički napad koji je uslijedio samo nekoliko dana nakon stravičnih napada, izvedenih na posebno okrutan način u Francuskoj. Beč je u ovim trenucima pod opsadom, a u grad je ušla vojska. Građani Europe u ovim trenucima izloženi su teroru i velikom udaru na njihovu slobodu. Kako se osjećati sigurno na ulicama gdje vas u svakom trenutku netko može isjeći sabljom ili prerezati vam vrat? Što sve ovo znači za sigurnost Europe i kako uči u koštac s ovim očito sve većim problemom otkrio nam je ugledni stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila.

Cvrtila kaže kako bismo u ovom trenutku mogli govoriti o svojevrsnom valu islamističkih terorističkih napada:

“Sada smo već imali nekoliko napada u Francuskoj i sada ovdje, tu bismo možda već mogli govoriti o nekom valu islamističkih terorističkih napada koji lagano zahvaća Europu. U Francuskoj su to učinili hladnim oružjem, a ovi napadi su izvedeni vatreni oružjem. Moglo bi se reći da su bili znatno bolje organizirani”, govori nam Cvrtila o stravičnim napadima koji se događaju iz tjedna u tjedan, a potom nam objašnjava koliko je teško nadzirati rad terorističkih skupina budući da je njihovo djelovanje posljednjih godina decentralizirano.

“Ono što je u ovom trenutku teško procijeniti jest to jesu li ovi napadi povezani i imaju li nekakvo centralno upravljanje ili ne. Terorizam već dugo vremena funkcionira decentralizirano. To funkcionira tako da se postave određeni ciljevi, a napadači se ‘puste s lanca’ i onda samostalno djeluju. Shvatili su da je tako mnogo jednostavnije sijati teror nego da cijelu terorističku akciju morate koordinirati, sinkronizirati, javljati što samo po sebi predstavlja rizik da ih se otkrije. Problem je i to što čak i kad razbijete jednu lokalnu mrežu, još ih je desetak ostalo. I sada, ako oni nisu povezani i ne koriste sredstva komunikacije, onda je njima teško ući u trag. Ovo je vrlo opasno. Pitanje je i što znači ‘vuk samotnjak’. Pojedinac je možda počinio zločin sam, ali ideologija je krovna. Možda se zapovjedi ne izdaju direktno i možda ne postoji poveznica direktna, ali teroristički čin je ono što ih na kraju veže”, kazao je Cvrtila opisujući modus operandi radikala koji su se uvukli u europsko društvo koje je kako kaže izrazito podbacilo u pokušaju integracije.

 “Teško je reći jesu li ljudi koji su došli u zadnjem migrantskom valu došli radikalizirani s istoka ili su bili poluradikalizirani, pa su se ovdje radikalizirali radi ne mogućnosti prilagodbe zapadnjačkoj kulturi. U svakom slučaju, to nije ništa neočekivano, Mnogi ljudi koji su se bavili sigurnošću upozoravali su i kod prvog i kod drugog vala da se Europa morati nositi i sa sigurnosnom ugrozom koju  takva migracija ljudi donosi. Ono što je veliki problem jest što se sustav integracije 50 godina nije promijenio, a pokazao se posve ne funkcionalnim. Dopustilo se da se stvaraju geta, klanovi i tako dalje. To nije način na koji ćemo spriječiti radikalizaciju i povezanost. Pitanje je i to koliko se države bave tim ljudima i kakva su nastojanja da ih se integrira u društvo i prilagodi novom načinu života, novoj kulturi, zakonima, pravilima i tako dalje. Očito je da za to nemamo sredstava niti resursa. To je skup proces, ali država se njima mora baviti sustavno” govori Cvrtila i nadodaje kako se Europljani moraju pomiriti s realnošću:

” Ti ljudi su stigli u Europu, oni su primljeni i naša su stvarnost, dio su nas sa svim svojim pozitivnim i negativnim stvarima. Politika je odlučila da ćemo ih primiti i sada moramo prihvatiti da to donosi i određene negativne posljedice i sve opasnosti na koje se upozoravalo i ranije”, kazao nam je Cvrtila, a potom objasnio kako bi trebalo uvesti sustav sigurnosti koji bi nažalost mogao biti i problematičan.

“Kako bi se Europa branila, prije svega treba donijeti dobre mjere integracije. Dakle, ne mogu se stvarati geta i klanovi. To je prije svega dakle. Ljude treba pravilno disperzirati kroz domicilne kvartove gdje će se oni učiti družiti i ponašati kao što to čine oni koji su desetljećima i stoljećima tu. Drugo, službe sigurnosti ih trebaju nadzirati. Centri koji bi mogli biti potencijalni izvori radikalizacije moraju također biti pod nadzorom iako je to delikatno jer se uglavnom radi o vjerskim središtima, a znamo da je vjera privatna stvar. Ali, nažalost, bez toga ovdje neće ići. Treba voditi i računa o oružju koje dolazi i gdje se ti ljudi kreću kada se primijeti da se ostvaraju potencijali za napad. Treba uspostaviti jedan širi nadzorni sustav koji je problematičan, ali nažalost ne vidim kako bi se sve ovo moglo izvesti bez njega. Treba reći da pravo na slobodu treba uvijek poštivati, ali gdje su prava ubijenih u ovim napadima? Njihovo pravo na život i slobodu jače je od prava nekoga da ubija radi vjere”, priča Cvrtila i nadodaje kako su države Europe propustile poduzeti bilo što jer su u strahu od islamista koje su sami naselili.

 “Već je bilo dovoljno prostora i vremena od onog prvog migrantskog vala da se pripremi jedna strategija i da se osigura mir. Međutim, države i političari malo zaziru i boje se poduzeti išta. Na primjer Angela Merkel vrlo odmjereno i oprezno govori što će reći jer zna kakav problem s islamistima ima kod sebe i pazi da nekoga ne uvrijedi. Mi smo došli pomalo u situaciju da nas ljudi koji su došli polako ucjenjuju da budemo dobri fini i kulturni jer ćemo u protivnom imati ovakve probleme. Političari su u strahu od toga i to je vidljivo. Što poduzeti i što napraviti, a da ne izazovemo još veće probleme? Europa je postala talac svojih odluka i procjena”, zabrinut je Cvrtila i poručio kako se Europa do sada uspješno obračunavala s ekstremizmom, ali da je ovo nešto na što u ovom trenutku nema odgovora zbog čega bi domicilno stanovništvo moglo uzeti stvar u svoje ruke.

“Europa se uspješno obračunala s desnim ekstremizmom na primjer. Niti jedno nasilje se ne može opravdavati, ali suvremena Europa se još nije suočila s ovakvim tipom ekstremizma gdje se ljudima hladnokrvno na cesti odrubljulju glave. Treba reći da bi sve ovo moglo izazvati i domicilno stanovništvo i tu bi moglo biti ozbiljnih problema”, govori nam Cvrtila koji smatra kako Hrvatska nije u ugrozi i da primjerice kršćani i muslimani na ovim prostorima imaju vrlo dobar suživot. 

“Što se tiče Hrvatske, mislim da mi nismo neka meta islamističkog radikalizma. Uvijek je moguće jer smo sastavni dio EU, ali čini mi se da nismo visoko na njihovoj ‘rang listi.’ Islamisti ciljaju na zemlje koje su sudjelovale u ratovima na njihovom teritoriju i tako dalje. U Hrvatskoj su povučeni dobri potezi ranije. Mi imamo dobar suživot s muslimanima koji su već stoljećima tu i mi živimo u dobrom suživotu. Kršćani i muslimani su na ovim prostorima kulturološki u velikoj mjeri isti, razlikuje ih vjera, ali živimo praktički isti život. Druga su stvar pojedinci radikalizirani tokom rata, ali to je relativno malen problem”, zaključuje Cvrtila.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.