JAD I BIJEDA! Ovako žive Srbi dok Hrvatska bilježi povijesne uspjehe: Vučićeve laži izlaze na vidjelo

Opća poskupljenja nastavit će mučiti građane Srbije i u novoj godini, a posebno će pogoditi one najsiromašnije, koji najviše novca troše na hranu.

Rastu i rate stambenih kredita, a nitko ne zna koliko će to potrajati.

U Srbiji je u siječnju 2021. litra mlijeka koštala nešto manje od 100 dinara (oko 6,40 kuna), piletina oko 270 dinara (17,35 kuna), benzin ispod 140 dinara (9 kuna), dizel ispod 150 dinara, a i stanarine su mirovale jer se tada za 300 ili 400 eura mjesečno moglo pronaći stan na solidnoj lokaciji u Beogradu.

No, godinu kasnije, u siječnju 2022., Srbija, kao i ostatak svijeta, već su bili u visokoj inflaciji, cijene energenata su divljale, a Srbija i njeni kadrovi u Elektroprivredi su uspjeli loženjem blata umjesto ugljena upropastiti polovinu proizvodnje najveće i najvažnije tvrtke u zemlji, te su tako osigurali da država mora plaćati uvoz najskuplje struje „u novijoj povijesti”, piše u velikoj analizi Deutsche Welle.

Rat je sve promijenio

Još godinu dana kasnije, svijet je u najdubljoj krizi još od hladnog rata, napad Rusije na Ukrajinu došao je do svačijeg novčanika, sve je dodatno poskupjelo, a nitko ne može reći kada će kriza proći.

Plin, nafta, umjetno gnojivo, metali – sve je poskupjelo, a mnoge robe je bilo i nemoguće naći na tržištu.

U Srbiju je, pak, došlo mnogo ljudi iz Rusije i Ukrajine, spremnih za nekretnine platiti mnogo više nego lokalno stanovništvo. Epilog – već porasle stanarine doslovno su otišle u nebesa.

Stan od 300-400 eura s početka 2021. sada se već lagano iznajmljuje za 800-1000 eura mjesečno.

Slično, mada ne zbog dolaska Rusa, juneće meso je otišlo preko 1.000 dinara (64 kune), batak i karabatak na 400 (25 kuna), a cijena goriva je polako krenula padati nakon što se benzin opasno približio granici od 200 dinara (oko 13 kuna) za litru.

Inflacija je, dakle, obilježila prethodne dvije godine. Što Srbiju čeka u 2023. godini?

Samo su poskupljenja sigurna

„Jedino što je za sada izvjesno jest ono loše, a to je inflacija”, kaže za DW profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić te dodaje da je još gora vijest što će inflacija biti značajno viša za one proizvode koje koristi najveći dio stanovništva, a prije svega se tu misli na zaštićene kategorije poput umirovljenika koji će naročito osjetiti rast cijena prehrambenih proizvoda.

Savić kaže da je ova kriza mnogo žešća i trajnija od krize iz 2008. godine jer su se tada svi protiv nje borili zajednički, a sada se stvaraju grupacije zemalja koje imaju različite interese i svatko se bori protiv svakoga.

Bez svog gnojiva i mlijeka

Kada je riječ o Srbiji, bilo je tu strateški loših poteza prethodnih, ali i aktualne vlasti.

Prvo su ostali bez  proizvodnje umjetnog gnojiva, prodavanjem, uništavanjem, pa „čerupanjem“ Azotare iz Pančeva. Umjetno gnojivo je potrebno za proizvodnju kako ljudske, tako i stočne hrane. Kad nema umjetnog gnojiva, mora se uvoziti po višestruko uvećanim cijenama u odnosu na razdoblje prije rata.

Ovdje treba spomenuti i izvlačenje kompanije „Imlek“ iz PKB-a i privatizaciju, čime je prekinut lanac od njive do stola. Naprednjačka vlast je i sam PKB prodala za sitni novac, stavljajući tako velikog proizvođača hrane izvan kontrole države. I tako odjednom cijene hrane skaču, a mlijeko se mora uvoziti iz Poljske.

Skok cijena hrane pogađa najsiromašnije građane – udio hrane u potrošačkoj košarici sirotinje ide i preko polovice.  Koliko je hrana poskupjela? Osnovnih deset namirnica čije cijene prati Ministarstvo trgovine u listopadu 2022. (posljednji dostupni podaci) poraslo je za 50 posto u odnosu na siječanj 2021. godine.

Na ove već izuzetno visoke cijene treba dodati i čak četiri najavljena poskupljenja struje: prvo od 1. siječnja. U dogovoru s MMF-om, Srbija je prihvatila da cijena struje poskupi i s početkom svibnja i studenog ove nove godine, kao i u svibnju 2024. godine. Ova poskupljenja će dodatno pogurati i druge cijene, te će se visoka inflacija nastaviti i u prvoj polovini sljedeće godine.

Postoje znakovi da će inflacija postupno padati

Profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže za DW da je ipak dobra stvar što će se inflacija usporiti.

„Inflacija će biti visoka u prvim mjesecima u cijeloj Europi, a u Srbiji naročito zbog povećanja cijene energenata koja stupa na snagu početkom godine. Ali postoji dosta znakova usporavanja inflacije u svijetu i u Srbiji, tako da bi inflacija mogla postupno opadati, što je svakako dobra vijest“, kaže Arsić.

Ovdje se ne možemo pouzdati u prognoze Narodne banke Srbije: u kolovozu 2021. NBS je priopćila da inflacija uopće i neće izići iz ciljanog koridora (1,5-4,5 posto). Realnost je demantirala centralnu banku za oko mjesec dana, da bi se ispostavilo da će i prosječna inflacija u 2022. biti – dvoznamenkasta.

Nakon ove pogrešne projekcije, NBS je nastavila s nizanjem pogrešnih prognoza. Prema posljednjim procjenama, inflacija bi trebala početi padati odmah od početka 2023, da bi se vratila u ciljani koridor u prvom tromjesečju 2024. godine.

15,1 posto inflacije je najviša vrijednost u Srbiji još od 2007, kad je Republički zavod za statistiku izmijenio metodologiju obračuna zbog usklađivanja s EU-om.

Hoće li pasti cijene stanova?

Prema riječima profesora Arsića, monetarna politika – povećavanje referentnih kamatnih stopa – djeluje i djelovat će efikasno kada je riječ o inflaciji. Ali to uvijek ima i jednu zamku.

„Ta ista politika će utjecati na smanjivanje investicija i potrošnje, što dovodi do smanjenja rasta privrede, a nije isključena ni recesija od nekoliko kvartala“, kaže Arsić.

„Građani mogu očekivati stagnaciju dohodaka – javnom sektoru će se početkom godine povećati plaće za 12 posto, ali su one znatno realno obezvrijeđene u prethodnom dijelu godine, dok se visoka inflacija očekuje i sljedeće godine, osim što će za razliku od ove ona imati opadajući trend“, dodaje.

Ova referentna kamatna stopa ne utječe mnogo na one koji su podigli kredite za kupovinu stanova: najčešće su uzimali kredite vezane za euro, i to s promjenljivom kamatnom stopom, koja prati rast Euribora, odnosno europske međubankarske kamatne stope.

Dobra vijest za sve one koji su uzeli kredite u eurima jest da je dinar i dalje stabilan. Loša vijest jest da će rate kredita – zbog rasta Euribora – nastaviti rasti.

„Rast kamatnih stopa će smanjiti potražnju za novim kreditima, a samim tim i potražnju za stanovima, što će biti jedan od glavnih faktora koji će vršiti pritisak na tržištu nekretnina. Vjerojatno se neće ni toliko graditi, s obzirom na to da su investitori sada oprezniji“, kaže Arsić.

On očekuje da, kao što je već krenulo u Europi, i u Srbiji tijekom druge polovice 2023. dođe do pada cijena nekretnina.

Vučić se hvali: Stanovi u Srbiji su najtopliji u Europi, a imamo i dosta zlata

S druge strane, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je posljednji dan sada već prošle 2022. godine završio u optimističnom tonu.

“Ovo što će nas maltretirati oko Rusije i svega drugog, to je već uobičajeno. Bit će dovoljno i struje i plina, svega će biti da ljudi mogu bez brige dočekati novogodišnje blagdane i Božić. Neće biti zime za Srbiju”, naglasio je tada Vučić.

Dodao je da su u Srbiji najtopliji stanovi u Europi i da će se tako i nastaviti.

“Do danas sam bio skeptik do danas, a sada, da nam ukinete sve, imat ćemo svega dovoljno. Osigurali smo se na vrijeme, slijedi velika bitka u idućoj godini za energente, hranu i vodu”, upozorio je.

Ustvrdio je da se u europskim zemljama posvuda zatvaraju mnoge tvornice dok se u Srbiji otvaraju.

“Imamo dosta zlata. Javni dug nam je na niskoj razini od oko 55 posto BDP-a i bolji nego u više od 92 posto zemalja EU”, zaključio je Vučić.