Što je Hamas i zašto su udarili na Izrael iz Pojasa Gaze? Tajming napada podsjeća na krvavu epizodu

Ponovno bijesni sukob na Bliskom istoku, a tajming je za Izraelce pomalo zloglasan, ali i znakovit.

Naime, pripadnici palestinske islamističke skupine Hamas u subotu 7. listopada poduzeli su najsmrtonosniji upad na izraelski teritorij još od Jomkipurskog rata.

Podsjetimo, Jomkipurski rat izbio je 6. listopada 1973. kada su sirijske i egipatske snage na prepad udarile na Izrael koji se, doduše, brzo sabrao i porazio tadašnju koaliciju.

Tajming je znakovit

Točno 50 godina i jedan dan poslije, Izrael se ponovno našao na udaru, ali ovoga puta je napadač palestinski Hamas, a epilog novog krvavog rata tek se treba odviti.

Izrael i Hamas više su puta ratovali otkako ova palestinska frakcija kontrolira Pojas Gaze, a kako bismo se lakše snašli u moru informacija vezanih za ovaj krvavi sukob na Bliskom istoku, ovo su neke od ključnih stvari na koje treba obratiti pažnju.

Hamasu se sprema pakao: Najveći ratni brod u povijesti ide prema Izraelu, nedavno je bio u Splitu

Što je Hamas?

Hamas, odnosno Islamski pokret otpora, osnovan je 1987. za vrijeme prve palestinske intifade ili ustanka. Radi se o palestinskoj islamističkoj militantnoj skupini koja kontrolira Pojas Gaze koji je još 2005. godine napustila izraelska vojska, odlukom tadašnjeg premijera Ariela Sharona. 

Hamas upravlja Pojasom Gaze od 2007. godine, nakon kratkog građanskog rata sa snagama lojalnim pokretu Fatah na čelu sa predsjednikom Mahmoudom Abbasom, koji se nalazi na Zapadnoj obali, a također je na čelu Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO).

Hamas se zakleo na uništenje Izraela i vodio je nekoliko ratova s Izraelom otkako je preuzeo vlast u Gazi. Između tih ratova, Hamas je ispalio ili dopustio drugim skupinama da ispale tisuće raketa na Izrael i izveo druge smrtonosne napade. Izrael je također u više navrata napadao Hamas zračnim udarima te je s Egiptom blokirao  Pojas Gaze od 2007., kako kaže, radi njegove sigurnosti.

Hamas su terorističkom skupinom proglasili Izrael, Sjedinjene Države, Europska unija i Velika Britanija, kao i druge sile. Hamas ima podršku Irana koji ga financira i osigurava mu oružje i obuku.

Što je Fatah?

Palestinskim narodom zapravo upravljaju dvije frakcije koje se ne podnose, jedna je prethodno navedeni islamistički Hamas na Pojasu Gaze, a s druge strane, na prostoru Zapadne obale nalazi se Fatah, najstarija politička organizacija unutar Palestine, osnovan 1959. godine kao politički pokret s punim nazivom ‘Palestinski nacionalni oslobodilački pokret’.

Osnovala ga je palestinska dijaspora u Kuvajtu nakon prvog arapsko-izraelskog rata iz 1948. godine. Osnivači pokreta kasnije su postali velika politička imena, a između ostalog ovaj pokret su osnovali Yasser Arafat, Salah Khalaf, Khalil al-Wazir te Khaled Yashruti.

Cilj pokreta je od samog početka bio oslobađanje palestinskih teritorija od izraelske okupacije, a sama ideološka pozadina pokreta bila je sekularna te je zasnovana na ljevičarskim, odnosno socijaldemokratskim idejama. O šezdesetih godina počinju političku bitku, a njihovo militantno krilo i oružanu borbu protiv Izraela, No, situacija se nakon 1967. okrenula u korist Izraela te je Fatah promijenio politiku i pristup kada je riječ o izraelsko-palestinskim pregovorima.

Na čelu Fataha je predsjednik Mahmoud Abbas. Zagovaraju dvodržavno rješenje Palestine i Izraela, pri čemu bi palestinski teritorij uključivao Zapadnu obalu i Pojas Gaze i tamo bi bila neovisna Palestina.

Nakon sukoba s Fatahom radikalniji Hamas se uključio u politički život Palestine te su preuzeli vladavinu nad Gazom. S druge strane organizacija Fatah ostala je vladati na Zapadnoj obali, drugom dijelu palestinskog teritorija.

Što je Pojas Gaze?

Pojas Gaze naziv je za uzak obalni pojas uz Sredozemno more, na Bliskom istoku, koji je trenutačno pod vlašću Hamasa. Graniči s Egiptom na jugozapadu te Izraelom na sjeveru i istoku. To je uzak pojas od 41 km dužine, i od 6 do 12 km širine, ukupne površine od 360 km².

Na tom malenom prostoru živi, ili bolje rečeno, nagurano je oko dva milijuna stanovnika Palestinaca i to je jedna od najvećih gustoća naseljenosti na svijetu.

Nakon stvaranja Izraela 1948., Egipat je kontrolirao Gazu gotovo dva desetljeća. Nakon pobjede Izraela u Šestodnevnom ratu protiv svojih arapskih susjeda 1967. godine, preuzeo je kontrolu nad Pojasom Gaze i Zapadnom obalom. Sljedećih 38 godina kontrolirao je pojas i omogućio izgradnju 21 židovskog naselja.

Godine 2005., pod međunarodnim i domaćim pritiskom, Izrael je povukao oko 9.000 izraelskih doseljenika i svoje vojne snage iz Gaze, ostavljajući enklavu pod upravom Palestinskih vlasti, koje su također kontrolirale dijelove okupirane Zapadne obale.

Tko upravlja i tko kontrolira?

Hamas, koji se više puta sukobio s palestinskim čelnicima na Zapadnoj obali koji su pregovarali o mirovnom sporazumu iz Osla. Preuzeli su kontrolu nad Gazom nakon što su tamo pobijedili na izborima 2006. Od tada nisu održani nikakvi izbori.

Unatoč molbama Ujedinjenih naroda i skupina za ljudska prava, Izrael je od 2007. zadržao kopnenu, zračnu i pomorsku blokadu Gaze koja je imala razoran učinak na palestinske civile. Izrael kaže da je blokada, koja mu daje kontrolu nad granicama Gaze i koju također provodi Egipat, neophodna za zaštitu izraelskih građana od Hamasa.

Izrael kontrolira zračni prostor iznad Gaze i njezine obale te ograničava kome i kojoj robi je dopušten ulazak i izlazak preko njegovih graničnih prijelaza. Slično, Egipat kontrolira tko ulazi i izlazi kroz granicu s Gazom. Pojas Gaze pati od kronične nestašice vode i goriva. Nezaposlenost pogađa polovicu stanovništva, uključujući tri četvrtine mladih. Više od dvije trećine stanovništva ovisi o humanitarnoj pomoći. Isti udio živi ispod granice siromaštva.

Međunarodni odbor Crvenog križa smatra blokadu nezakonitom i kaže da krši Ženevsku konvenciju, što izraelski dužnosnici poriču. UN, razne skupine za ljudska prava i pravni znanstvenici, pozivajući se na blokadu, smatraju da je Gaza još uvijek pod vojnom okupacijom Izraela.

Što je Palestina i kakve veze ovi događaji imaju s njom?

Zapadna obala i Gaza, poznati su kao palestinski teritoriji, baš kao i istočni Jeruzalem i Izrael, koji su činili dio zemlje koja je kao Palestina poznata još od rimskog doba. To su, također, bile zemlje židovskih kraljevstava u Bibliji, a Židovi ih vide kao svoju drevnu domovinu.

Razotkrili krivca za rat u Izraelu? Objavljena i ključna snimka: ‘Napad se pripremao godinama’

Izrael je proglašen državom 1948. godine, iako tu zemlju još uvijek nazivaju Palestinom oni koji ne priznaju pravo Izraela na postojanje. Palestinci također koriste naziv Palestina kao krovni izraz za Zapadnu obalu, Gazu i istočni Jeruzalem.

Zašto se Izrael i Hamas bore?

Između Izraela i Hamasa vlada stalna napetost, ali napad militanata u subotu je došao bez upozorenja. Hamas je ispalio tisuće raketa na Izrael dok su deseci boraca probili granicu i izvršili invaziju na izraelske zajednice, ubijajući desetke civila i zarobljavajući druge. Izrael je odmah pokrenuo zračne napade, rekavši da cilja militantne lokacije u Gazi.

Koliko je ovaj napad bez presedana?

Kako piše urednik BBC-ja Jeremy Bowen, ovo je najambicioznija operacija koju je Hamas ikada pokrenuo iz Gaze i najozbiljniji prekogranični napad s kojim se Izrael suočio u više od jedne generacije. Militanti su na više mjesta probili žicu koja dijeli Gazu od Izraela. Napad bez presedana dogodio se dan nakon 50. godišnjice iznenadnog napada Egipta i Sirije 1973. kojim je započeo veliki rat na Bliskom istoku. Značenje datuma nije promaknulo Hamasovom vodstvu.

Je li ovo veliki propust izraelske obavještajne službe?

Da, kaže dopisnik za sigurnost BBC-ja Frank Gardner. Uz združene napore Shin Beta, izraelske domaće obavještajne službe, Mossad, njegove vanjske špijunske agencije i svih sredstava Izraelskih obrambenih snaga, kaže da je iskreno zapanjujuće da nitko nije vidio ovo što će se dogoditi ili nije uspio djelovati na to ako je dobio upozorenje.

Izrael ima vjerojatno najopsežnije i najbolje financirane obavještajne službe na Bliskom istoku, s doušnicima i agentima unutar palestinskih militantnih skupina, kao i u Libanonu, Siriji i drugdje. Na terenu, uz graničnu ogradu između Gaze i Izraela, nalaze se kamere, senzori kretanja tla i redovne vojne patrole.

Pretpostavlja se da je ograda s bodljikavom žicom bila ‘pametna barijera’ za sprječavanje upravo one vrste infiltracije koja se dogodila u ovom napadu. Ipak, militanti Hamasa jednostavno su se buldožerima probijali kroz njega, rezali rupe u žici ili ulazili u Izrael s mora i paraglajderom.

Što bi se moglo dogoditi dalje?

Zapovjednik Hamasa Mohammed Deif pozvao je Palestince i druge Arape da se pridruže operaciji i okončaju izraesku okupaciju.

Veliko je pitanje sada hoće li Palestinci na okupiranoj Zapadnoj obali i Istočnom Jeruzalemu ili drugdje u regiji poslušati njegov poziv, kazala je BBC-jeva dopisnica iz Jeruzalema Yolande Knell.

Izrael nedvojbeno vidi potencijal za rat koji bi se mogao otvoriti na više frontova. Najgori scenarij je da bi to moglo privući moćnu libanonsku militantnu skupinu, Hezbollah. U nedjelju ujutro, Hezbollah je ispalio nekoliko raketa i granata na sjeverni Izrael, bez žrtava.

Izraelska vojska naredila je masovno jačanje trupa. Osim intenzivnih zračnih napada na Gazu, naznačeno je da se planira kopnena operacija.