ROMI KATASTROFALNO PROŠLI U ISTRAŽIVANJU! Negativna percepcija Hrvata sve veća: Nisu im sklone ni mlađe generacije

Kako Hrvati gledaju jedni na druge, kao i na pripadnike manjinskih skupina koje žive u njihovom susjedstvu te jesu li i sami bili žrtva diskriminacije, bila su glavna pitanja novog istraživanja koje je za pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter provela agencija Ipsos.

Rezultati koji su nedavno objavljeni pokazali su da je predrasuda sve manje, da građani češće prijavljuju diskriminaciju i bolje je znaju prepoznati, ali ih i najviše do sad kažu da su bili diskriminirani. No, neki “ukorijenjeni stavovi”, čini se, još uvijek nisu “izašli iz mode”.

U usporedbi s istim istraživanjem koje je provedeno 2016. godine, polagane promjene vidljive su i kod predrasuda, koje su manje prisutne nego ranije, posebno prema azilantima, osobama s duševnim smetnjama, LGBTIQ osobama i starijima. No, “neprijateljstvo” je poraslo prema Romima, kao što je skočio broj onih koji podržavaju stereotipni stav o nejednakosti žena i muškaraca u društvu zbog toga što nisu jednaki “po prirodi” pa sada to smatra četvrtina, dok je ranije to smatrala petina ispitanih.

Izrazito negativna percepcija Roma

No krenimo redom.

Ako je vjerovati reprezentativnom uzorku, više od polovine (55%) smatra da Romi žive od socijalne pomoći, nešto više od 27% da bi Romi koji rade u uslužnim djelatnostima odbili mnogo klijenata, dok bi za gotovo četvrtinu ispitanih, kada bi imali vlastitu tvrtku, bio problem u njoj zaposliti Rome.

Osim Roma, ispitanima nisu pretjerano drage ni mlađe generacije pa ih je čak 40% opisalo kao neodgojene i bez bilo kakvih moralnih nazora, dok, s druge strane, 24% misli da su starije generacije puno manje sposobne od mlađih.

Pitanja je bilo i o duševno bolesnim ljudima, kao i o pripadnicima LGBT zajednice pa je 19%  ispitanih priznalo da bi mu bilo neugodno raditi s kolegom koji je osoba s duševnim smetnjama, a 13% bi pak bilo izrazito neugodno kada bi doznalo da je netko od kolega na poslu ili susjeda homoseksualac ili lezbijka.

Što se tiče stranaca, 22% ispitanih smatra da ne bi bilo dobro zapošljavati azilante, a 20% bi bilo potpuno neprihvatljivo da njegovo dijete stupi u brak s osobom druge
vjere, nacionalnosti ili boje.

Ovo su ‘žarišta’

Ispitanici su trebali navesti u kojim je područjima po njihovom mišljenju diskriminacija najraširenija, i navesti tri područja.

Ukupno gledajući sva tri odgovora, kao i u prethodnim istraživanjima, rad i zapošljavanje je područje koje je navelo najviše ispitanika, a slijede ga pravosuđe, mediji te postupanje policije.

Najviši porast percepcije raširenosti diskriminacije utvrđen je u području zdravstvene zaštite (u 2016. godini je zdravstvena zaštita bila na devetom mjestu, a u ovogodišnjem istraživanju zauzima peto mjesto po učestalosti navođenja).

Kao i ranije, najrjeđe su kao područja diskriminacije navođeni sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu te članstvo u organizacijama civilnog društva.

Većina diskriminaciju ne prijavi

Što se tiče diskriminacije “na svojoj koži”, navodno ju je 28% ispitanih Hrvata osjetilo u posljednjih pet godina, što je više nego što je bio slučaj u istraživanju iz 2016., kad je to reklo 20% građana. Porast može značiti da je diskriminacija raširenija nego ranije, ali i da se češće prepoznaje.

No, među onima koji su navodno bili diskriminirani tek je 40 posto nešto i poduzelo. To je više nego 2016. kad ih je reagiralo 32 posto, ali i dalje znači da najveći broj građana, njih 60 posto, diskriminaciju nije prijavilo. Među onima koji su nešto poduzeli, najviše ih je dalo otkaz ili otišlo u mirovinu (18 posto), podnijelo privatnu tužbu (17 posto) ili su se obratili nadređenima (14 posto) ili nekom drugom iz organizacije (13 posto).

Oni koji nisu reagirali na diskriminaciju kažu da se time ništa ne bi promijenilo (52 posto), da bi postupak bio prekompliciran, dugotrajan i skup (21 posto) ili da bi im se situacija još i pogoršala (20 posto). Nadalje, 69 posto građana reklo je kako bi sigurno ili vjerojatno prijavilo diskriminaciju drugih. No, kako je riječ o društveno poželjnom ponašanju, ovaj je rezultat potrebno uzeti s rezervom.