Foto: Guliver Image

SMRT KOJA JE UMALO UNIŠTILA MONARHIJU! Skoro je zapečatila političku karijeru britanske kraljice: Narod je bio revoltiran, no sve su joj zaboravili

Autor: Daniel Rafaelić/7dnevno

Iza sramežljive i ljepuškaste pojave Lady Di skrivala se jedna od najpoznatijih žena 20. stoljeća, pritom najtraženija tema britanskih i svjetskih tabloida. Svojevrsna “institucija”, Lady Di je izgleda sve osvojila svojim plahim držanjem, luksuznom odjećom i brigom za siromašne. Nitko nije u tome vidio nikakav paradoks. Slike na kojima su ona i princ Charles u jahaćim čizmama s djecom, ona u košulji s volanima u Charlesovu zagrljaju, ona u crvenoj Valentinovoj haljini, ona sa zaručničkim prstenom te, naravno, ona u raskošnoj vjenčanici sa šlepom dugim osam metara godinama su harale novinskim naslovnicama.

Njima su se pridružili prizori Lady Di na nebrojenim humanitarnim putovanjima, u društvu gladnih, žednih, bosih, bijednih, bolesnih. Teško je zamisliti osjećaje kraljice Elizabete kada je otkrila da je ta mlada žena preko noći postala popularnija od nje i ostatka kraljevske obitelji. Masovna histerija koja je zahvatila Englesku u vrijeme Dianina sprovoda ne da se usporediti ni s posljednjim ispraćajem na otok Avalon mitskog kralja Arthura. No bacimo li pogled na njezino djetinjstvo i djevojaštvo, Diana je bila više od obične nevine djevojke koja je sanjarila o princu na bijelom konju (s obzirom na to da je majka njezine maćehe bila plodna spisateljica ljubića).

Nije bilo ovacija

Rođena je 1. srpnja 1961. na obiteljskom imanju Sandrigham, kći osmog grofa Spencera i njegove supruge, vikontese Althrop. Na veselje roditelja, ali nezadovoljstvo šire obitelji koja je očekivala muško dijete. Tim više što su se prije Diane rodile i na životu ostale dvije kćeri i tek jedan sin. Isti problem muči kraljevske dinastije, kao i velikaše od njihovih samih početaka – briga oko muškog nasljednika. Navodno je baš zato što njezino rođenje nije popraćeno ovacijama Diana razvila svoje komplekse krivnje i manje vrijednosti. Svakako, ona već u osmoj godini odlazi na školovanje daleko od kuće, međutim, ne pokazuje se baš dobrom učenicom, možda i zato što je pogađa odvajanje, a zatim i razvod njezinih roditelja, na kraju kojeg njezin otac, John Spencer, dobiva skrbništvo nad sve četvero svoje djece.

Godine 1976. u kuću dolazi maćeha, grofica od Darthmoutha, kći autorice ljubića Barbare Cartland, s kojom Diana nema baš neki odnos. Za razliku od knjiga, Dianu zanimaju glazba i ples, želi postati balerina, ali za to je zanimanje previsoka. Odlazi u London, gdje postaje odgojiteljica u vrtiću, bavi se plivanjem i ronjenjem, radi kao hostesa na zabavama, fantazira o pijanističkoj karijeri, a nakratko je čak i guvernanta u kući nekih Amerikanaca. Roditelji joj kupuju stan koji dijeli s još troje sustanara. U to vrijeme princ Charles neko vrijeme izlazi s njezinom sestrom, Lady Sarah.

Kad su se upoznali, Charles je već u tridesetima i od njega se očekuje da se što prije oženi nekom pogodnom suprugom, otprilike Dianom, koja je pobožna, bez sumnjive prošlosti i prezimena po ukusu kraljevske kuće (već pet stoljeća su Spenceri usko povezani s kraljevskom kućom). Poznavao je već otprije Dianu, ali ozbiljnije se zagledao u nju tijekom ljeta 1980., kada su se sreli na ladanjskom vikendu, na kojem je Charles igrao golf. Potom ju je pozvao na jedrenje kraljevskom jahtom Britannia, da bi Diana nakon jedrenja bila pozvana u Balmoral, na upoznavanje s kraljevskom obitelji. Princ ju je zaprosio u veljači 1981., Diana je prihvatila. Zaručnički prsten, safir s četrnaest dijamanata, nije bio unikatan te se povremeno mogao kupiti u draguljarnici Garrard. Tim će prstenom princ William zaručiti Kate Middleton.

Spektakularno vjenčanje

Nakon vjenčanja, koje je diljem svijeta gledalo 750 milijuna ljudi, dok ih je više od pola milijuna tog dana bilo na ulicama Londona, Diana postaje princeza od Walesa. Princu Charlesu u sljedeće dvije godine rađa dva sina, Williama i Harryja. Trudnoća, rađanje, majčinstvo, sve se odvijalo pred budnim okom javnosti, što je Diani, inače predanoj majci koja nije guvernantama prepustila da joj odgajaju djecu, od samog početka teško padalo. Od sredine osamdesetih princeza od Walesa daje se u humanitarni rad, posjećuje bolnice, škole, sirotišta, staračke domove te postaje kraljevska ikona nemoćnih. Posvećuje se oboljelima od AIDS-a i gube, o kojima nije bilo ni spomena na kraljevskom dvoru. Isto tako, posvećuje svoje vrijeme ovisnicima o drogi te postaje počasnom predsjednicom dječje bolnice Ormond Street.

Početkom devedesetih propada njezin brak s princem Charlesom. Partneri se preko novina međusobno optužuju. Priču uglavnom znamo: vrlo rano, sredinom osamdesetih, Charles se iznova povezao sa svojom starom ljubavi Camillom Parker-Bowles, a usamljena Diana počela je mijenjati ljubavnike. Mediji počinju opširno pisati i o Dianinoj depresiji i suicidalnim sklonostima. Svi su čitali objavljene transkripte Charlesovih i Camillinih razgovora u kojima se oni zovu smiješnim nadimcima i šale se na račun svog seksualnog života. Isto tako, na svjetlu dana pojavljuju se i transkripti telefonskih razgovora princeze od Walesa i ljubavnika Jamesa Bilbeya. Tabloidi kao da se natječu koji će objaviti sočnije razgovore. Potom su se mediji raspisali o Dianinu ljubavniku, nekadašnjem učitelju jahanja Jamesu Hewittu. Od kraja 1992. par živi razdvojeno. Princeza najavljuje povlačenje iz javnog života, a Charles smišlja kako da javnost prihvati Camillu kao njegovu staru-novu izabranicu.




Troje u braku

“Oduvijek nas je bilo troje u tom braku”, izjavila je Diana u vrijeme razvoda. U kolovozu 1996., na izričitu kraljičinu preporuku, Charles i Diana se razvode. Nakon razvoda, Diana je i dalje princeza od Walesa, ali više nije “Njezino Kraljevsko Visočanstvo”. Ona i dalje živi u sjevernom krilu palače Kensington, gdje je bila s princem Charlesom u prvoj godini njihova braka. Posljednji Dianin ljubavnik bio je Dodi Al-Fayed, sin vlasnika robne kuće Harrods i jednog od najbogatijih Engleza, kojem, doduše, Engleska nikada nije izdala domovnicu, Mohameda Al-Fayeda. S Dodijem ljetuje na jugu Francuske te jedri njegovom impresivnom jahtom. Nekoliko dana prije smrti posjećuje Bosnu. Brine je problem mina, njihova golema opasnost, pogotovo za djecu.

Smrtno je ranjena u prometnoj nesreći posljednjeg dana kolovoza 1997. Milijuni ljudi prate njezin sprovod. O nesreći su se razvile brojne teorije zavjere, njima se osobito bavio Dodijev ucviljeni otac, rađene su rekonstrukcije, krivili su se svi, od pijanog vozača automobila do princa Philipa i britanskih tajnih službi, ali ništa od toga ionako nije moglo vratiti u život princezu od Walesa. No kraljica se prvih dana nakon Dianine smrti nije ni oglasila jer je Diana zapravo prekršila sve moguće protokole i etiketu dvora. To je dovelo do velikog revolta među Britancima pa se čak razmišljalo o referendumu o ukinuću monarhije. Na koncu se opravdala kako je htjela zaštititi unuke i kraljevska zastava na dvoru ipak je spuštena na pola koplja, a Britanci su joj ubrzo sve zaboravili. Ljudi su mjesecima pred palaču Kensington donosili cvijeće i svijeće. Zašto je za Dianu sve bilo tako loše?

Zla kraljica

Već njezin odabir kao mlade, zdrave, plavokrvne mladenke bio je za današnje pojmove staromodan. Charlesa tu nije vodila nikakva ljubav, nego komotnost. Navodno mu je čak ljubavnica Camilla preporučila nevinu i čistu Dianu za suprugu. Začarana Diana tek je poslije otkrila u kakvoj se stupici našla. Suprug je nije volio, dapače, nikada nije prestao voljeti Camillu. Toj situaciji sigurno nije pomagao njihov život krcat paparazzima. Zbog neprekidne izloženosti halapljivosti novina i novinara, Lady Di dobiva bulimiju. Charlesu je s vremenom sve više išlo na živce silno obožavanje koje su Englezi, kao i ostatak svijeta, iskazivali Diani. Zanimljivo, nakon razvoda postala je još omiljenija i koristila je svoju slavu u karitativne svrhe, što je činila bolje od ikoga. Međutim, paparazzi su je u Parizu došli glave. Upravo je bila na njihovoj meti kad je poginula. Na sprovodu, njezin brat Charles, deveti grof od Spencera, između ostaloga je rekao: “Žena koja je nosila ime antičke božice lova, završila je kao najprogonjenija osoba modernog doba”. I dok je u “Alici u zemlji čudesa” Kraljica srca zlokobna i nelagodna pojava koja svako malo povikne “odrubite mu glavu”, u slučaju Lady Di, Kraljica srca bila je meka, mila, gotovo janjeća pojava koju su rastrgali vuci tabloida. Tako će je barem povijest zapamtiti i oni koji su je voljeli.




Autor:Daniel Rafaelić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.