Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Složna braća igraju za Plenkovića: Jedan želi na Pantovčak, drugi u DORH

Autor: Iva Međugorac/7dnevno

Uglednog liječnika, znanstvenika i bivšeg političara, a lako moguće i budućeg predsjedničkog kandidata Dragana Primorca šira hrvatska javnost proteklih je godina imala prilike prilično dobro upoznati, a mnogo manje eksponiran je njegov mlađi brat Damir Primorac koji je još 2008. godine osnovao odvjetničko društvo Primorac i partneri d.o.o. u kojem surađuje s odvjetnikom Matom Krmekom.

Oni koji starijeg brata Dragana dobro poznaju govore o njegovoj bliskosti s premijerom Andrejem Plenkovićem, koji je posljednjih tjedana iznimno nezadovoljan radom glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek zbog nedavne DORH-ove blamaže koja je nastala nakon odluke Visokog kaznenog suda o vještačenju u slučaju Agrokor, zbog čega je u pitanje dovedena optužnica u aferi Agrokor. Plenkovićevo nezadovoljstvo glavnom državnom odvjetnicom koja bi iduće godine ionako trebala u mirovinu prilika je koju je Dragan Primorac navodno odlučio iskoristiti kako bi se kod premijera založio za svojega brata i njegovo preuzimanje vodeće pozicije u Državnom odvjetništvu.

Foto: Damjan Tadic / CROPIX

 

Jasan signal

Poznato je da je odlukom Visokog kaznenog suda koju potpisuje sudac Ivan Turudić o izbacivanju vještačenja poljskog KPMG-a javnosti poslana nedvosmislena poruka da je DORH imao saznanja o vještačenju koje su provodile osobe iz hrvatske podružnice navedene tvrtke koje su prethodno radile za Agrokor, zbog čega nije problematična samo uloga Zlate Hrvoj Šipek nego i njezina prethodnika Dinka Cvitana, ali i bivše šefice zagrebačkog državnog odvjetništva Sani Ljubičić.

Zvučna su to imena, što je za Plenkovića bio jasan signal da je vrijeme za restrukturiranje u Državnom odvjetništvu, u kojem se Hrvoj Šipek nije pomaknula s mrtve točke. To nije iznenađenje za one koji znaju da ona nema iskustva u kaznenom pravu koje je okosnica Državnog odvjetništva na koje Plenković i jest prebacio odgovornost nakon propusta u slučaju Agrokor iza kojeg je stajao Ivica Todorić koji odnedavno provocira premijera najavama o ulasku u političku arenu. Možda Todorić u tom derbiju ne bi imao nikakve šanse, ali Plenkoviću sad kad se sprema po treći mandat, takve provokacije nisu potrebne pa je stoga, prema nekim teorijama bliskim složnoj braći, moguće da razriješi glavnu državnu odvjetnicu, nakon čega bi na njezinu poziciju mogao doći Primorac mlađi, što bi moglo biti prilično zanimljivo. No, usprkos velikim ambicijama braće Primorac, teško je zamisliti da bi Damir mogao biti kandidat vladajućih za glavnog državnog odvjetnika, a Dragan kandidat za predsjednika države.

Foto: Vojko Basic / CROPIX

 

Damir Primorac redoviti je profesor na mostarskom Pravnom fakultetu, kao i izvanredni profesor na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti na splitskom Sveučilištu, naglašava se u uvodu njegova životopisa, u kojem također stoji da je Primorac rođen 1969. godine u Splitu, gdje je i magistrirao. Doktorirao je na zagrebačkom Pravnom fakultetu pa je kasnije karijeru gradio na splitskom Općinskom i Županijskom sudu, a jedno vrijeme radio je i kao zamjenik predsjednika Općinskog suda u Splitu te bio predsjednik Sudačkog vijeća na Županijskom sudu također u Splitu. Usavršavao se i u Sjedinjenim Državama, a ujedno je i počasni građanin Crystal Lakea u SAD-u, čija administracija na ovim prostorima ima ogromnu ulogu kod gotovo svih značajnijih imenovanja, što glavni državni odvjetnik zasigurno jest.




Za razliku od Hrvoj Šipek, Primorac je stručnjak za kazneno pravo te autor stručne literature baš iz područja kaznenog prava, no on je i član Izborne komisije Hrvatskog nogometnog saveza, ali i član Američke akademije forenzične znanosti. Premda i jedan i drugi brat Primorac iza sebe imaju respektabilne životopise, nije uvijek Damiru Primorcu bilo lako probijati se u pravosudnim vodama pa ga je tako u vrijeme kada je u Sanaderovoj vladi njegov brat bio ministar obrazovanja, nekadašnja ministrica iz HDZ-ovih redova Ana Lovrin odbila imenovati za predsjednika Županijskog suda u Splitu, iako je on usporedno s time baš tada gradio znanstvenu karijeru očekujući doktorat sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, u čemu ga nije spriječio nizak prosjek ocjena tijekom studija prava u Splitu koji je završio s prosječnom ocjenom 2,6.

U to je vrijeme nekolicina dekana sa zagrebačkih fakulteta tvrdila da se na većini fakulteta u Hrvatskoj upis na magisterij kandidatima koji su imali prosjek manji od 3,5 odobravao tek rijetko, uz posebnu preporuku dvaju eminentnih sveučilišnih profesora. Primorac je imao mišljenje koje su potpisali prof. dr. Leo Cvitanović, prof. emeritus Željko Horvatić i prof. dr. Velinka Grozdanić u kojem se tvrdilo da njegova disertacija zaslužuje visoke ocjene jer su se u njoj prvi put u hrvatskoj znanstvenoj literaturi sustavno i na jednome mjestu prikazala i detaljno analizirala pojedina kaznena djela iz područja sigurnosti pomorskog prometa.

Jedno ime moglo bi vas posebno iznenaditi! Ovo su potencijalni nasljednici Zlate Hrvoj Šipek




Primorac mlađi magistrirao je na temu Društvo kapitala u pravu RH s posebnim osvrtom na njemačko i angloameričko trgovačko pravo s prosječnom ocjenom 3,5, a doktorsku disertaciju prijavio je na Pravnom fakultetu zagrebačkog sveučilišta i u njoj obradio temu pod naslovom Kaznena djela protiv sigurnosti prometnog prometa.

Ništa sporno

Nedugo nakon što se doznalo da je Lovrin drugi put poništila natječaj za predsjednika Županijskog suda u Splitu na kojima je on dobio potporu kolega iz struke, Primorac mlađi zatražio je razrješenje sudačke dužnosti i okrenuo se odvjetništvu, ostavljajući iza sebe i glasine o tome da je sucem u Splitu postao dok ga je u Državnom sudbenom vijeću zagovarao Đuro Sessa.

Svojedobno se nagađalo da Primorčeva karijera u sudstvu nije nastavljena zbog karijere njegova brata u Vladi bivšeg premijera Ive Sanadera, ali te teorije nikada ničim nisu potkrijepljene. Kako je Primorac mlađi imao položen i javnobilježnički ispit, očekivalo se nakon dvaju poništenih natječaja za splitski Županijski sud da će krenuti tim putem, ali je on otišao u odvjetništvo jer je to za njega, kako je tvrdio, predstavljalo veći izazov.

Foto: Darko Tomas / CROPIX

Oni koji poznaju odvjetnika Primorca reći će da je on u svakom pogledu sazrio te da doista ne bi bilo loše da netko s njegovim iskustvom u kaznenom pravu preuzme vodeću poziciju u Državnom odvjetništvu kojemu je potrebna ogromna reforma koja će morati uključivati i privlačenje novih kadrova, ali i odmak od politike, čime bi se vratilo poljuljano povjerenje građana koje se zbog političkih pritisaka na DORH urušilo kao kula od karata. Hm, odmak od politike?

Autor:Iva Međugorac/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.