SAMO OD NJIH PLENKOVIĆ STRAHUJE! Moćna europska institucija u Hrvatskoj ima glavnu misiju: Novi udarac za HDZ, ministri su opet pod povećalom

Dugo se u Hrvatskoj po kuloarima spekuliralo o korupciji koja je nagrizla sve pore našega društva, uključujući i pravosuđe, pa se vjerovalo kako baš zbog kontaminiranog pravosuđa brojne istrage stoje u ladicama, a vjerovalo se i kako je to jedan od razloga zbog kojih država i društvo stagniraju. Sva ta vjerovanja bilo je teško dokazati pravnim putem, a onda je u Zagrebu prvog dana lipnja 2021. godine s radom počeo Ured europskog javnog tužitelja, koji po svemu sudeći u našoj zemlji ima pune ruke posla. Samo su prošle godine europski tužitelji istraživali 23 slučaja u kojima je ukupna financijska šteta bila procijenjena na 313,6 milijuna eura. Nije tajna da je EPPO aktivan i u drugim članicama Europske unije, gdje je šteta za europski proračun procijenjena na basnoslovnu 14,1 milijardu eura, ali ondje se ti specijalizirani tužitelji većinom bave prevarama koje se odnose na plaćanje PDV-a, dok su u Hrvatskoj doslovce sve istrage svedene na korupciju.

I u godišnjem izvješću Ureda europskog javnog tužitelja tvrdi se da je u Hrvatskoj do kraja 2022. godine šest slučajeva okončano osuđujućim sudskim presudama, dok su još dva slučaja u fazi suđenja. Kada se tomu pribroje i tri istrage koje su europski tužitelji naslijedili iz 2021. godine, kada su i počeli djelovati u našoj zemlji, može se zaključiti kako su prošle godine tužitelji kojima rukovodi Rumunjka Laura Kovesi u našoj zemlji vodili čak 26 istraga, a ukupna šteta počinjena u tim kaznenim djelima procijenjena je na 324,1 milijun eura.

Procijenjeni iznos štete nanesene proračunu Europske unije ukazuje na to da Hrvatska spada u goru polovicu skupine od 22 članice Europske unije koje su na svojem prostoru dopustile rad europskim tužiteljima. No za utjehu ostaje da ima i lošijih od nas, pa je tako primjerice najviše istraga pokrenuto u susjednoj Italiji, u kojoj je prošle godine zbog malverzacija s novcem iz europskih fondova i kružnih prevara vezanih uz malverzaciju s PDV-om vođeno čak 285 istraga. Ukupna vrijednost štete nanesene tim kaznenim djelima procijenjena je na 3,2 milijarde eura, a najveći dio toga, 2,7 milijardi eura, odnosi se na malverzacije s PDV-om.

Neslavna lista

Na drugom mjestu nalazi se Portugal u kojem je EPPO lani vodio 26 istraga, čija je ukupna vrijednost štete procijenjena na tri milijarde eura, od čega se 862 milijuna eura odnosi na kružne prevare, a veći dio na malverzacije s novcem iz europskih fondova. Pune ruke posla Laura Kovesi imala je i u svojoj rodnoj Rumunjskoj, u kojoj su europski tužitelji samo prošle godine vodili 124 istrage, a procijenjena šteta u kaznenim djelima koja se istražuju iznosi dvije milijarde eura. Vjerovali ili ne, na ovoj neslavnoj listi nalazi se i Njemačka, u kojoj su europski tužitelji prošle godine vodili 114 istraga, a ukupna šteta nanesena kaznenim djelima počinjenima u toj državi iznosi 1,78 milijardi eura. S druge su strane zemlje poput Cipra u kojem su lani pokrenute samo tri istrage za kaznena djela čija je šteta procijenjena na 1,5 milijuna eura, a tu je i Estonija sa samo 11 istraga za štetu vrijednu manje od deset milijuna eura.

“Naš je cilj istinski neovisno, učinkovito, snažno europsko javno tužiteljstvo”, navodi u svojem izvještaju Kovesi, a u onom dijelu tog izvještaja koji se odnosi na Hrvatsku tvrdi se i kako se naša zemlja popela na prvo mjesto u Europskoj uniji po broju kaznenih prijava koje su hrvatski građani podnijeli zagrebačkom Uredu europskog javnog tužitelja.

Masovno prijavljivanje

Tako je hrvatski Ured europskog tužitelja prošle godine zaprimio 17 kaznenih prijava o kaznenim djelima počinjenima na štetu financijskih interesa Europske unije, ali su hrvatski građani europskim tužiteljima dostavili i 162 kaznene prijave za koje se ispostavilo da su zapravo u nadležnosti Državnog odvjetništva. Da je doista riječ o masovnom prijavljivanju, može se zaključiti i iz toga što, primjerice, u Francuskoj prošle godine Ured europskog tužitelja nije zaprimio ni jednu prijavu, a u Njemačkoj su zaprimljene samo četiri. No obični ljudi u Njemačkoj i Francuskoj očito se mogu osloniti na svoje pravosuđe i pravosudne institucije, što Hrvati ne mogu. Budući da Hrvati u prosjeku dnevno šalju više od desetak kaznenih prijava europskom tužitelju, može se zaključiti da su naši građani izgubili povjerenje u Državno odvjetništvo te da se ne nadaju da će im u njihovim prijavama pomoći glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek, umjesto toga, oni su se odlučili osloniti na rumunjsku tužiteljicu Kovesi koja je stasala u predvodnicu europske borbe protiv korupcije, što su očito prepoznali i hrvatski građani.

Sama Kovesi tijekom svojeg posljednjeg posjeta Zagrebu jasno je dala do znanja da nju pozicije ne zanimaju i da je spremna uhititi sve političare i dužnosnike koji su ogrezli u kriminal i korupciju gramzljivo manipulirajući europskim novcem. Europa se, dakle, za svoje milijune pobrinula, a prevareni Hrvati svedeni na milost i nemilost našeg pravosudnog sustava uglavnom osjećaju da su prepušteni sami sebi te da se u iscrpljujućim dugotrajnim postupcima bore s vjetrenjačama pa da se ne isplati upuštati u sporove i pokretati istrage protiv onih koji imaju političko zaleđe. To Kovesi ne zanima, pokazala je to i dokazala na primjeru Gabrijele Žalac, bivše HDZ-ove ministrice i prijateljice premijera Andreja Plenkovića koja je privedena nakon što su se europski tužitelji odlučili pozabaviti aferom Softver koja je mjesecima stajala u ladicama USKOK-a i koja se po svemu sudeći pokušavala zataškati.

Sporne poruke

Zlobnici bi mogli posumnjati da se taj slučaj taložio i zbog prepiske u kojoj se spominje A. P., ali što god da sumnjali, jasno je da u maskiranju ovog slučaja središnju ulogu ima DORH kojemu građani ne vjeruju. Da građani i nemaju razloga vjerovati DORH-u, vidljivo je iz Izvješća o radu DORH-a za 2020. godinu vezanog uz borbu protiv korupcije. Iz tog izvješća proizlazi kako je DORH odbacio čak 91,3 posto prijava za korupciju, od kojih je većina bila za kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, točnije protiv vlasti. To je povećanje odbacivanja u odnosu na 2019. godnu od čak 35 posto, a to isto izvješće ukazuje na to da je i bilo znatno manje istraga nego prijašnjih godina, međutim, bez imalo samokritike DORH za sve to krivi građane koji masovno prijavljuju korupciju jer su nezadovoljni.

Nije ni čudno što su građani u Hrvatskoj nezadovoljni, iz izjava šefice hrvatskog Ureda europskog javnog tužitelja Tamare Laptoš može se naslutiti kako su istrage pokrenute protiv Žalac, baš kao i one pokrenute protiv bivše državne tajnice Josipe Rimac, rezultirale pokretanjem novih istraga protiv većeg broja ljudi, među njima možda i članova Plenkovićeve Vlade. Da se europski tužitelji neće dati pokolebati, jasno je i iz toga što je Laptoš u svojem medijskom istupu odgovorila i na teze obrane bivše ministrice Žalac koja tvrdi da će pokušati srušiti optužnicu zato što je dio dokaza, poruka, prikupljen u drugom slučaju, odnosno u slučaju Rimac. “Optužnica je podignuta, ne bismo ni poslali optužnicu na sud da ne očekujemo da bude potvrđena. Sud će ocijeniti argumente jedne i druge strane, a strana nezadovoljna odlukom imat će pravo žalbe”, rekla je Laptoš koja smatra da su sporne poruke zakonit dokaz jer ih u suprotnom ne bi ni uvrstili u spis, kao ni drugih više od tisuću dokaza na kojima se optužnica temelji.

Nacrt optužnice

Na pitanje ima li u tom prikupljenom materijalu nešto što upućuje i na druge slučajeve odgovorila je: “Da ima, onda bi bili otvoreni i drugi slučajevi”. Nadalje, upitana jesu li u istrazi procijenili da A. P.-a ne treba ispitati, odgovorila je: “Vjerojatno da. Kada je kolegica, europska delegirana tužiteljica, rekla da je istraga provedena, da su prikupljeni svi dokazi, ona je izradila nacrt optužnice i izvještaj o završetku istrage koji je dostavljen najprije meni kao nadzornom tužitelju. Onda se to dostavlja Stalnom vijeću koje od početka prati taj predmet. Ono je donijelo odluku da se može ići u optuženje”, rekla je Laptoš objašnjavajući da je Stalno vijeće moglo reći da možda nije još vrijeme za optuženje, ali da ne može reći da je vrijeme za obustavu istrage.

Na pitanje o nekim novim slučajevima koji se iz svih dokaza o Žalac mogu pojaviti Laptoš je rekla da je to moguće i da neki slučajevi već jesu pokrenuti. Premda o njima nije željela govoriti, izjave tužiteljice Laptoš izazvale su nove nelagode u vladajućim redovima, što i nije čudno kada se zna da iza famoznih inicijala A. P. stoji premijer Andrej Plenković koji je grčevito branio svoju prijateljicu Žalac s kojom se sastajao i nakon što je puštena iz pritvora. Kamo će europske istrage odvesti, nije poznato, ali je poznato da hrvatsko pravosuđe i Državno odvjetništvo na primjeru djelovanja europskih tužitelja mogu učiti kako izgleda istinska borba protiv korupcije, no upitno je koliko je DORH-u stalo do takvih lekcija, a koliko do prikrivanja istraga i podilaženja vladajućim političkim elitama, i sve to na štetu hrvatskih građana, ali i na štetu samog pravosudnog sustava.

***

OPASNA RUMUNJKA JE  POTENCIJALNA PRVA DAMA: Kolakušić i dalje ima predsjedničke ambicije

Dok europska tužiteljica Laura Kovesi u svojim izvješćima, ali i u svojim javnim nastupima pokazuje da za nju ne postoje nedodirljivi, svojim privatnim životom i ljubavnom vezom s hrvatskim europarlamentarcem Mislavom Kolakušićem dokazuje da je Hrvatima ipak teško odoljeti. Samom zovu politike i Kolakušić teško odolijeva pa bismo, prema tvrdnjama onih koji ga dobro poznaju, tog bivšeg suca sa zagrebačkog Trgovačkog suda ponovno mogli ugledati u kampanji za predsjedničke izbore. O tome Kolakušić ozbiljno razmišlja te razmatra s kime bi se mogao upustiti u tu borbu kroz koju je već prošao na prošlim predsjedničkim izborima. Možda mu ta prošla borba nije donijela titulu predsjednika, ali mu je osigurala nacionalnu i dodatnu medijsku prepoznatljivost te mu otvorila vrata u svijet nacionalne političke scene, s koje on nema namjeru tako skoro otići. Hoće li Kolakušić postati predsjednik, teško je reći, no u svakom slučaju bilo bi zanimljivo da se Hrvatskoj otvori mogućnost da za prvu damu dobije europsku tužiteljicu Lauru Kovesi, koja bi svojom prisutnošću u Kolakušićevoj kampanji uvelike koristila i njegovu novom političkom uzletu.