Foto; Guliver image/State Emergency Service of Ukraine/Ilustracija

RUSI SPREMAJU OPAKU STUPICU ZA UKRAJINCE! S novim osvajanjem, ‘ostatak’ Ukrajine Zapadu neće biti zanimljiv, Biden šalje ‘vrišteće orlove’ kao slamku spasa

Autor: Zoran Meter/Geopolitika.news

Rumunjski ministar obrane prije dva dana dao je ostavku na svoju dužnost, a bio je poznat kao zagovornik pokretanja dijaloga s Moskvom oko rješenja ukrajinskog sukoba. Čovjek je, očito, svjestan kuda sve ovo može dovesti prije svega njegovu zemlju ali i da on malo toga može učiniti jer sada „veliki kolo vode“ i za male ih nije briga

Od nedjelje do sinoć trajala je intenzivna telefonska diplomacija između Rusije i Zapada. Tako su, na inicijativu ruskog ministara obrane Sergeja Šojgua, obavljeni njegovi razgovori s ministrima obrane SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Turske. Nakon toga obavljeni su i telefonski razgovori njihovih šefova diplomacija. Povod su, navodno, ruska upozorenja da Ukrajina priprema napad tzv. prljavom bombom i da za to ima dokaze. Ti su, kako ruska strana navodi – dokazi, jučer u Moskvi službeno predstavljeni stranim vojnim atašeima u ruskom Ministarstvu obrane.

Međutim, jučerašnjim službenim priopćenjem američkog State Departmenta priopćeno je kako SAD, Velika Britanija i Francuska ne vjeruju u ruske dokaze o spomenutim namjerama Kijeva, a slično priopćenje iznio je jučer i glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg nakon konzultacija s predstavnicima svih država članica. Štoviše, u tim se priopćenjima Rusiju upozorava da ne poduzima napade nuklearnim oružjem tj. da je ona ta koja „izvrće situaciju“ i da joj ovo služi kao izgovor za daljnju eskalaciju stanja na ukrajinskom terenu.

Međusobne optužbe Moskve i Kijeva

Podsjećam da su nedavno Moskva i Kijev izmjenjivali međusobne optužbe o namjeri one druge za uništenje brane Nova Kahokva na Dnjepru i posljedične katastrofalne poplave na jugu Ukrajine. Brana je, inače, pod nadzorom ruskih snaga ali je u dometu ukrajinskog topništva.

Osim toga u tijeku su i ukrajinski napadi na strateški važnu regiju Herson i istoimeni grad. Međutim Rusi su tamo rasporedili snažne snage i ofanziva je „zapela“. Jučer je ukrajinska obavještajna služba „otkrila toplu vodu“ i priopćila kako se ruska vojska ne namjerava povući iz Hersona i da je spremana na dugotrajni i snažni otpor – ono o čemu ruska strana i mediji već danima (i tjednima) govore, naglašavajući kako su u Herson prebačene i elitne ruske vojne postrojbe ali i da je formirana i teritorijalna obrana te da je sve spremno za borbu za svaku ulicu toga grada. Aluzije na Staljingrad nisu moja izmišljotina, već navodi ruskih analitičara.

‘Veliki kolo vode’

Koliko je stanje postalo opasno svjedoči i činjenica da je sinoć zapovjednik ruskog Glavnog stožera oružanih snaga general Valerij Gerasimov telefonski razgovarao s američkim načelnikom Glavnog stožera generalom Markom Millyjem, kao i britanskim šefom stožera. S obzirom na moguću opasnu radikalizaciju na ukrajinskom terenu jasno je kako ključne strane u ovoj „velikoj igri“ žele osigurati sigurne vojne kanale za međusobne kontakte u slučaju potrebe.

A potrebe itekako može biti. Dovoljno je reći kako je elitna američka 101. Zračno-desantna divizija „Screaming Eagles“ upravo prebačena u Rumunjsku i da je razmještena svega nekoliko kilometara od granice s Ukrajinom. Pa iako je službeno rečeno kako je njezina uloga zaštita od ruskog napada na bilo koju članicu NATO saveza i da Bidenova administracija uporno ponavlja kako se SAD ni pod koju cijenu neće upuštati u rat s Rusijom u Ukrajini – jasno je kako ova snažna američka visoko-mobilna pješačka postrojba sigurno ne može ne izazivati ako ne strah onda sigurno respekt i veliku pozornost ruske strane koja upravo vodi borbe u Hersonskoj i Nikolajevskoj regiji, relativno blizu rumunjske crnomorske obale.




Rumunjske, čiji je ministar obrane prije dva dana dao ostavku na svoju dužnost i koji je bio poznat kao zagovornik pokretanja dijaloga s Moskvom oko rješenja ukrajinskog sukoba. Čovjek je, očito, svjestan kuda sve ovo može dovesti prije svega njegovu zemlju ali i da on malo toga može učiniti jer sada „veliki kolo vode“ i za male ih nije briga.

Kreću li Rusi na Odesu?

Je li rusko povlačenje civila iz Hersona i najava obrane tog grada do zadnjeg čovjeka ustvari stupica za Kijev? Iz ruskih analitičkih krugova sve se češće čuju izjave kako se ruska vojska neće zadržati samo na obrani Hersona, već će, nakon slamanja ukrajinske ofanzive krenuti u ovladavanje ključnih preostalih ukrajinskih lučkih gradova na Crnom moru Mikolaiva (Nikolejev, rus.) i Odese i time blokirati Kijevu pristup tom moru, bez čega „ostatak“ Ukrajine Zapadu i nije previše zanimljiv. Ruski državni vrh prošli je tjedan na Putinov zahtjev formirao Koordinacijsko vijeće (za rat u Ukrajini i 24-satnu dostavu vojne i svake druge pomoći postrojbama u specijalnoj vojnoj operaciji kroz uspostavu tzv. “zelenog koridora”), a vojna industrija ubrzano dostavlja nove i nove pošiljke oružja. Danas će se Putin po prvi put sastati s čelnicima tog vijeća (čine ga sva najzvučnija imena ruske vlade, vojske, obavještajnih i sigurnosnih službi), za koje se govori da će djelovati po sličnom modelu kao i Staljinovo formirano koordinacijsko vijeće u sklopu sovjetske vojske kao odgovor na napad Wermachta.

Dakle, stupica ili ne?




Upravo se u tom kontekstu može i mora promatrati dolazak elitne američke pješačke divizije u Rumunjsku, na samu granicu s Ukrajinom, preciznije – s regijom Odesa.

‘Nije vojna vježba, prije vojni razmještaj’

Američki CBS izvijestio je da su snage lakog pješaštva “Screaming Eagles” obučene da stignu na bilo koje bojno polje u roku od nekoliko sati i da su odmah spremne za sudjelovanje u borbi.

Inače, 101. zračno-desantna divizija je modularna pješačka postrojba kopnene vojske Sjedinjenih Država – posebno obučena za misije zračnog napada. Stekla je ugled tijekom Drugog svjetskog rata zbog sudjelovanja u bitci kod Bulgea i iskrcavanja u Normandiji, a tijekom Vijetnamskog rata dva puta je reklasificirana: prvo u zrakoplovno-mobilnu diviziju, a zatim u zračno-jurišnu diviziju.

Zamjenik zapovjednika divizije je brigadni general John Lubas koji je nedavno izjavio kako dolazak u Rumunjsku „nije vojna vježba“, već prije „vojni razmještaj“ i da je divizija spremna braniti NATO članice od napada ruske vojske.

Američka strana je vijest o raspoređivanju „Screaming Eaglesa“ objavila u kolovozu ove godine i priopćila kako se dolazak postrojbe u Europu odvija nakon proteka 80 godina. „Gotovo 2400 vojnika bit će raspoređeno u Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj kako bi zaštitili istočno krilo NATO-a, uvjerili naše saveznike i odvratili naše protivnike”, stoji u službenom priopćenju. (Na tvitu ispod brojevi su malo drukčiji.)

Vojni pritisak na Ukrajinu

Ovdje je zanimljivo podsjetiti kako Rusija počinje vršiti vojni pritisak na Ukrajinu, prije svega sam glavni grad Kijev, i kroz Bjelorusiju kroz započeti nadzor bjeloruske zapadne granice svojim borbenim zrakoplovima. Navodno su iznad Minska uočena i tri ruska zrakoplova MiG-31 koji mogu nositi nove hiperzvučne projektile Kinžal, od kojih je jedan po prvi put bio testiran u realnim vojnim uvjetima upravo na zapadu Ukrajine na samom početku ruske vojne intervencije.

Osim toga, kao dio “savezničkih snaga”, ruski predsjednik Vladimir Putin i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko dogovorili su raspoređivanje u Bjelorusiji 9000 ruskih vojnika, gotovo 170 borbenih tenkova, 200 oklopnih transportera, topništvo i zrakoplove koji upravo stižu u Bjelorusiju.

Rusko pismo

Vratimo se sada samom početku teksta.

Rusija je jučer predložila da se u utorak, 25. listopada, u Vijeću sigurnosti UN-a raspravlja o informacijama „o pripremi provokacije od strane Kijeva korištenjem “prljave bombe”, a rasprava bi se trebala održati iza zatvorenih vrata, nakon sastanka Vijeće sigurnosti o Siriji, prenosi agencija TASS. Naravno, kako to već biva u Vijeću sigurnosti, prijedlozi za rasprave se ne moraju i prihvatiti pa ćemo vidjeti što će biti i s ovim ruskim prijedlogom.

Ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzija jučer je glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu poslao pismo u kojem se navodi kako će Moskva korištenje “prljave bombe” od strane Kijeva, ako se to dogodi, smatrati činom nuklearnog terorizma (izvor RIA Novosti i Reuters). Rusija, kako proizlazi iz Nebenzijevog apela, „poziva zapadne zemlje da utječu na režim u Kijevu kako bi odustao od svojih planova za provokaciju korištenjem “prljave bombe”. Kako stoji u pismu, takvi će planovi imati strašne posljedice i uzrokovati ogromne gubitke među stanovništvom. U tekstu se navodi da Moskva “poziva glavnog tajnika UN-a da učini sve što je u njegovoj moći da spriječi provedbu ovog monstruoznog zločina”. U pismu se također ističe da Rusija nije planirala i ne planira koristiti nuklearno oružje u Ukrajini.

Pozadina svega su američki izbori

Sve se ovo odvija u pozadini američkih izbora za Kongres koji se održavaju 8. studenog i gdje Biden i Demokratska stranka stoje krajnje loše. Prema svim predviđanjima, koja prenose i svi relevantni američki mediji, (s kojima se slažu i demokrati) republikanci će sigurno osvojiti barem jedan a možda i oba doma Kongresa. Zastupnički dom je već sigurno u njihovim rukama, a Nancy Pelosi, njegova dosadašnja predsjednica, za cca tri tjedna odlazi u političku prošlost. Kongresom će ovladati republikanci što će krajnje otežati drugu polovicu predsjedničkog mandata Joe Bidena, ali i njegov pokušaj ponovnog osvajanja te dužnosti na izborima 2024. godine.

Republikanci već sad najavljuju osvetu u smislu pokretanja različitih, po Bidena krajnje neugodnih istražnih povjerenstava, prije svega oko njegovog sina Huntera ali i ne samo toga, a naravno – najavljuju i neizostavne pokušaje izglasavanja Bidenovog opoziva (impeachment-a). Upravo sve ono što su demokrati činili Trumpu.

Zanimljivo je kako od republikanaca stižu i najave o radikalnom „presijecanju“ Bidenove „zaigranosti“ s „gender“ ideologijom unutar Kongresa, pa će biti itekako zanimljivo pratiti budući razvoj unutarnjo-američkih političkih i društvenih procesa. Pri tom treba podsjetiti kako će postojeći saziv Kongresa djelovati do kraja ove godine, a što znači da demokrati ipak imaju vremena za donošenje onih zakona koji su njima u interesu. Jedan od njih je, nedvojbeno, i u prvom redu – dodjela velike financijske pomoći Kijevu u iznosu većem od 50 milijardi dolara.

Tko i zašto upravo sada radikalizira stanje u Ukrajini, u kulminaciji američke predizborne kampanje – teško je reći. Čini li to Bidenova administracija koja riskira eskalaciju zbog lošeg rejtinga, ili Putin, koji Bidena želi primorati na radikalne poteze koji će uplašiti obične Amerikance njihovim uvlačenjem u Treći svjetski rat s nuklearnom velesilom Rusijom? Odgovor je za sada nemoguće pronaći, ali je svima jasno kako ovakve rizične „igre“, o kojima je gore bilo riječi, vrlo lako mogu izmaći kontroli. Jer ulozi su golemi, a Washington i NATO više niti ne skrivaju činjenicu da je ukrajinski rat sudbonosan po Zapad i da je ovaj u njega duboko uključen. Uostalom, da nema te uključenosti i pomoći u oružju (a sve više i u tzv. dobrovoljcima), Kijev bi već odavno bio poražena strana ili bi pristao na pregovore s Moskvom.

Uvijek sam, a to tvrdim i sada, bio uvjeren kako se sve ovo moglo izbjeći uz samo malo dobre volje još krajem prošle i početkom ove godine. Sada smo tu gdje jesmo, svi skupa – pred opasnim ukrajinskim vrtlogom u kojeg nas prijete baciti, a da pri tom (barem mi mali) ništa nismo krivi, niti u svemu tome imamo svoje (podle, skrivene, ili bilo kakve druge) interese.

Jučer su me ugodno iznenadili svojim izjavama pojedini bivši francuski visoki politički i državni dužnosnici (na žalost, naglasak na bivši), poput ex predsjednika Nicolasa Sarcozyja, koji je upozorio na opasnost koja nam sada svima prijeti i pozvao na žurni dijalog oko rješenja ukrajinskog pitanja.

Ali sve se to sada čini i prekasno i premalo. Ovaj sukob EU ne može riješiti. To mogu samo Moskva i Washington i nitko drugi. Pitanje je „samo“ tajminga koji bi objema stranama za tako nešto važno odgovarao. Za sada to izgleda kao sizifov posao.

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr

Autor:Zoran Meter/Geopolitika.news
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.