Foto: Dai Tianfang, Guliver Images

ŠTO NAKON PUTINA? Bivši direktor NATO-a upozorava: ‘Sjetite se Igre prijestolja’. U prikrajku čeka jedina skupina koja nije završila u zatvoru

Autor: Dnevno.hr/I.J.

Vladimir Putin je na svom putu političkom putu uništio na milijune ljude, ali nakon što on ode s vlasti, mnogi se boje kako Rusiju čeka nova vrsta kaosa.

O tom postputinovskom svijetu za sada malo tko želi javno govoriti, zazirući od miješanja u unutarnju politiku. Ali privatno, zapadne zemlje i analitičari razmišljaju o scenarijima koji bi se mogli dogoditi kada Putin ode s vlasti – i kako bi ukrajinski saveznici trebali reagirati, piše Politico.

“Ne želim previše nagađati o domaćoj političkoj situaciji u Rusiji”, odgovorio je prošli tjedan glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na pitanje kako se savez priprema za mogućnost odlaska ruskog čelnika s dužnosti.

“Bez obzira na različite analize, mi u NATO-u trebamo biti spremni na sve mogućnosti, kao i nastaviti podržavati Ukrajinu”, rekao je.

Većina se slaže kako u Rusiji neće biti mirnog prijenosa vlasti. Što se tiče zapada, postavlja se pitanje koliko oni mogu i trebaju li uopće utjecati na proces sukcesije.

Bivša britanska veleposlanica u Rusiji Laurie Bristow kaže kako zapad treba po strani ostaviti sve iluzije da će Rusija postati demokracija nakon Putinovog odlaska s vlasti.

Eksplozivna borba za nasljeđe

Putin je za sada u sigurnoj poziciji. Ruski čelnik još uvijek kontrolira državni aparat, a vojska izvršava njegove naredbe u Ukrajini. Ipak, invazija na Ukrajinu je smanjila njegov utjecaj u Rusiji i produbila neizvjesnosti oko toga tko će preuzeti vlast i kako.




“Kad dođe vrijeme za odabir nasljednika, potreban je visok stupanj konsenzusa elite, a prema Putinovom mišljenju to će biti kada on odluči”, rekla je Bristow.

Jednom kad Putin ode s vlasti to bi se moglo pretvoriti u krvavu borbu za vlast.

“Sjetite se Kralja Leara, Rimskog carstva i Igre prijestolja”, kazao je William Alberque, bivši direktor NATO-ova centra za kontrolu naoružanja.




Alexander Veršbov, bivši visoki dužnosnik SAD-a i NATO-a, rekao je da je najvjerojatniji scenarij još uvijek “glatka tranzicija” unutar Putinovog trenutnog unutarnjeg kruga – ali je priznao da svrgavanje tirana može izazvati nemire.

“Moglo bi doći do unutarnje nestabilnosti”, rekao je, “i stvari postaju vrlo nepredvidive u autoritarnim sustavima, u personalističkim diktaturama.”

Nuklearke = snaga

U međuvremenu, ne smije se zaboraviti kako Rusija ima najveću svjetsku zalihu nuklearnog oružja, a upravo to oružje bi u post Putinovskom razdoblju moglo postati željeni simbol moći.

“Postoji stvarna mogućnost”, rekao je Alberque, “od smrtonosnog natjecanja koje uključuje ljude koji pokušavaju okupiti različite dijelove vojske – posebice 12. GUMO koji kontrolira ruski nuklearni arsenal.”

Također, Rusija je najveća država na svijetu, proteže se kroz 11 vremenskih zona, od Kavkaza do Arktika.

Iako se može činiti da Putin despotski drži cijelo to veliko prostranstvo, postoji niz ruskih republika sa slabijim vezama s Moskvom, a neke imaju i ambiciozne lokalne vođe.  Vakuum moći u dalekoj prijestolnici mogao bi predstavljati prostor za lokalne vođe da preuzmu veću kontrolu.

Iako većina analitičara vjeruje da bi se Ruska Federacija u velikoj mjeri održala zajedno kroz bitku za kontrolu Kremlja, priznaju da se ruska vlada dugo bojala fragmentacije.

U slučaju takvih frakcijskih borbi, sve će oči biti uprte u Ramzana Kadirova, brutalnog šefa Čečenske Republike.

Moskovska invazija na Ukrajinu također bi mogla opet progoniti Kremlj.

Bivši američki veleposlanik u Rusiji Veršbov kaže da postoji “mala vjerojatnost” raspada, ali je ‘ironično’ primijetio da bi Putinovu aneksiju područja u istočnoj Ukrajini “mogli navesti kao presedan od strane separatističkih vođa unutar Ruske Federacije, da kažu ‘ granice su sada otvorene’.

Nakon dolaska nove vlasti na čelo, tada će za zapadne vlade započeti vrijeme ozbiljnih rasprava.

Desnica spremna uskočiti u svakom trenutku

Nakon odlaska Putina s političke pozornice, neki dužnosnici – posebice u zapadnoj Europi – mogli bi tražiti stvaranje novih odnosa s Moskvom.

Za vrijeme prvog mandata Baracka Obame SAD su neslavno ponudile Rusiji simbolični gumb za “resetiranje”, samo da bi se odnosi poslije dodatno pogoršali. Njemačka je godinama propovijedala evanđelje o gospodarskom angažmanu s Rusijom, samo da bi proglasila povijesni “Zeitenwende”, ili prekretnicu, nakon invazije Moskve.

S novim vodstvom u Kremlju, Njemačka bi mogla reći “oh, Zeitenwende, nema veze. Neka SAD popravi odnose s novim ruskim čelnikom”, rekao je Alberque.

Neizbježno je da bi istočno krilo NATO-a osudilo takve poteze. Tvrdili bi da se “Rusija nikada ne mijenja”, rekao je Alberque, i oslonili bi se na saveznike da ne odstupe od odlučnijeg stava NATO-a usvojenog od početka rata.

Poljski ministar nacionalne obrane Mariusz Błaszczak upravo je to rekao za POLITICO.

“Rusija s carem kao vođom bila je ista kao Rusija s glavnim tajnikom Komunističke partije kao vođom, a sada je ista kad je Vladimir Putin vođa”, rekao je.

“Ono što je važno iz naše perspektive”, dodao je, “jest izolacija Rusije.”

Za sada nema očekivanog Putinovog nasljednika. Ali dužnosnici kažu da očekuju režim sa sličnom ideologijom – ili čak ekstremnijom.

Latvijski državni tajnik Jānis Garisons je istaknuo da je Putin već zatvorio kritičare – i moguće buduće vođe – poput Alekseja Navaljnog, a samo su tvrdolinijaši izvana spremni uskočiti.

“Jedini ljudi koji ga kritiziraju”, a nisu u zatvoru, “su sa strane desnice”, rekao je Garisons.

“Ne bismo trebali postati žrtve hunte ili neke skupine ljudi koji istupaju govoreći da žele reset”, rekao je Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi, “ako je još uvijek isto.”

Jedna velika razlika ovog puta je ta da je Europa sada manje ekonomski ovisna o Moskvi, smanjujući ključni poticaj za ponovno angažiranje.

“Prešli smo dug put da prestanemo kupovati energente iz Rusije”, rekao je visoki diplomat EU-a koji je želio ostati anoniman. “To bi ostavilo samo probleme s nuklearnim oružjem – ali to će uglavnom biti s Amerikancima.”

Još jedan signal koji zapadni čelnici mogu tražiti je surađuje li Putinov nasljednik s međunarodnim organizacijama koje žele procesuirati ruske ratne zločine u Ukrajini – mogućnost, koja se, naravno, čini dalekom.

“Samo Rusija odlučna na suradnju ne bi predstavljala prijetnju Europi”, rekao je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský.

Ipak, unatoč svim pretpostavkama da je kooperativna Rusija daleko, nekoliko sadašnjih i bivših dužnosnika upozorilo je da zapadne vlade moraju kombinirati odvraćanje s dugoročnijim naporima da angažiraju rusko civilno društvo.

Zapadni savez, rekla je Bristow, mora razmotriti “kako ćemo doprijeti do ruskog društva izvan Kremlja, do sljedeće generacije ruskih političara, mislilaca, intelektualaca, učitelja, poslovnih ljudi.”

“Mislim da bi dosta ljudi u Rusiji to htjelo napraviti”, zaključila je.

Autor:Dnevno.hr/I.J.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.