Foto: Tom Dubravec / CROPIX

Vučićeva bolna točka nije samo Kosovo: Ponižena srpska pokrajina sanja samostalnost

Autor: Bruno De Zan

Vojvodina je danas autonomna pokrajina u sastavu Republike Srbije, a bila je i socijalistička autonomna  pokrajina u bivšoj Saveznoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Glavni grad Vojvodine je Novi Sad. Ima nešto manje od 2 milijuna stanovnika, od kojih su oko 60 posto Srbi, a čak 50 tisuća ih se izjašnjava kao Jugoslaveni. No zadnjih godina postojale su neke ideje, opcije za jaču autonomiju, čak i samostalnost, no teško će im to proći…

Od davnih vremena stanovništvo Vojvodine bilo je veoma mješovito, jer se nalazi na sjeveru Srbije, gdje je bilo mjesto križanja kulturnih krugova. Na tom području živjeli su Nijemci, Mađari, Rumunji, Ukrajinci, Rusini te naravno Srbi i Hrvati. Nijemci su otjerani krajem Drugog svjetskog rata, ali ostalo stanovništvo ostalo je mješovito.

Vojvodina vuče porijeklo iz Austrougarske kad su Srbi odlučili ujediniti Srijemsku županiju, Vojnu krajinu u Srijemu, Baranju i Bačku s bečejskim i šajkaškim okruzima te Banatom s Vojnom krajinom i kikindskim okrugom proglasiti Srpskom Vojvodinom. Također je proklamiran savez Srpske Vojvodine s Kraljevinom Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom. Međutim Mađari su ih proglasili pobunjenicima i na tom području je započeo rat. Međutim austrijski car bio je na strani Srba jer su mu trebali saveznici za suzbijanje revolucije u Mađarskoj. Tako su se Srbi pridružili austrijskoj vojsci, a car je zauzvrat Centralističkim ustavom 4. ožujka 1849. godine potvrdio osnivanje Srpskog Vojvodstva, odnosno preteče Vojvodine.

Status za vrijeme Jugoslavija

Za vrijeme Kraljevine SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije današnja Vojvodina bila je rascjepkana na tri oblasti. Kralj Aleksandar I. 1929. godine uvodi oktroirani ustav i dijeli državu na banovine, a novostvorena Dunavska banovina obuhvaćala je većinu današnje Vojvodine.




Procurio sadržaj srpskih udžbenika za djecu: Nevjerojatno je što piše o Vukovaru, profesorica u šoku

Raspadom Kraljevine Jugoslavije tijekom Drugog svjetskog rata Vojvodina je podijeljena između njemačkih okupacijskih vlasti (Banat), Mađarske (Bačka) i NDH (Srijem). Okupirani Srijem i dalje je službeno bio dio Srbije.




Za vrijeme Narodnooslobodilačke borbe Vojvodina zbog velikog broja pripadnika nacionalnih manjina dobila status autonomne pokrajine, a na Skupštini izaslanika naroda Vojvodine 31. srpnja 1945. godine odlučeno je da uđe u sastav Federalne države Srbije. Tad je Vojvodina dobila današnje granice. U to vrijeme protjerani su brojni Nijemci, poubijani Židovi, a u njihove kuće doselili su srpsko stanovništvo iz Like, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Foto: Guliver Image

Raspad Jugoslavije

Ustavom iz 1963. godine Vojvodina dobiva i vlastiti Ustavni sud, a novim Ustavnom iz 1974. godine autonomne pokrajine dobivaju praktički ista prava kao i republike. Međutim krajem 20. stoljeća Srbija na čelne pozicije u Vojvodini stavlja tvrdolinijaše odane Slobodanu Miloševiću te zbog toga autonomija Vojvodine sve više slabi. Srbija 1990. godine donosi Ustav kojim je samostalnost Vojvodine vraćena na razinu iz 1946. godine.

Povijest navodi primjere etničkog čišćenja hrvatskog stanovništva iz područja primarno Srijema, a u manjoj mjeri i iz Banata i Bačke. Procjene protjeranih Hrvata jako variraju, od 45 tisuća do 7o tisuća.

Tek 2000. godine normaliziraju se odnosi Izvršnog vijeća Vojvodine i Vlade Republike Srbije. Provode se demokratski izbori na kojoj apsolutnu većinu mjesta ostvaruje Demokratska opozicija Srbije (DOS). Miloševićeva stranka osvaja tek jedno mjesto. Nova Vlada donosi Omnibus zakon kojim je vraćena nadležnost Vojvodine u resorima gospodarstva, prometa, kulture, medija i obrazovanja. Time je Vojvodina vratila status koji je imala prije devedesetih.

Foto: CROPIX

Mogućnost osamostaljenja

Vojvodina se od ostatka Republike Srbije razlikuje po povijesnom, političkom i nacionalnom kontekstu, jer je još od Austrougarske bila izdvojena jedinica u kojoj su živjeli građani različitih nacionalnosti. Tu podjelu još su više produbile strahote devedesetih, iako je ujedno stanovništvo homogenizirano metodama etničkog čišćenja. Iako nikad nije proveden referendum za neovisnost Vojvodine niti postoje ozbiljnije političke aspiracije da se ide u tom smjeru, u javnosti se govorka o mogućnosti odcjepljenja Vojvodine.

Prema Ustavu SFRJ iz 1974. godine sve savezne republike te savezne autonomne pokrajine imale su pravo za odcjepljenje ako se ono izglasa na referendumu. Zbog te klauzule ustava Hrvatska je imala pravo na samostalnost koje joj je Jugoslavija pokušavala uskratiti.

Predstavnica Hrvatske Andreja Metelko Zgombić 2009. godine je pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu inzistirala na ustavnom pravu odcjepljenja autonomnih pokrajina. Govorila je to u kontekstu Kosova. Međutim tom prilikom srbijanski portal Blic pisao je da su srbijanske vlasti taj potez prepoznale kao žestok udarac i čin neprijateljstva. “Spominjanje autonomne pokrajine nije slučajno, jer Hrvati vrlo dobro znaju da su u tijeku političke netrpeljivosti oko prihvaćanja statuta Vojvodine”, Blic je prenio komentar sa srbijanskog vrha.

Foto: Nera Simic / CROPIX

Neosnovane glasine

Srbijanski desni portali šire vijesti o tome da Europa planira odcjepljenje Vojvodine. Na primjer portal Srbin.info objavio je tekst u kojem navodi da je na web stranici Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) objavljena slika karte Srbije na kojoj se ne nalazi Vojvodina. Ustvari je ta slika objavljena na domeni europeandialogue.org koja više nije u upotrebi. Konfuzija je nastala jer je na toj stranici bila ilustracija s logom SEF-a.

U Novom Sadu su 2015. godine osvanuli grafiti na kojima piše Vojvodina = Katalonija. Riječ je o izjednačavanju Vojvodine sa španjolskom pokrajinom koja se već desetljećima bori za odcjepljenje. Radi se o regiji koja se kulturno i povijesno razlikuje od Španjolske, a koja je i razvijenija od ostatka države. Grafiti su uzrokovale metež u javnosti i ponovnu pojavu glasina o postojanju separatističkih težnji u i izvan Vojvodine.

Prema službenim podacima iz te godine između 50 i 85 posto stanovnika Vojvodine želi veću autonomiju, ali se za nezavisnost zalaže samo pet do osam posto ispitanika, tako da je zabrinutost državnog vrha oko odcjepljenja neosnovana.

Foto: X Screenshot

Vojvođanska stranka

Jedini politički akteri koji se doista zalažu za suverenost Vojvodine su članovi Vojvođanske stranke. Ova politička stranka osnovana je 2005. godine. Njen predsjednik je Aleksandar Odžić, koji se identificira kao Vojvođanin. Cilj stranke je federalni preustroj kojim bi Republika Srbija bila podijeljena na dvije jedinice.

Pitali Hrvate koju zemlju najviše mrze, Srbi oduševljeni: ‘Komšije dale brutalan odgovor’

Stranka je nastala iz Vojvođanskog građanskog pokreta, Vojvođanskog pokreta i Autonomnog pokreta Vojvodine kao i priključenjem članova bivše Lige socijal-demokrata Vojvodine okupljenih oko Igora Kurjačkog. Stranka je lijevo orijentirana. Iako se zalaže za federalno uređenje države, stranku se često optužuje za separatizam.

Dakle iako postoje povijesne-kulturne osnove za odcjepljenje Vojvodine, pokazali smo da u realnosti takav pokret ne postoji, odnosno da se nalazi na političkim marginama. Ne postoji europski projekt odcjepljenja Vojvodine, kao što to pišu neki portali, a moguće je da se glasine o tome šire samo kako bi se pobudilo strah i pojačalo srpski nacionalizam i prezir prema Europskoj uniji. Kad bi takav pokret postojao, sigurno bi bio prisutniji u javnosti.

 

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.