Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

SA ŠEKSOVIM MODELOM HDZ ĆE VLADATI JOŠ DVA DESETLJEĆA! ‘Veliki meštar’ sprema pakleni plan: Plenkoviću vlast, njemu, kćeri i posinku privilegije

Autor: Iva Međugorac/7dnevno

Dugo se Vladimir Šeks nije medijski eksponirao, do te je mjere HDZ-ov doajen nestao iz javnog prostora, da su mnogi povjerovali kako se vječni Šeks povukao iz politike i odlučio umiroviti. No onaj tko se jednom okuša u politici i osjeti njezinu moć, teško da iz nje može otići do kraja života. Pravilo je to koje vrijedi i za Šeksa, jednoga od najvažnijih neformalnih savjetnika i političkih učitelja premijera Andreja Plenkovića. Svi se Plenkovićevi mladi lavovi, stratezi i savjetnici različitih profila mogu skriti pred političkom mudrošću i iskustvom koje sa sobom nosi Šeks, političar s neopisivim smislom za preživljavanje, koji je opstao i u najturbulentnijim HDZ-ovim fazama ne gurajući se nikada previše u prvi plan.

Daleko od očiju javnosti Šeks je pleo svoju mrežu, koja je postojana i danas, na svim stranama HDZ-a, ali i na gotovo svim stranama društva s posebnim naglaskom na pravosuđe, u kojem ima ogroman utjecaj uz ostalo zahvaljujući i predsjedniku Ustavnog suda, svojem kumu Miroslavu Šeparoviću. Nedavno je baš Ustavni sud vladajućima naložio izmjenu Zakona o izbornim jedinicama, a premda se to u dijelu javnosti počelo tumačiti kao velika opasnost i neizvjesnost za HDZ, premijer Andrej Plenković nije se previše uznemiravao, znajući da na raspolaganju ima pravnog asa Šeksa, hrvatskog ustavotvorca za kojega su izmjene zakona ove vrste mačji kašalj.

Odnosi snaga

Nije tajna da se nedugo nakon najava o izmjeni Zakona o izbornim jedinicama pobunio osječki župan Ivan Anušić koji je pomalo populistički povikao kako neće dopustiti da Slavoniji oduzmu njihova zastupnička mjesta, i to navodno ne zbog pozicija u Saboru, nego zbog toga što bi ta regija time izgubila utjecaj, što je Anušić ocijenio nepravednim. Oni koji dobro poznaju odnose snaga unutar HDZ-a reći će kako Anušić danas doista jest najutjecajnija HDZ-ova figura u slavonskom kraju, no ne treba zaboraviti da je to kraj u kojem su godinama konce vukli Šeks i Branimir Glavaš, koji su se u međuvremenu razišli.

Nije Anušić nikada bio impresioniran Šeksom, on je izdanak slavonskih pravaša koji je odlučio graditi vlastitu struju u stranci koju je pomladio svojim kadrovima, što Šeksu, dakako, nikada nije dokraja sjelo jer on voli da ga se uvažava. Sada kada je na redu izmjena Zakona o izbornim jedinicama, Šeks će biti taj koji će za svoju stranku krojiti taj važni model, no sve i da želi, Anušića neće moći zakinuti jer ovdje nije riječ o stranačkim pojedincima, nego o stranačkoj opstojnosti i budućnosti, objašnjavaju nam dobro upućeni HDZ-ovci te kažu da bi s ovim Šeksovim modelom HDZ trebao državom vladati iduća dva desetljeća.

Naime, prema Šeksovu prijedlogu koji će Plenković najvjerojatnije i prihvatiti, broj saborskih zastupnika s trenutnih 151 rastao bi na 160. Prijedlog je to koji je premijer Plenković objeručke prihvatio te je otvoren za to da se korigira broj mandata koji bi se birali u pojedinim izbornim jedinicama, i to tako što bi se povećao ukupan broj zastupnika. Tim bi manevrom Plenković HDZ-u osigurao bolju poziciju na idućim parlamentarnim izborima, a osim toga, izbjegao bi unutarstranačke sukobe i negodovanja koja mu u ovom trenutku ne trebaju, posebice ne iz Slavonije koju je ionako uzdrmao nedavnom smjenom ministrice Nataše Tramišak.

Famoznih osam

Iako je Plenković sklon Šeksovu modelu, zanimljivo je kako u Ministarstvu pravosuđa i uprave Ivana Malenice nisu oduševljeni tom idejom već su nešto skloniji prekrajanju granica izbornih jedinica, no Malenicu ionako nitko ništa neće pitati jer je Plenković taj čija je riječ u Vladi zadnja, pogotovo kada je riječ o ovako značajnim odlukama. Prema Ustavu koji je također krojio Šeks, u sabornici može biti minimalno sto, a maksimalno 160 zastupnika, s tim da se njihov broj, uvjeti i postupak izbora utvrđuju zakonom.

Istodobno, postojeći Zakon o izbornim jedinicama kaže da se 14 zastupnika bira u svakoj od deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tomu treba dodati tri zastupnika koja se biraju u 9. izbornoj jedinici koja obuhvaća dijasporu, ali i onih famoznih osam saborskih zastupnika u 12. izbornoj jedinici koja se zapravo odnosi na zastupnike nacionalnih manjina. Dobro je poznato da je Ustavni sud s prvim danom listopada ukinuo taj sporni zakon o izbornim jedinicama zaključivši da su prevelika odstupanja u broju birača između deset jedinica raspoređenih unutar države, što je rezultiralo ogromnim razlikama u vrijednosti glasa birača.




Jedno od rješenja koje se u vladajućim redovima razmatralo jest da se broj zastupnika smanji u onim jedinicama u kojima nema dovoljno stanovnika, dok bi usporedno s time broj zastupnika rastao u onim jedinicama u kojima za to ima dovoljno stanovnika, što i jest izazvalo bijes kod Anušića jer bi se takvim ustrojem udarilo na njegovu četvrtu izbornu jedinicu, ali i na susjednu petu jedinicu, što, dakako, nikomu tko je politički aktivan u njegovu kraju ne ide u prilog pa je jasno da bi takvi manevri izazvali goleme pobune u Slavoniji. I to je vjerojatno jedan od razloga što je Plenković najskloniji tomu da se u sporni zakon minimalno intervenira pa mu stoga i odgovara Šeksov model.

Fiktivni birači

S druge strane, Malenica zagovara model demografa i kartografa Nenada Pokosa s Instituta “Ivo Pilar” u kojem se ne bi korigirao broj izbornih jedinica, ostalo bi ih deset, u njima bi se opet biralo 14 zastupnika, ali bi se, s obzirom na posljednji popis stanovništva, njihove granice pomaknule tako da u svakoj bude podjednak broj birača, što je za premijera Plenkovića i dio HDZ-ovaca ogroman manevar u koji se sada ne treba upuštati pa je najizglednije da će u idućem sazivu u sabornici sjediti još više zastupnika, iako ih je po mišljenju mnogih i ovako previše.

Naravno da su ove promjene Zakona o izbornim jedinicama samo kozmetičke naravi jer brojni stručnjaci smatraju da treba mijenjati kompletan izborni sustav koji je devedesetih skrojen za potrebe HDZ-a. I tada je prste u izbornom zakonodavstvu imao Šeks, a u ono vrijeme spajana su veća središta s ruralnim naseljima jer je poznato da su ljudi u takvim sredinama uvijek bili skloniji vladajućoj stranci. To bi mogao i biti razlog zbog kojega je Zagreb raskomadan na četiri izborne jedinice, pa tako primjerice stanovništvo Novog Zagreba zastupnika bira zajedno s onima iz Novog Vinodolskog, što je paradoksalno.




Ono što se stalno ignorira u priči o izmjeni izbornog zakonodavstva jest registar birača. Vidljivo je odavno da u Hrvatskoj postoji pozamašan broj fiktivnih birača, koji u realnosti ne prebivaju ni u Hrvatskoj ni u mjestima u kojima su prijavljeni, već na temelju lažnog prebivališta ostvaruju biračka i razna druga prava. Takvih je u našoj zemlji više od 400 tisuća, a s tim problemom Plenković se ne usudi uhvatiti ukoštac, kao što se nije usudio ni itko drugi prije njega jer bi, uostalom, HDZ time izbrisao dobar dio svojeg biračkog tijela, a takva brisanja Šeksu ne padaju na pamet.

On će ovim novim modelom svoju stranku dugoročno osigurati, a premijer Plenković na tome mu može biti zahvalan jer je to ujedno i odlična uvertira u nadolazeće parlamentarne izbore od kojih HDZ-ovci, po svemu sudeći, neće morati strahovati. Model je to kojim je zadovoljena forma i kojim su ispunjeni zahtjevi Ustavnog suda kojim predsjeda Šeksov kum, u naravi se za građane ništa previše neće mijenjati, Plenkoviću bi pak takav model mogao osigurati željeni treći mandat, a Vladimiru Šeksu nove privilegije kojima je vjerojatno i svojem posinku Karlu Ressleru osigurao još jedan mandat u Europskom parlamentu.

Stara garnitura

Za to vrijeme njegova kći Zrinka Šeks Poštić, predsjednica osječkog Općinskog suda, profilira se u šeficu slavonskog pravosudnog sustava ratujući s tamošnjim predsjednikom Županijskog suda Zvonkom Vrbanom i njegovim ljudima. I u pozadini tih sukoba navodno je upravo Vladimir Šeks koji je odlučio svojoj kćeri osigurati poziciju šefice Županijskog suda u Osijeku kada za to stekne uvjete, i sve to zahvaljujući svojim kadrovima u srcu Slavonije.

Utjecaj Vladimira Šeksa očito nije splasnuo ni na pravosudnoj ni na političkoj sceni, jasno je da Plenkovićevo pomlađivanje HDZ-a ne drži vodu i da njegovi pomladci ne mogu odraditi manevre koji su HDZ-u važni za opstojnost, stoga je Plenković prisiljen balansirati priklanjajući se diskretno staroj stranačkoj garnituri koja rijetko što odrađuje bez vlastitih interesa. U slučaju izbornog zakonodavstva bit će zadovoljeni svi interesi, vrlo vjerojatno i oni Anušićevi, pa bi barem u ovom slučaju Plenković mogao izbjeći turbulencije u stranačkim redovima u kojima su strasti uzavrele i bez rezova po izbornim jedinicama.

Autor:Iva Međugorac/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.