Wikipedia

SREBRENIČKI MASAKR Najveći zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata

Autor: Dražen Katalinić

U subotu 11. srpnja obilježava se 25. obljetnica genocida u Srebrenici kada su pred očima međunarodne zajednice Vojska Republike Srpske (VRS) pod zapovjedništvom Ratka Mladića i specijalne srpske vojne postrojbe Škorpioni pobili su 8500 nenaoružanih Bošnjaka nakon što je zauzet grad.

Srebrenica će nakon 11. srpnja 1995. postati sinonim za najveći zločin u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. U posljednja dva desetljeća u svijetu su počinjena još dva genocida, genocid u Ruandi i genocid u bivšoj sudanskoj pokrajini Darfur. Oba na teritoriju Afrike. Srebrenički genocid dogodio se na europskom tlu. Europski parlament je u siječnju 2009. godine proglasio 11. srpnja “Dan sjećanja na genocid u Srebrenici”. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Europski parlamet i Ured visokog predstavnika BiH pokolj u Srebrenici okarakterizirali su kao genocid.

Iako se genocid događao od 13. do 19. srpnja 1995. agonija Srebrenice počela je nekoliko dana ranije, točnije 6. srpnja kada su snage bosanskih Srba počele napad na Srebrenicu – koja je bila pod zaštitom 570 pripadnika nizozemske bojne UN-a – u kojoj se u tom trenutku nalazilo 40 tisuća stanovnika, domicilnih i izbjeglica iz okolnih općina.

Dan poslije snage 28. divizije Armije BiH teškom mukom odbijaju srpski napad. Zapovjednik nizozemske bojne UN-a potpukovnik Tom Karermans telefonom od glavnog stožera UNPROFOR-a traži zračnu podršku.

9. srpnja srpsko granatiranje se pojačava, a tisuće izbjeglica iz južnih prilaza Srebrenice bježi prema centru grada, gdje je do večeri ušlo oko 4000 izbjeglica. Na ulicama vlada panika, civili se okupljaju oko nizozemskih vojnika.

10. srpnja u glavnu bazu UN-a u Potočarima do podneva je došlo oko 26.500 civila, uglavnom žena, djece i staraca. U 14.30 dva američka lovca F-16 bacila su dvije bombe na srpske položaje. Ratko Mladić prijeti ubijanjem vojnika i civila, nakon čega se zračni napad obustavlja. U 16.30 Mladić ulazi u prazan grad.

11. srpnja u 4 sata ujutro počinje proboj pripadnika 28. divizije Armije BiH zajedno s civilima (Marš smrti). Njih 12.500 kreće iz Šušnjara prema slobodnom tuzlanskom teritoriju, a u Potočare stižu autobusi kako bi odveli žene i djecu u Kladanj, na slobodnom tuzlanskom teritoriju, pri čemu je deportirano 25 tisuća civila. Istodobno srpske snage izdvajaju muškarce od 12 do 80 godina starorosti i odvode ih na likvidaciju.

12. srpnja počinju prve likvidacije zarobljenih muškaraca u skladištu u selu Kravice, a Nizozemci predaju srpskim snagama 1168 muškaraca koji su se sklonili u njihovu bazu u Potočarima. Mladić zauzvrat oslobađa 14 nizozemskih vojnika.

Tri dana poslije počinju stizati prva izvješća i satelitski snimci o masovnim egzekucijama kada su prvi preživjeli iz Marša smrti, od njih oko 4000, počeli stizati u selo Nezuk na teritorij pod kontrolom Armije BiH. Od 12.500 ljudi iz Marša smrti preživjelo ih je 4000.

Ono što je ostalo u sjeni velikog zločina vojnički je aspekt proboja postrojbi 28. divizije Armije BiH nakon srpskog zauzeća Srebrenice. Taj proboj je u vojnopovjesnoj literaturi poznat kao Srebrenički marš smrti. Proboj je trajao od 12. do 16. srpnja 1995., pri čemu su goloruki civili i slabo naoružani vojnici, njih oko 12.500, krenuli na neizvjestan put ka slobodi, tj. ka slobodnom tuzlanskom teritoriju.

Marš je iznosio oko 100 km, a za mnoge će on postati tragično mjesto gdje će oko 8.500 Srebreničana izgubiti živote strijeljanjem, od posljedica granatiranja i djelovanjem bojnih otrova.

Zločin genocida u Srebrenici danas je znanstveno istražen, povijesno potvrđen, sudski dokazan i pravno sankcioniran na Međunarodnom Sudu za ratne zločine i Međunarodnom Sudu pravde u Haagu, bar kada je riječ o osobama koje su imale zapovjednu odgovornost. Na državnim sudovima BiH i Srbije u tijeku je sudski postupak za osobe koje su bile direktni egzekutori zločina u Srebrenici.

‘Bog će im dati ono što zaslužuju’: Bio je to masakr nezamislivih razmjera, u režiji zločinca Ratka Mladića!

 

 

 

Autor:Dražen Katalinić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.