SITNO BROJI: Merkel uskoro ide u mirovinu, što ostavlja? Tadić se skamenio kada je udarila šakom o stol, Zagreb ju jednom gadno naljutio, a Vučić se i dalje hvali

26. rujna se bira novi saziv Bundestaga. Angela Merkel neće se kandidirati za novi mandat savezne kancelarke pa tako uskoro ona odlazi u političku mirovinu.

Znakovito ili ne, kao jedan od zadnjih poslova na dužnosti bit će odlazak u Beograd i to već u srijedu 13. rujna, a obići će i Tiranu.

Znakovito? Mnogi će reći da jest.

U 16 kancelarskih godina Merkel je ostavila politički trag i na području jugoistoka Europe, a slobodno se može reći da se ovom regijom zaista intenzivno bavila. No, kad se podvuče crta, što je njemačka kancelarka postigla?

Jednom udarila šakom o stol

U analizi koju je objavio Deutsche Welle navedeno je kako je Merkel samo jednom udarila šakom o stol i to 2011. godine kada je na konferenciji za medije u Beogradu šokirala tadašnjeg srbijanskog predsjednika Borisa Tadića.

Što mu je rekla u privatnom razgovoru, ponovila je i pred medijima – Srbija mora prestati pružati podršku svojim zemljacima na sjeveru bivše srpske pokrajine Kosovo te da Beograd mora dati zeleno svjetlo za članstvo tada već neovisnog Kosova u međunarodnim organizacijama. Ako to ne učine, ništa od zelenog svijetla za ulazak u Europsku uniju. Srbija se osjećala uvrijeđeno, odlučivši ne popustiti ni milimetra i dosljedno se držati svoje politike prema Kosovu, bez obzira na cijenu.

Nakon toga, Merkel je promijenila svoju političku taktiku te je naglasak stavila na kooperaciju s čelnim ljudima u Srbiji, ali i Bosni i Hercegovini. Tamošnje je političare pojedinačno primala u svom uredu u Berlinu kako bi se našao zajednički jezik i postignuli ustupci oko prijepora. No, bez konkretnih političkih uspjeha.

No, konferencije šefova država i vlada zemalja regije, pod imenom „Berlinski proces”, doista su urodile nekim konkretnim plodovima. Po uzoru na njemačko-francuske odnose utemeljena je regionalna mreža za razmjenu mladih, a ukinut je i roaming između posvađanih balkanskih država. No, i dalje je izostao značajan napredak po pitanju tržišta i projekata u polju infrastrukture.

Mrkva i batina

Merkel je po pitanju zapadnog Balkana sve donedavno bila vjerna svojoj taktici batine i mrkve. Eventualno članstvo u EU trebalo je biti tako atraktivno da su politički čelnici regije spremni zauzvrat i na političke ustupke – kako bi se riješilo brojne konflikte. Gajenjem tijesnih i osobnih veza kancelarka je htjela doći do konkretnih rezultata.

Tolerirale su se pojave kao Vučić

Deutsche Welle piše da je EU pod utjecajem Angele Merkel ignorirala bujanje korupcije, gaženje neovisnog pravosuđa i pritisak na medije. Jer na koncu konca nije se htjelo razljutiti političke partnere. Aktualni predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, kojega ne samo oporba u Srbiji optužuje za vođenje autokratske politike, redovito se hvali prisnim privatnim prijateljstvom s Angelom Merkel. Ona ga je osobno ugostila u Kancelarskom uredu usred predizborne kampanje u Srbiji i na taj način jasno poručila koga smatra političkim partnerom.

I Hrvatska, za čiji ulazak u Uniju se Angela Merkel posebno intenzivno zalagala, već je u više navrata razočarala kancelarku. Podsjetimo, kada je Zagreb odbijao izručiti bivše jugoslavenske obavještajce, optužene u Njemačkoj za ubojstvo, njemačka je kancelarka 2013. demonstrativno bojkotirala proslavu ulaska u EU.

Angela Merkel nije uspjela ostvariti ono što je htjela po pitanju EU-integracije. Ono što ostaje iza kancelarke u odlasku je i ogromna financijska pomoć za zapadni Balkan, koju je i ona „pogurala”.