Foto: Ilustracija

SRPSKI PREMIJER KOMENTIRAO HRVATSKO MORE: Evo što je rekao hrvatskom političkom velikanu! Hrvatska bi trebala biti pomorska sila!

Autor: 7dnevno/Željko Primorac

Negdje prije kraja I. svjetskog rata, u vrijeme mukotrpnih pregovora između Kraljevine Srbije i Jugoslavenskog odbora o karakteru i unutarnjem ustrojstvu buduće zajedničke države, pitao je srbijanski premijer Nikola Pašić dr. Antu Trumbića: “Dobro, a što to vi Hrvati donosite u zajedničku državu?”. Lucidan kakav je bio, Trumbić mu je odgovorio: “Pa donosimo more!”. Pašić ga je pogledao ispod gustih raščupanih obrva i dao antologijsku izjavu koja će umnogome odrediti dugoročni razvoj društva i privrede u budućoj državi: “A je li se može to vaše more orati?“.

Ova antologijska prispodoba iz vremena nastanka Krfske deklaracije najbolje oslikava odnos vladajućih srbijanskih krugova prema moru, pomorstvu i svemu onome što more znači za jednu državu. Treba napomenuti kako je to prvi put da srbijanska država u nekom obliku izbija na Jadransko more. To more, pokazat će se poslije, nisu znali valorizirati, nisu ga razumjeli i nisu mu pridavali preveliku važnost. Umjesto da nova, zajednička, država iskoristi svoju stratešku geografsku prednost i poveže panonski prometni koridor s jadranskim, ona se nikada nije previše u promišljanjima odvojila od pluga i Šumadije. Tek nakon II. svjetskog rata dolazi do ozbiljnije valorizacije jadranskog bazena i svega onoga što more pruža u ekonomskom i svakom drugom pogledu za razvoj jedne države.

Neiskorišteni potencijal

Međutim, unatoč pozitivnim pomacima u izgradnji lučkih infrastruktura, brodograđevne industrije i trgovačke mornarice, ni nakon II. svjetskog rata Hrvatska nije do kraja iskoristila svoju stratešku prednost pomorske države. Nedostajala je, kao i stoljećima prije, kvalitetna i dobra cestovna i željeznička mreža koja bi povezivala priobalje i unutrašnjost. Problem je to koji ni samostalna hrvatska država u tri desetljeća svog života i razvoja nije uspjela do kraja riješiti. Nakon izgradnje odlične mreže autocesta nikako da se krene u izgradnju kvalitetne željezničke mreže te da se na taj način povežu lučki kapaciteti sa srednjom Europom. Ipak, i uz ograničenja uzrokovana manjkom lučkih i prometnih kapaciteta, Hrvatska posjeduje neograničene mogućnosti za razvoj na svom pomorskom i maritimnom nasljeđu. Zbog transformacije ekonomije s planskih – državnih na tržišne osnove propadali su i propadaju brojni sektori povezani s pomorstvom. Osim nekoliko svijetlih slučajeva, poražavajući su pokazatelji u brodograđevnom sektoru, a i iza trgovačke mornarice odavno su već najbolji dani. Prije rata hrvatska trgovačka flota imala je više od 200 brodova, danas je taj broj oko 90. Ne treba zanemariti činjenicu da više od 20 tisuća hrvatskih pomoraca, uglavnom časnika i dočasnika, plovi diljem svijeta na domaćim i stranim brodovima. Tih dvadeset tisuća ljudi, uglavnom visokokvalificiranih, ogroman je potencijal za neku eventualnu buduću “jadransku strategiju” hrvatske države.

Privatna inicijativa

Unatoč lošim pokazateljima u pojedinim sektorima veznim uz more, poput brodograđevne industrije, Hrvatskoj se otvaraju brojne prilike za razvoj vezane s pomorskim položajem i tradicijom. Primjerice, fascinantno zvuči podatak da je hrvatska flota sa 4738 chartera najveća na svijetu. ž

Ta ista flota godišnje opsluži čak 500 tisuća stranih nautičara. Budući je ovaj podatak usko vezan s turizmom, dakle najčešće s privatnom inicijativom, postavlja se pitanje kako to prekopirati i na druge sektore. Ali i gdje je u svemu tome država sa svojim mehanizmima pomoći? Kako pozitivna iskustva iz razvoja chartera primijeniti u marikulturi, maloj brodogradnji, istraživanju ugljikovodika, ponovnoj izgradnji trgovačke flote? U svemu tome potrebna je snažna vizija države, odluka o kreditiranju pojedinih sektora povezanih s “jadranskom strategijom“, ali i točna projekcija što se u svakom od navedenih sektora želi u točno određenom vremenu! Svaka ozbiljna država planira, radi strategije i projekcije vlastitih strategija. Nas bi trebalo zanimati koliko u razdoblju od pet godina svaki od navedenih sektora može otvoriti novih radnih mjesta, koliko će to pridonijeti ukupnom rastu BDP-a i koliko je potrebno investirati da bi se postigli određeni rezultati? Dio kritičara odmah će intervenirati s tezom kako država nema što raditi u gospodarstvu. Međutim, to je potpuno pogrešna teza. Treba razlikovati politiku usmjeravanja i potpomaganja razvoja pojedinih sektora, što je obveza državne razvojne politike, od državne – planske ekonomije. Sve najrazvijenije države na svijetu interveniraju u svoja gospodarstva i upravljaju procesima u njima. Samo kod nas je devedesetih godina prošlog stoljeća prodana jeftina mantra o tome kako je država loš gospodar!

O plinu se ne misli

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Dužina hrvatske obale iznosi impresivnih 5835 kilometara, a površina obalnog mora 33.200 kilometara četvornih. Ovdje nije uračunat hrvatski gospodarski pojas, tzv. ZERP, koji ima površinu od 23.870 četvornih kilometara. Dakle, Hrvati na moru imaju još jednu domovinu, barem površinom. Za tu domovinu malo njih zna, a još se manje o njoj skrbi. No, i to je Hrvatska, i to bogata Hrvatska koje nismo svjesni. Postanemo svjesni našeg morskog i podmorskog bogatstva tek kada vidimo koliko se drugi otimaju za pojedine dijelove svjetskog mora. Najnoviji primjer sukoba na granici oružanog incidenta između Grčke i Turske najbolje pokazuje koliko su more i njegovi resursi dragocjeni. Kao što su u istočnom Sredozemlju otkrivena bogata nalazišta ugljikovodika (prije svega zemnog plina), tako su i našem dijelu Jadrana otkrivena bogata nalazišta. U zasad poznata 22 nalazišta u sjevernom dijelu Jadrana procijenjene su zalihe od 1,3 trilijuna kubičnih stopa zemnog plina. No, iz nekog neshvatljivog razloga energetska eksploatacija drugih dijelova Jadrana je zaustavljena. Kao argument u kampanji protiv eksploatacije ugljikovodika korišten je razvoj turizma. Javno mnijenje je izmanipulirano strahom od negativnog utjecaja potencijalnih plinskih i naftnih bušotina na održivi razvoj turizma. No, koliko je takav argument tanak, najbolje se vidi ako se pogleda karta s bušotinama na talijanskoj strani Jadrana. Talijani su na svojoj strani Jadrana aktivirali čak 130 nalazišta s procijenjenim zalihama od čak 23 trilijuna kubičnih stopa. Zašto je ekološki prihvatljivo talijansko eksploatiranje Jadrana, a hrvatsko nije? Plin kao energetski resurs koji je ekološki prihvatljiviji od nafte sredstvo je geopolitičkog utjecaja. Njegovo posjedovanje i eksploatacija jamči ulazak u ekskluzivni i odabrani krug država. Još važnije, jamči rast BDP-a i razvoj pratećih industrija. Upravo je to ona inicijalna kapsula koja nam je potrebna kako bismo se odmaknuli od teške ovisnosti od turizma. Ovisnosti zbog koje smo toliko ranjivi, što smo najbolje vidjeli prilikom izbijanja pandemije Covid-19.

Obveza je Vlade da osigura ne samo nepovredivost hrvatskog obalnog mora i gospodarskog pojasa nego i sigurnost međunarodnih pomorskih komunikacija u bližem susjedstvu.

Jačanje mornarice

Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Navedene sigurnosti nema bez jake i dobro opremljene mornarice. Pred Hrvatskom je mukotrpan proces obnove mornaričkih kapaciteta i izgradnje novih brodova sposobnih izaći u aktivne misije na Sredozemlje. U trenutku kada svaka strana, od Egipta, Izraela, Grčke do Turske ljubomorno čuva svaki pedalj svoga mora, pa čak i polaže pravo na velike gospodarske pojaseve udaljene i do 200 nautičkih milja od domicilnog kopna, Hrvatska nema luksuz ostaviti svoje more i pomorske interese nezaštićenima. Također, posljednja zbivanja u Crnoj Gori i moguća promjena vanjskopolitičkog smjera te zemlje neće ostaviti izbora Hrvatskoj – morat ćemo ponovno izgraditi mornaricu kako bismo štitili svoje najveće bogatstvo. Zaista, najveće bogatstvo Hrvatske njezino je more. Ono pruža neviđen potencijal za razvoj. Međutim, povijest nas je naučila kako je ovaj dragulj Mediterana uvijek više sjao u očima drugih, oni su ga više željeli. Činjenica da polažemo prirodno i povijesno pravo na istočnu obalu Jadrana ništa ne znači ako ne znamo što ćemo sa silnom obalom i morskim prostranstvom. Uz to, nismo ga sposobni ni oružano štititi. Sve navedeno treba biti poticaj vladajućima za konačan iskorak prema Jadranu, donošenje nove “jadranske strategije” i orijentaciju prema Mediteranu, kamo prirodno pripadamo već 13 stoljeća.

PODUZETNIK OTKRIVA: Strašna priča o zvijezdi SDP-a! Zbog nje bi Hrvatska mogla izgubiti 65 milijuna eura! U spor se umiješala i Cherie Blair

 

Autor:7dnevno/Željko Primorac
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.