fbpx
Foto: Guliver Images

ŠTO SE KRILO IZA PRITISKA AUSTRIJE NA HRVATSKU? Olakšanje nakon dramatičnog preokreta: ‘Moguće je da se radi o političkoj igri’, stručnjaci otkrivaju što se događalo iza kulisa

Autor: Dnevno.hr/Ivan Grandov

Austrijski kancelar Karl Nehammer je u utorak, dan prije posjeta Zagrebu, rekao je da njegova zemlja neće staviti veto na pristupanje Hrvatske šengenskom prostoru.

“Teško da osjećamo bilo kakav migrantski pritisak iz Hrvatske prema sjeveru. Budući da Hrvatska ispunjava zahtjeve zaštite granice na uzoran način, ja tu ne vidim problem. O zemljama se glasuje pojedinačno”, rekao je Nehammer u razgovoru s novinarima u utorak u Klagenfurtu, a prenosi austrijski dnevnik Kleine Zeitung.

List dodaje da to “jednostavnim jezikom znači da je prijetnja vetom usmjerena prema Bugarskoj i Rumunjskoj. Kancelar Nehammer je dodao i da je u Austriji “100.000 ljudi koji su neregularno prešli granicu, od kojih je 75.000 prešlo zemlje poput Rumunjske, Bugarske i Mađarske, a da ih tamošnja sigurnosna tijela nisu registrirala. To je sigurnosni rizik i o tome se moramo pobrinuti.”


Što se događalo iza kulisa?

Najnovija izjava kancelara Nehamera dolazi kao olakšanje nakon što je njegov ministar u hrvatski javni prostor unio značajan nemir.

Podsjetimo, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner izazvao je veliku zabrinutost u Hrvatskoj nakon što je rekao da se protiv proširenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. On je proteklih dana u više navrata rekao da se protivi proširenju šengenske zone, za koju je rekao da ne funkcionira, što se vidi po povećanom broju tražitelja azila u Austriji.

Nehammer u srijedu dolazi u radni posjet Hrvatskoj i susrest će se s premijerom Plenkovićem, prvo u Banskim dvorima na sastanku, nakon čega su predviđene izjave, a u četvrtak zajedno će obići LNG terminal u Omišlju na Krku.

Iako se čini da je samo dan prije Nehammerovog posjeta elegantno riješena situacija koja je imala potencijala postati veliki problem za Hrvatsku, još mnogo stvari ovdje ostaje nejasno.

Primjerice, zašto je austrijanski ministar unutarnjih poslova čak dvaput ponovio kritike planiranog proširenja Schengenskog sustava na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku, a teško da je takve izjave davao bez znanja kancelara koji sada tvrdi da nikakvog veta od strane nama inače prijateljske Austrije neće biti?

Politički analitičar Davor Gjenero i stručnjak za sigurnost Vlatko Cvrtila za portal Dnevno.hr komentirali su ozbiljnost izjava ministra unutarnjih poslova Austrije te otkrili pozadinu ‘političkih igara’ koje su do njih mogle dovesti.




“Austrija u ovom trenutku ima velike unutarnje političke probleme. Austrijska pučka stranka trenutno je pod istragom protiv bivšeg kancelara Sebastiana Kurtza. Rejting im dramatično opada, a s druge strane imaju veliki problem s migrantima”, rekao je Gjenero.

Najveći problem za Austriju, kako navodi, ne predstavlja Hrvatska, već migranti koji preko Srbije i Mađarske dolaze u Austriju.

“Brojke su ove godine znatno veće nego u prethodnim razdobljima. Austrija sada mora pokazati da nešto radi, a tu je najvažnije pitanje Schengen. Vidjet ćemo nakon susreta premijera Plenkovića s austrijskim kancelarom kako stvari realno stoje. Nije to odluka koju donosi ministar unutarnjih poslova, već odluka koju donosi Vlada. Kompromisno rješenje najvjerojatnije će biti da Austrija glasa protiv proširenja na Rumunjsku i Bugarsku i za ulazak Hrvatske u Schengen”, kazao je.




‘Problem je u Bugarskoj i Rumunjskoj, a ne u Hrvatskoj’

S Gjenerom se slaže i stručnjak za sigurnost Vlatko Cvrtila, koji nam je rekao kako unutar članica EU postoji rasprava o tome kako bi Schengen trebao funkcionirati u uvjetima izazova ilegalnih migracija.

“Austrija je bila jedna od država koja je provodila povremene kontrole na granici sa Slovenijom. Ova izjava austrijskog ministra unutarnjih poslova je iznenađenje za Hrvatsku, budući da je Austrija jako dobro upoznata sa situacijom na ovim prostorima te bi nas trebala podržati kao što nas podržava Slovenija”.

‘Moguće je da se radi o političkoj igri’

On je istaknuo problem ilegalnih migracija, međutim, “one najviše dolaze iz Mađarske, a ne iz Hrvatske”, rekao je Cvrtila.

Kako navodi, postoji mogućnost da je namjera austrijskog ministra da se Hrvatsku izdvoji iz te izjave. “Ako promotrimo izjavu koju je dao, možemo uočiti da su manjkavosti na koje je upozorio zastupljene u Rumunjskoj i Bugarskoj, a ne u Hrvatskoj. Moguće je da se radi o političkoj igri u kojoj se tim državama želi uskratiti članstvo u Schengenu, što bi bilo i opravdano zbog spomenutih manjkavosti. Ako se radi o nekoj vrsti političke igre, možemo ju i podržati, jer nam je stalo da uđemo u Schengen. Ne samo zbog utjecaja na turizam i gospodarstvo, već i zbog osjećaja pripadnosti EU”, rekao je Cvrtila.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je na konferenciji za novinare da je Austrija od početka “podržavala” članstvo Hrvatske u Schengenu i da se “ništa nije promijenilo”. Čini se da njegov austrijski kolega nije imao isti stav unatoč uvjeravanju HDZ-ova ministra.

“Davor Božinović je jedan od najozbiljnijih ljudi u hrvatskoj politici i čovjek s puno diplomatskih kilometara u nogama. On i njegova državna tajnica napravili su sjajan posao vezan uz pristupanje Hrvatske Schengenu. Božinović iza sebe ima vjerojatno najteži mandat ministra unutarnjih poslova nakon rata. On je čovjek kojem u načelu treba vjerovati i njegove procjene su ozbiljne i racionalne”, navodi Gjenero koji je rekao da bi Plenković mogao iskoristiti svoj utjecaj u Bruxellesu, ako bi to stvarno bilo potrebno.

“Čini mi se da Plenković cijelo vrijeme intenzivno radi na ulasku Hrvatske u Schengen. Bez političke pripreme Plenkovića i izvrsnog interresornog rada Božinovićevog tima, sve ovo što je ostvareno do sada ne bi bilo moguće”, rekao je Gjenero.

Zaokret u europskim politikama

Austrijski ministar Karner inzistira na proceduri traženja azila u sigurnim trećim zemljama ili na vanjskim granicama EU. Kako navodi Cvrtila, postoji ideja o registraciji migranata na vanjskim granicama EU-a.

“Kada migrant uđe u teritorij prve države članice, on bi se tamo trebao i registrirati. Međutim, države izbjegavaju njihovu registraciju jer bi to podrazumijevalo da moraju skrbiti o tom migrantu. Ako je ilegalno ušao u državu, onda ga moraju vratiti u onu državu iz koje je došao ili u njegovu matičnu državu. EU na neki način dopušta određenim ljudima da ih se registrira u državama poput Turske, te da tim putem dođu na teritorij EU-a”, rekao je.

Problem s ovakvim pristupom je, kako kaže Cvrtila, u tome što se tako može registrirati iznimno mali broj migranata. “Oni se radije upućuju u ilegalne kanale u nadi da će doći do svojeg cilja. To su najčešće države poput Austrije i Njemačke”, rekao je Cvrtila.

Smatra kako je u Europi došlo do dramatičnog zaokreta po pitanju ilegalnih migranata u odnosu na 2015. i 2016. godinu.

“Nakon velikog migrantskog vala, koji je dijelom bio posljedica otvaranja vrata migrantima od strane Njemačke iz ekonomskih razloga. Kasnije, kada se shvatilo da tako veliki priljev migranata neće moći apsorbirati, pristupilo se novim alatima poput ranije registracije migranta i odabira onih koji potencijalno mogu dobiti posao na teritoriju EU”, rekao je Cvrtila.

Kako navodi, ono što je promijenilo pristup političkih elita je pritisak javnosti. “Javnost je 2016. godine bila u strahu da će se tolikim priljevom migranta povećati i količina političkog nasilja i terorizma. Mnoge su radikalne političke platforme inzistirale na tome da dolazak drugih kultura ugrožava identitet Europe te da u budućnosti možemo očekivati ‘smrt Europe’. U takvim uvjetima se gomilaju razni strahovi i razvijaju se različite političke agende koje dobivaju određenu podršku javnosti. Promjena u politici na neki je način posljedica straha”, rekao je Cvrtila.

Autor:Dnevno.hr/Ivan Grandov
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.