Foto: Damir Krajac / CROPIX

Širi se zanimljiva teorija o novoj Vladi: Najesen bi se moglo dogoditi nešto dosta neočekivano

Autor: Ivan Andrić/7dnevno

S ulaskom Domovinskog pokreta u Vladu na čijem je čelu HDZ-ov predsjednik Andrej Plenković naša je zemlja sasvim sigurno ušla u novo političko razdoblje i dobila desniju vladu od onih koje je dosad predvodio Plenković. Okosnicu te desne vlade čini upravo Domovinski pokret, koji je Plenković prigrlio kao svojeg saveznika, a kako se Plenković dosad na hrvatskoj političkoj sceni uspio profilirati kao političar centra kojemu desna ideologija nije prihvatljiva, tako su se već na početku pregovora s DP-om počele razvijati teorije o tome koliko bi uopće ta nova desna vlada mogla potrajati.

Shodno tome, dio analitičara počeo je širiti teorije kako će premijer Plenković na svakog ministra i državnog tajnika iz DP-a zalijepiti flastere iz HDZ-a te da će na taj način kontrolirati svaki njihov potez, odnosno da neće biti samostalni u radu.

Prema teorijama analitičara, HDZ bi tako već ove jeseni mogao isprovocirati nove izbore ne bi li se na taj način riješio svojeg novog koalicijskog partnera koji je najveći trn u oku postao Miloradu Pupovcu, njegovu SDSS-u i baš tim raznim analitičarima koji nose predznak neovisnih iako je svima onima koji godinama prate njihov rad sasvim jasno da je riječ o pristranim, uglavnom lijevim figurama koje godinama egzistiraju šireći medijskim prostorom svoje teorije koje se nerijetko ispostave kao promašene.

Foto: Damjan Tadic / CROPIX

Proeuropski imidž

I sada analitičari tih profila u svojoj kritici DP-a nastoje Plenkovića prikazati kao političku figuru koja bi zemlju trebala zaštititi od negiranja antifašizma i desne ideologije koju nameće Pokret, aludirajući pritom i na njegov proeuropski imidž. No ako se osvrnemo na zbivanja diljem EU-a, vidjet ćemo da je Hrvatska u trendu jer se u brojnim zemljama događa baš to da stranke s desnim ideološkim predznakom ulaze u vladu ili postaju njezin najznačajniji čimbenik.

Primjera radi, ove se jeseni u Austriji održavaju izbori, a godinu dana po anketama kao pojedinačno najveća opcija vodi Slobodarska stranka koja se deklarira kao protumigrantska i euroskeptična. Na čelu Italije je Giorgia Meloni iz nacionalističke stranke Braća Italije, a druga stranka po veličini u finskoj vladi jest desna Stranka Finaca. U Švedskoj pak vlast parlamentarnom podrškom održavaju Švedski demokrati koji su također protumigrantska opcija. Sve to volja je ondašnjih birača koja se u uređenim demokracijama ne propitkuje. U Hrvatskoj, međutim, nije tako, iako je sasvim jasno da je Pokret treća politička opcija u našoj zemlji koja se od svojeg utemeljenja deklarirala kao stranka desne ideološke orijentacije.

Plenković se zbog ovog ‘crveni’ pred europskim kolegama: Pogledajte situaciju s plaćama




S njima je Plenković ostvario suradnju uz ostalo i zato da ostvari svoj cilj, treći uzastopni mandat, što ga čini najdugovječnijim hrvatskim predsjednikom Vlade, koji ozbiljnog konkurenta po broju godina na vlasti nema ni u Europskoj uniji. Baš je to što je Plenkoviću u cilju vladati što dulje jedan od razloga zbog kojih bi njegova vlada s Pokretom mogla potrajati do kraja mandata. U EU-u trenutno su najdugovječniji premijeri Viktor Orban i Mark Rutte, i jedan i drugi svojim zemljama upravljaju još od 2020. godine. Angela Merkel bila je njemačka kancelarka od 2005. do 2021. godine, a Plenković će, ako ostane hrvatski premijer do kraja mandata, odraditi punih 12 godina na čelu Vlade.

Foto: Vanesa Pandzic / CROPIX

Ideološke ideje

Sve i da se odluči za raskid suradnje s DP-om, Plenković teško može doći do nove saborske većine, a u analizi dugovječnosti ove nove vlade ne treba zanemariti ni to da je on političar kontinuiteta, što je vidljivo i iz toga što u njegovoj vladi, osim odlaska ministra pravosuđa Ivana Malenice i Nikoline Brnjac te dolaska Tončija Glavine, ostaju uglavnom isti ljudi. S njim su ostali čak i oni ministri za koje se u javnom prostoru smatralo da više ne uživaju njegovo povjerenje, pa i zato s rezervom valja uzeti teorije onih koji smatraju da brak između HDZ-a i DP-a neće potrajati.

Nije zanemarivo ni to što su od trojice DP-ovih ministara dvojica ipak bivši HDZ-ovci, ali ni to što će šef DP-a Ivan Penava vrlo vjerojatno i na lokalnim izborima dobiti potporu Plenkovićeve stranke u kandidaturi za gradonačelnika Vukovara, jer HDZ ionako bolje opcije nema, ma koliko se trudili medijski profilirati svojeg vukovarskog šefa Mažara. Takav oblik potpore u interesu je i Pokretu, tim više što bi njihov stranački šef nakon lokalnih izbora mogao postati potpredsjednik Vlade, što je jedna od opcija koje se spominju u javnom prostoru. Da će Pokret biti korektan suradnik koji nije opterećen foteljama, Plenković je mogao vidjeti i tijekom pregovora, ali i iz toga što se Mario Radić odlučio povući iz izvršne vlasti.




U konačnici ni dobrom dijelu HDZ-ovaca nisu strane ideološke ideje koje propagira Domovinski pokret, uostalom i ministar obrane Ivan Anušić prije dvije godine javno je rekao da bi on radije da HDZ nije u koaliciji sa SDSS-om, što je Pokret sada omogućio ne samo Anušiću nego i svima onima koji sebe nazivaju desnim krilom vladajuće stranke. Plenković možda ideološki jest daleko od tog krila, ali on je u svakom slučaju morao sastaviti vladu i dokazati da je pobijedio. Novi izbori za njega bi označili poraz, a to nije nešto što će on sebi dopustiti jer vrlo dobro zna da time gubi autoritet i u HDZ-u.

Foto: Darko Tomas / CROPIX

Zauzeli stav

Možda doista vlada s DP-om nije bila Plenkovićev osobni ili prvi izbor, ali je takva vlada bila izbor građana, a u konačnici i izbor onih s centra kao što su Posavec, Fokus ili IDS koji su u startu zauzeli stav da neće surađivati s HDZ-om. Upitno je stoga koliko se Plenkoviću i dugoročno isplati raskidati odnos s aktualnim koalicijskim partnerom kako bi ušao u još jednu utakmicu visokog rizika, čiji se epilog ne može predvidjeti, tim više što je Pokret pokazao razumijevanje i za njega i za njegovu situaciju pa je Plenković s Penavom više puta posljednjih dana ponavljao kako su sva prava manjina zajamčena.

To što je Pupovcu to problem, ne bi trebalo biti problematično ni Plenkoviću ni DP-u jer takva prava kakva manjine u našoj zemlji već sada imaju teško da imaju u brojnim drugim zemljama koje se inače smatraju mnogo uređenijima od nas. Plenković je dosad pokazao da korektno funkcionira s raznim koalicijskim partnerima, uz izuzetak Mosta s kojim se i nije razišao zbog ideoloških, nego zbog mnogo dubljih, pa i ozbiljnijih političkih pitanja.

Plenković ima opak tajni plan: Sada je puno jasnije zašto je pristao na sve i brzo složio Vladu

Kada se iz priče o koaliciji DP-a i HDZ-a izuzme ideologija, može se reći da oni imaju puno dodirnih točaka. To je primjerice vidljivo u gospodarskoj politici po kojoj su ove stranke dosta bliske, s tim da je Domovinski pokret od HDZ-a za nijansu više orijentiran. Sve u svemu, čini se da je pred našom zemljom politički period u kojem će nas voditi HDZ kao stranka desnog centra i Domovinski pokret koji se otvoreno deklarira kao desnica.

Plenković se u toj priči može smatrati pobjednikom jer ima i vodi svoju treću vladu, ali pobjednikom se može smatrati i Domovinski pokret koji je postao dio vlasti i Vlade u kojoj je formirano novo važno ministarstvo demografije koja će, kao što je nedavno u razgovoru za Dnevno.hr najavio Radić, i biti u fokusu njihova političkog djelovanja, što bi trebalo biti u interesu i HDZ-u i Plenkoviću, ali i oporbenim saborskim zastupnicima jer demografija i jest najveća hrvatska rak-rana.

Foto: Vanesa Pandzic / CROPIX

Više od pola

Istina je da bi ove četiri godine mogle biti izazovne, ali teško da će Domovinski pokret dopustiti da išta ugrozi realizaciju njihovih planova u resorima demografije, poljoprivrede i energetike. U priči o budućnosti Plenkovićeve vlade ne treba zanemariti ni brojke. Plenkovićev HDZ dobio je naime ukupno 78 potpisa za mandatara, a na tom popisu tek su četiri od osam manjinaca jer DP nije želio SDSS, s kojim se solidarizirao Furio Radin.

S druge strane, od tih 78 potpisa 12 je Pokretovih, a to znači da bi se iz ove stranke protiv Vlade trebalo okrenuti više od pola njihovih zastupnika da bi se ugrozila njezina opstojnost. Takvo što teško je očekivati, baš kao što je teško očekivati da će Plenković stabilnost koju je sada stekao riskirati kako bi se dodvorio raznim analitičarima i kritičarima koji zasad nemaju baš nikakvo pokriće jer ljudi iz Pokreta koji su zauzeli važna ministarstva tek trebaju pokazati što doista znaju i umiju.

A budući da se među njima kriju iskusni političari, pa i kadrovi koji dolaze iz realnog sektora, ipak bi bilo pošteno pustiti im da najprije zavladaju pa tek onda donositi sud.

Autor:Ivan Andrić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.