ZNATE LI ŠTO ZAJEDNIČKO IMAJU TITO I SLOBODAN MILOŠEVIĆ? Obojica su u njoj uživali, a sada bi mogla otići trećem

Nekadašnja beogradska rezidencija Josipa Broza Tita u ulici Užička 15 mogla bi dobiti nove vlasnike, prenose srpski mediji.

Agencija za restituciju Republike Srbije nedavno je donijela prvostupanjsko rješenje o vraćanju polovice kuće u Užičkoj.  Zemljište u nekadašnjoj Rumunjskoj, a danas Užičkoj ulici pripadao je prije Drugog svjetskog rata industrijalcu Milošu Savčiću. Na njemu su 1934. godine podigli vilu njegova kći Jelica i zet građevinski inženjer Aleksandar Acović koji je, kao jedan od 1.300 kaplara, prešao Albaniju i borio se na Solunskom frontu.

Za vrijeme okupacije Beograda, tokom Drugog svjetskog rata od 1941. do 1944. godine, u njoj se nalazila njemačka komanda za Jugoistok. Obitelji Savčić i Acović izbačene su 17. travnja 1941. sa svog imanja i nikada kasnije nisu ušle u njegov posjed. Bili su među prvih 100 taoca na Starom Sajmištu, prije nego što je otvoren logor Judenlager Semlin u Zemunu. Miloš Savčić je iste godine i umro, a poslije rata vila je zaplijenjena. Nakon oslobođenja u nju se uselio Tito te je postala njegova službena rezidencija.

Poslije Titove smrti, 1982. godine rezidencija je ušla u sastav Memorijalnog centra “Josip Broz Tito“ te pritom iseljenja i njegova udovica Jovanka Broz. Godine 1997. u nju se uselio Slobodan Milošević. Kao njegova službena rezidencija uništena je tijekom bombardiranja NATO-a 1999. godine.

Dio zemljišta na kojoj se nalazi vila je pošumljen i pretvoren u park. U okviru parka nalazilo se još nekoliko objekata poput Bilijarnice i Lovačke kuće. U parku koji je okruživao rezidenciju nalazilo se dosta skulptura istaknutih jugoslavenskih kipara.

Nasljednici Savčića podnijeli su preko 100 zahtjeva za vraćanje zgrada i vila u Beogradu, industrijskih kompleksa, banaka, osiguravajućih društava, cementara, rudnika i toplica. Oni nasljednici koji ne mogu dobiti imovinu u naturi dobiti će 15 posto procijenjene vrijednosti onoga što je oduzeto.

U Srbiji je od oko 75.000 zahtjeva za vraćanje imovine oduzete poslije Drugog svjetskog rata, riješeno njih 61.000.