fbpx
Foto: Pixabay

ŠTERC DIŽE VLADU NA NOGE! Uputio Plenkoviću važnu molbu, evo što nam je činiti

Autor: Ivana Jurišić

Prvi rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. kojeg je tijekom prošle godine proveo Državni zavod za statistiku (DZS) pokazuje kako su se ostvarile najcrnje demografske prognoze. Hrvatska je u 10 godina izgubila 396.360 stanovnika., i ako se ovako stanje nastavi mogle bi se ostvariti crne prognoze Ujedinjenih naroda i naša zemlja bi do kraja stoljeća mogla pasti na dva milijuna stanovnika.

S 4.284.889 stanovnika u 2011. smo pali na 3.888.529. Nema županije u Hrvatskoj koja nije u crvenom, iako je najgore prošla Slavonija s Vukovarsko-srijemskom koja je izgubila gotovo svakog petog stanovnika.

“Kad imate ovakav gubitak kao u Hrvatskoj, to svakog racionalnog, a posebno one koji upravljaju Hrvatskom mora zabrinuti”, rekao je za Dnevno demograf Stjepan Šterc.

“Ne smijemo zaboraviti da je Hrvatska u ovih 10 godina prirodnim putem izgubila preko 160 tisuća ljudi, a svi ovi drugi koji su nas napustili ne bi trebali biti gubitak za našu zemlju. Naprotiv, prema tom stanovništvu bi se trebali razvijati poticajni modeli kako bi se ono uključilo u ukupni život Hrvatske, financijski i investicijski, ali nažalost ništa se od toga nije dogodilo”, govori Šterc ističući kako se puno puto govorilo kako je riječ o najvažnijem problemu našeg društva, iako u svim ovim godinama nismo imali nijedan važan pokušaj usmjeravanja poticajnog modela prema demografskoj revitalizaciji.

Ne odlazi se zbog posla, već neuređene države

Na pitanje zbog čega ljudi odlaze odgovara kako sva istraživanja javnog mijenja pokazuju da ljudi ne idu zbog posla već neuređenosti hrvatskog društva i načina upravljanja Hrvatskom:

“Kada mladi ljudi vide kako jedan cijeli politički izvršni milje i svi oni koji su vezani za njega ne žive u stvarnosti, dok s  druge strane mlada populacija tu istu crnu stvarnost doživljava svakodnevno, onda oni  kupe svoje stvari odlaze u uređenije zemlje od naše”.

Šterc moli premijera Plenkovića i Vladu s kojima je razgovarao na početku mandata o svim demografskim problemima neka pogledaju vlastiti program i što u njemu piše da shvate da je ovo ključni problem:

“Ovo nije samo politički i društveni, već i gospodarski problem jer ovakav gubitak stanovništva se odražava na ukupni razvitak zemlje. Kada to shvate, onda tu problematiku u izvršnoj vlasti treba staviti na mjesto koje joj po značenju pripada i na čelo postaviti ljude koji se u razumiju u tu problematiku, ljude koji imaju građanske hrabrosti i koji ne padaju u nesvijest od političkih veličina. Nakon što se to napravi, odmah treba početi primjenjivati oba revitalizacijska modela, klasičnu populacijsku politiku poticanja rađanja i selektivnu imigraciju”, uvjeren je Šterc.




Ističe kako prije svega treba formirati modele povratka prema iseljenoj Hrvatskoj, a to se ne radi tako što ćete im obećati 200.000 kuna jer to nikoga neće vratiti u Hrvatsku.

“Pogledajte jednu Irsku koja je uspjela preokrenuti demografski trend. Nema nikakvog razloga da vlast ne pošalje 5 ljudi na 6 mjeseci u Irsku da snime sve modele koji su oni napravili, vrate se doma i počnu primjenjivati taj model i kod nas. Treba uvesti poticajni porezni sustav kojim ćete pokazati kako vam je zapravo stalo do iseljeništva i njihovih investicija koje mogu biti na razini 70 milijardi kuna godišnje, što potvrđuju njihove doznake koje dolaze iz inozemstva”.

Bandić je išao u pravom smjeru

Ipak, ništa se neće promijeniti, napominje, dok hrvatsko društvo ne složimo na taj način da mladi shvate da svatko ima jednake šanse, a ne samo politički establishment koji se digao iznad oblaka i koji zapravo upravlja svime i iznad je svake logike.

“Vrijeme je da porezno rasteretimo obitelji s više djece i da se komplementarno slože mjere s nacionalne i lokalne razine. Veliki broj lokalnih sredina je počeo donositi mjere jer su vidjeli da sve nestaje oko njih i da je njihov potencijal neiskoristiv bez ljudskog potencijala. Dok se svi ti poticaji ne podignu na nacionalnu razinu, ništa se neće dogoditi”, uvjeren je.




Na pitanje je li pokojni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić bio na pravom putu kada je donio odluku u novčanoj pomoći za roditelje odgajatelje, odgovara kako je to bio korak u pravom smjeru.

“Bandićeva mjera je sigurno pokazala neke rezultate bez obzira na to što ideološki današnji upravitelji Zagreba misle o tome. Ipak, treba reći da Zagreb kao glavni grad Hrvatske ima veliku unutrašnju migraciju kojom dijelom nadoknađuje gubitak stanovništva prema van, što se uglavnom događa u svim velikim makro regionalnim centrima”.

Demograf smatra kako sva nastojanja treba usmjeriti prema ženama i dati im potpunu sigurnost:

“U ovakvoj jednoj situaciji u kojoj izgubimo 400.000 stanovnika u deset godina, mi još uvijek kažnjavamo ženu koja ulazi u porodiljno razdoblje. Ona tada mora imati istu plaću kao što je imala i prije, dok nezaposlenim ženama u tom razdoblju  treba dati hrvatsku prosječnu plaću, a onima koji zarađuju manje od toga, u tom razdoblju plaću treba dignuti na prosječnu. To su takve tehničke odluke koji bi svako racionalan nakon ovakvih rezultata napravio”.

Dotaknuo se i registra stanovništva koji nikako da ugleda svjetlo dana:

“Demografi već 30 godina govore da nam treba registar stanovništva, jer bi popis bio jednostavniji i imali bismo točniju sliku Hrvatske i znali njezin potencijal, a što je potrebno zbog gospodarskog razvoja. Oni na vlasti bi htjeli demografske probleme riješevati imigracijom, ali Europa nam je 2015., godine pokazala kako to nije tako lako i kako se trreba vratiti staroj populacijskoj politici”.

Na pitanje vidi li svjetlo na kraju tunela govori da nema previše povjerenja u one na vlasti., ali nada je ipak tu:

“Možda će ih ovi rezultati prodrmati pa će početi slušati znanost”, napominje.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.