fbpx
Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

ŠTO NAM JE OTKRIO POTRES NA BANOVINI? Ratno je nasljeđe vidljivo, no potres nas nije podijelio!

Autor: Hina/Mia Peretić

Humanitarna pomoć području stradalom od potresa provođena je pravedno, ali su neki aspekti javnih politika prema tome području imali etničke i nacionale prizvuke.

To je rezultat kratke ankete koju je Hina provela među dionicima, a o pravednosti pomoći u takvim okolnostima na pitanja Hine odgovorilo je pet dionika.

Banovina je u zadnjih 30 godina proživjela više valova razaranja i stradanja pa sada neke obitelji grade i po treći put u životu.


Glasnogovornica Hrvatskog crvenog križa Katarina Zorić rekla je da Crveni križ ni u jednom trenutku nije osjetio bilo kakve podjele na potresom pogođenom području, podjele nisu radili prilikom dijeljenja humanitarne pomoći, niti su ikada doživjeli da netko pristupa nama u tom kontekstu, rekla je.

Pomoć nije nacionalno obojena

Aneta Vladimirov iz Srpskog narodnog vijeća (SNV) najprije je istaknula da je potres na Baniji otkrio više od višedesetljetne zapuštenosti i tranzicijskog gubitaštva. Naime, Banija je tek razornim pomicanjima tla nanovo postala vidljiva u hrvatskom, ali i širem javnom prostoru, a ljepota njezine prirode istaknula se surovo u kontrastu sa siromaštvom. Jednako tako na Baniji je i danas vidljivo ratno naslijeđe, teško za sve Banijce i Banijke neovisno o njihovim narodnostima, rekla je. Ističe, u sanaciji štete i odnosu prema unesrećenima se ta vrsta prakse nije mogla primijetiti, odnosno osim pojedinačnih incidenata, svi su imali manje ili više sličan tretman nadležnih, napominje ona.

Je li ta pomoć nacionalna obojena, o tome također nema istraživanja, a premalo je informacija u javnosti. Dopuštam da može postojati razlika, ali to se ne da primijetiti u javnosti. Ono što smo vidjeli, ljudi su govorili da im je pomoć stizala. Čuli smo i od Caritasa da je stizalo svima jednako, i premalo je informacija u medijskom prostoru da bi se drugačije moglo zaključiti, kaže.

Potres zbližio, a ne podijelio

Koordinator volonterske postrojbe u Petrinji Hrvoje Sekulić kaže da je kroz tu postrojbu za mjesec dana pomoć pružilo do 300 ljudi, većinom dragovoljaca, i da može o tome govoriti. Kako kaže, nije potres preslikao nikakve podjele nego je izazvao zajedništvo.




“Mi volonteri i branitelji s veseljem smo radili i jednima i drugima, i u jednim i drugim selima. To je i kod njih također naišlo na dobar odgovor, bili smo veseli zbog toga, čak su nas neki ljudi iz Amerike zvali na viber i zahvaljivali nam. Mi smo im zahvalili i rekli da je naša dužnost i veselje da možemo nešto učiniti. I da se spasi što se da spasiti. Nismo mogli izići iz njihovih sela nenagrađeni”, kaže Sekulić.

U samom narodu nikada nije bilo pravih podjela, ljudi su skromni, radi svoje, što se i vidjelo kad se dogodila ova nedaća, a ako je bilo kakvih nejednakosti, to je možda moglo biti u logistici, ali za to ne znam i to nema veze s nama, kaže on.

“Možda je u prvom valu bilo nemoguće doći do svih sela, ali mi je (Robert) Markt (izvršni predsjednik Hrvatskog crvenog križa) rekao da su sve napravili da se dođe do njih. Ne mogu govoriti za državne službe. Državnoj strukturi kao velikoj mašineriji treba vremena da proradi, ali nakon toga vjerujem da su i oni sve dobro radili”, smatra Sekulić.




Srpska sela su zapuštena

Zamjenica gradonačelnika Gline Branka Bakšić Mitić kaže da je pomoć u svemu bila jednaka što se tiče hrane, higijenskih potrepština, kao i svega onoga što su davali ljudi. Od volontera nitko nije pitao tko je tko, i Bad Blue Boysi u Majskim Poljanama kad su izgradili kuću, kao i svi drugi na jedna način, kaže ona i procjenjuje da je i poslijeratna obnova bila jednako dostupna svima tko se prijavio.

Ali, od sedamdeset dvoje obitelji koji još nemaju kontejnera, pedeset ih je srpske nacionalnosti, a i ima Roma, kao i par Hrvata, kaže ona i napominje: Ni kontejneri nisu human smještaj. Da vidite sada kad je bila zima kako je u njima živjeti. Voda se kondenzira u kontejnerima i curi niza zidove.

Na pitanje kako gleda na ocjenu da su na stradalom području dijelom spojili socijalni i etnički čimbenici, zamjenica gradonačelnika Gline potvrđuje riječima: „Možete proći sela s hrvatskim i srpskim stanovništvom i uvjeriti se. Srpska sela nemaju javne rasvjete, ceste su neprohodne, nemaju odvoza smeća, da ne govorim o vodovodu i kanalizaciji. Jedini koji na području Gline nisu imali struju su Srbi. I oni koji su se vratili u svoja sela su kasnije otišli.“

Ona dodaje da su to sada većinom miješana sela, jer je puno ljudi iz Zagreba došlo, kupilo imanja, te zasadilo voćnjake, plantaže i borovnice.

Porijeklo teškoća na Baniji svakako se dijelom može objasniti činjenicom da u mjestima koja naseljava srpsko stanovništvo sporije dolazi do osnovnih infrastrukturnih rješenja, a o nekim razvojnim projektima i da ne govorimo, slaže se Aneta Vladimirov.

Umjesto prazne retorike – razvoj

Sociolog s Pravnog fakulteta u Zagrebu Siniša Zrinščak je kritičan prema dijelu javnih tapšanja pa stradalničkom ramenu Banije. “Što te referenca o patnji koju je netko prošao, a koja se javno čuje, uopće znače ako se ništa ne mijenja u odnosu prema tome kraju, ako to ne vidite u načinu kako se pomaže tame kraju, ako se ništa ne mijenja u nekim razvojnim perspektivama, u politici i tako dalje? Ja ne vidim nikakvu promjenu u odnosu na cjelokupni razvoj zadnjih 30 godina. Ta referenca je retorička figura koja nema nikakvog značaja u nekim konkretnim politikama”, zaključio je Zrinščak.

Branka Bakšić Mitić upozorava na aktualan problem kod obnove upravo stradalih kuća, jer postojeći propis isključuje mnoge vlasnike takvih kuća. Samo oni koji su 28. prosinca imali adresu na području stradalom od potresa, mogu dobiti obnovu kuća. Puno ljudi ne živi ovdje, ali redovno dolaze i provode ljeta ovdje. Šta ćemo s tim ljudima? Ja primam milijun poziva od njih i to će biti veliki problem, kaže ona.

Aneta Vladimirov smatra da je za uspjeh akcije “Banija je naša kuća” SNV-a svakako mnogo pomogla suradnja dva potpredsjednika Vlade u Stožeru iako, kaže, moramo reći da naša država mora mnogo naučiti na primjeru Banije kada je u pitanju solidarnost kao politika i ulaganje u sustav civilne zaštite.

“To do sada nismo imali“, kaže Aneta Vladimirov i zaključuje: “Nadamo se da će u tom smislu doći do promjena za sve i ne samo na Baniji, nego bilo gdje u Hrvatskoj“.

Autor:Hina/Mia Peretić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.