Slavonci razapinju ministricu zbog kuge: ‘Ne ugrožava se naša tradicija, već egzistencija’

Nema kolinja u dvorištima, virus u mesu preživljava godinama – riječi su to državnog tajnika iz Ministarstva poljoprivrede Mladena Pavića koje su Slavonijom snažno odjeknule, jer što je Slavonija bez kolinja u dvorištima, koje je dio dugogodišnje tradicije.

No uzgoj svinja u tom dijelu zemlje nije vezan samo uz tradiciju nego i uz egzistenciju, jer dobar dio stanovnika toga kraja svoje obitelji prehranjuje baveći se svinjogojstvom, čija je budućnost dovedena u pitanje pojavom afričke svinjske kuge.

Niz propusta

I oni koji se u Slavoniji ne bave uzgojem svinja reći će vam potpuno samouvjereno kako je “ovo što se događa s kugom” udar na Slavoniju i male proizvođače jer se mjerama koje promiče resorna ministrica Marija Vučković, prema teorijama koje kruže Slavonijom, pogoduje uvoznom lobiju te se ujedno uništava domaća proizvodnja.

Uz to, mnogi smatraju da je i ova kuga svedena na političko pitanje pa tako primjerice najviše oboljelih i eutanaziranih svinja ima Vukovarsko-srijemska županija, a vrlo malo Osječko-baranjska, te mnogi to pripisuju lobističkim sposobnostima župana Anušića. S politikom ili bez nje, oni upućeni u tematiku svjedoče kako će priča s kugom dosta dugo trajati. Slavonijom kruže priče da je organizacija vrha države pa i samih općina “nula bodova” u pogledu zbrinjavanja eutanaziranih svinja, za što je zadužena Agroproteinka, tvrtka u vlasništvu obitelji ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana.

Neki u svojim teorijama idu tako daleko da zaključuju kako se Slavonija i slavonski poljoprivrednici namjerno uništavaju, što Vučković žestoko opovrgava, ali se priče gomilaju i šire brže i od same kuge pa neki tvrde kako i Ministarstvo izlazi u susret “velikim proizvođačima u koje se ne dira”, a koji navodno imaju ugovore i s trgovačkim lancima, a neki od njih povezani su i s političkim vrhom.

Slavonci situaciju s kugom povezuju i s pomorom peradi, odnosno ptičjom gripom kojoj su svjedočili tijekom mandata bivšeg premijera Ive Sanadera, s tom razlikom da se ovo sada po njihovu mišljenju radi planski i po europskim direktivama. Stariji Slavonci prisjećaju se kako su se nekoć svinje redovito i obavezno cijepile protiv svinjske kuge, a onda je to ukinuto za potrebe izvoza mesa, od čega nije bilo ništa, ali je zato procvao uvoz, na kojem su mnogi ubirali provizije.

Niz je onih koji su se proteklih dana zgrozili nad prizorima mrtvih svinja koje su jedna do druge ležale praktički na cesti, što se navodi kao još jedan u nizu propusta Ministarstva poljoprivrede, jer se takvim postupanjem sa životinjama, ako su bolesne i zaražene, kuga samo širi dalje, na još veće površine, a time se širi i strah kod ljudi, ali i samih uzgajivača jer su promet i trgovina zabranjeni ili ograničeni.

Nije nova bolest

Poljoprivredni proizvođači prisiljeni su zatvoriti svinjce na godinu dana, a pitanje je hoće li na tome stati. To u praksi znači da mesa ni mesnih prerađevina nema ni za osobnu upotrebu. Zašto kuge nema u Negoslavcima, Bobotu, Pačetinu, Trpinj i Borovu Selu, pitaju se nezadovoljni stanovnici Vukovarsko-srijemske županije, aludirajući na to da ova pojava nije zabilježena u selima s većinskim srpskim stanovništvom.

O svinjskoj kugi otvoreno je progovorila Dubravka Dragašević, nekadašnja kandidatkinja DP-a za županicu Bjelovarsko-bilogorske županije, koja je detaljno analizirala izjave državnog tajnika Pavića.

“Državni tajnik uvjerava javnost da je riječ o novoj bolesti i da virus dobro podnosi niske temperature. No, isto tako je rekao da ne podnosi visoke temperature i da u roku od tri do šest dana umire. Nameću se pitanja – kakva je nova bolest ako postoji više od sto godina, a u Europi od 1957.? Zašto nije bila opasna 1957., a sad je? Kako bolest ipak nije nova, iako se javnost uvjerava da je, zašto ne postoji cjepivo? Tko to testira i cijepi, i zašto, i koga? Ako ne podnosi visoke temperature, znači da je meso zapravo zdravstveno ispravno za prehranu nakon termičke obrade, kuhanja ili pečenja? Sad je ljeto i zapravo su svi svinjci prema tome nakon dezinfekcije spremni za daljnju upotrebu jer virus na ovim ljetnim visokim temperaturama za tri do šest dana umire, rekao je državni tajnik u Dnevniku. Ako su mrtve svinje odvezene u kafileriju, a jesu, ondje su obrađene u razne proizvode, onda smo svi u budućnosti kontaminirani jer se u kafileriji proizvodi smjesa za ishranu stoke, pilića, svinja i tako dalje. I ne samo to, proizvode se masnoće koje se koriste u kozmetičkoj industriji, na primjer za kreme i sapune”, ustvrdila je Dragašević.

Žarište bolesti

Oni koji prate ovu temu spominju i Ukrajinu pa kažu da se u toj zemlji zbog rata smanjilo tržište svinja, inače Ukrajina proizvodi oko 750.000 tona svinjetine na godinu, a uvozi 93.000 tona iz EU-a. Svinjska kuga se, kao što je poznato, proširila iz Gruzije preko Rusije i Ukrajine na Baltik i Slovačku, stigla je do Srbije i BiH, a onda i u Hrvatsku. Naša je zemlja najveći europski uvoznik svinjetine, ali u svemu tome ostaje nejasno kako se svinjska kuga proširila u Hrvatsku unatoč zabrani uvoza iz zaraženih zemalja koja je na snazi još od 2012. godine.

Određene propuste uočili su i u Hrvatskim krškim pašnjacima, odakle upozoravaju da bi kuga mogla potrajati i više od pet godina. No ono što ni predstavnicima te udruge nije jasno jest zašto nije naređen odstrel divljih svinja koje i jesu prenositelji bolesti, a nejasno je i zbog čega ni na jednom većem gospodarstvu nije zabilježena zaraza svinjskom kugom.

“Ako je svinjska kuga toliko invazivna zarazna bolest, zašto ne ugibaju divlje svinje, jer je kod njih žarište bolesti“, pitaju se u Pašnjacima, dok ministrica Vučković neumorno ponavlja kako su stroge mjere nužne i neizbježne za suzbijanje epidemije.

Brzo širenje

To što proizvođači Vladu, pa i ministricu prozivaju zbog zakašnjele reakcije, Vučković demantira, ali izgleda da je netko ipak negdje zakazao jer se doznalo i da je ravnateljica Uprave za veterinarstvo otišla na godišnji odmor baš kada se pojavila sumnja da je kuga ušla u Hrvatsku. I proizvođači, ali i dio stručnjaka iz Uprave za veterinarstvo, ministrici zamjeraju promašene i neadekvatne mjere te tromu reakciju.

Afričku kugu navodno je i sada teško držati pod kontrolom jer se u mišljenja stručnjaka upliće politika, veterinari su pod pritiskom, a situacija je na rubu da izmakne kontroli te da se bolest proširi i izvan vukovarske županije, ali i izvan cijele Slavonije. Da se možda ipak nije reagiralo pravodobno, moglo bi se zaključiti i iz toga što se Hrvatska u samo četiri tjedna probila na vrh europske ljestvice zemalja po broju utvrđenih slučajeva svinjske kuge. Ovakvo brzo širenje kuge stručnjaci pripisuju netipičnoj situaciji jer se u Hrvatskoj bolest najprije počela širiti i bilježiti kod domaćih svinja, iz čega proizlazi da je postojala i prije prvog službeno zabilježenog slučaja.

Slavonski seljak svjedočio pokolju: ‘Ne mogu oni prevest koliko se ubija’

Nakon toga slučaja Ministarstvo je odredilo zonu zaštite u koju je stavilo kompletnu vukovarsku županiju, umjesto da su se držali preporučene zone od tri kilomentra te kruga od deset kilometara od utvrđenog pojedinačnog slučaja bolesti. Takvom odlukom i veće farme pretrpjele su značajnije udare, a da tako nije trebalo postupati, može se zaključiti iz toga što je Ministarstvo u naknadnim slučajevima koristilo pravilo tri plus deset, čime je smanjena veća šteta proizvođačima svinja.

Osim toga, problem je nedovoljno brzo zbrinjavanje eutanaziranih svinja, a propust je i to što se klanje zaraženih životinja ne odvija adekvatnom brzinom te se u konačnici spominje i manjak veterinarskog osoblja koje bi na terenu moglo provoditi naputke Ministarstva, što, naravno, stvara dodatnu štetu i na terenu izaziva neugodnosti, ali i pridonosi širenju bolesti.

Stanje u hrvatskom svinjogojstvu alarmantno je i bez afričke svinjske kuge, a da bi se promijenilo nabolje, potrebne su velike investicije koje će potpuno promijeniti uzgoj, zaključak je hrvatskih svinjogojaca sa skupa u Gudovcu. Svinjogojci su upozorili na pad proizvodnje domaće svinjetine, ali i upitnu budućnost te grane stočarstva s obzirom na to da će afrička svinjska kuga donijeti velike promjene.

Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac smatra da je vrlo upitno hoće li se i u kojoj mjeri svinjogojci nastaviti baviti uzgojem kada epidemija afričke svinjske kuge prođe. Kad je riječ o hrvatskoj proizvodnji, ona trenutačno zadovoljava 50 posto potreba domaćeg tržišta, a očekuje se da će pasti za još 20 posto. Zbog afričke svinjske kuge proizvodnja će se smanjiti i u ostalim dijelovima Europe, a cijena svinjetine u sljedeće dvije godine mogla bi rasti.